U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu koje organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kako bi na zanimljiv i pristupačan način predstavila rezultate istraživanja svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, u ponedjeljak 16. listopada 2023. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu predavanje pod naslovom Kvarnerski jezični žgvacet. Jezična slika Kvarnera kroz kuhinjske lekseme održala je dr. sc. Nina Spicijarić Paškvan, znanstvena suradnica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.

Snimka predavanja

Toponim Kvarner odnosi se na područje koje obuhvaća sjeverni dio Jadranskog mora između istarske i vinodolsko-velebitske obale sa središtem u Rijeci, a pripadaju mu otoci Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag. Na području Kvarnera s otocima brojni narodi i plemena obitavaju još od prapovijesti, što je ostavilo svoj trag na kulturološkom, jezičnom i etnološkom planu. Primjerice, na ovom su području svojedobno živjeli Liburni (Kvarner) i Histri (Istra), koji su dolaskom Rimljana postepeno romanizirani. Tijekom 7. st. navedena područja naseljavaju Slaveni, a time započinje slavensko-romanska kulturna simbioza, koja se osim u kulturi očituje i u govorima. Na navedenu su području, uz čakavsko narječje hrvatskoga jezika, najzastupljeniji romanski govori koji su se ovim predavanjem detaljnije predstavili. Bilo je riječi o dalmatskom ili dalmatoromanskom – autohtonom romanskom govoru koji se izravno iz vulgarnolatinskoga razvio na istočnoj obali Jadrana. On je bio u nepovoljnom sociolingvističkom položaju pa je nestajao u gradovima tijekom 11. i 12. st., a najduže se zadržao u gradu Krku (veljotski) i to do kraja 19. st. Zatim se predstavio tzv. krčkorumunjski jezik, koji se na ovim prostorima pojavio krajem 15. i početkom 16. st. doseljavanjem vlaškog stanovništva iz Dalmacije na nenaseljene dijelove otoka Krka (područje Dubašnice i u Poljice). Povijesno gledano on uz istrorumunjski koji se i danas govori na obroncima Učke i Ćićarije predstavlja jedan od četiri dijalekta prarumunjskoga. Pritom se ističe da su istrorumunjski i krčkorumunjski isključivo lingvistički termini. U zadnjem se dijelu predavanja osvrnulo na mletačke govore (istromletački, fijumanski, mletački govori na kvarnerskim otocima) koji su se na ovome području uglavnom širili s mletačkom vlasti potiskujući pritom autohtone romanske i slavenske govore.

Svaki je od tih jezičnih sustava ostavio traga u današnjim čakavskim i mletačkim kvarnerskim govorima što se odražava u kuhinjskom i kulinarskom leksiku. Za kraj su bila nabrojena jela kao što su šurlice sa ž(g)vacetom ili surlize con sguazeto, maneštra ili minestra te pašta i fažol ili pasta e fasoi, kapuz i fažol ili capuzi e fasoi te slastice kao što su kroštule/kroštuli/crostole, fritule/fritole ili primjerice landice/landize te se raspravilo o njihovim jezičnim sastavnicama.

Nina Spicijarić Paškvan rođena je 1980. u Rijeci. Diplomirala je 2005. hungarologiju i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala je 2013. na Odsjeku za romanske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani s temom romanizama na području kuhinje u govorima otoka Krka.

Zaposlena je u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli 2008. god., od 2015. na radnom mjestu znanstvenog suradnika iz znanstvenoga područja humanističkih znanosti, polja filologije.

Područje njezina znanstvenoga i stručnoga djelovanja obuhvaća kontaktnu lingvistiku (posebno romansko-slavensku, odnosno talijansko-hrvatsku), frazeologiju, toponimiju, etimologiju, sociolingvistiku te je uglavnom vezano za područje Kvarnerskoga primorja. U okviru toga, do sada je objavila jednu knjigu, četrdesetak autorskih ili suautorskih znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima i zbornicima. Objavila je dvadesetak prikaza i ocjena te desetak članaka iz područja popularizacije znanosti. S priopćenjima je sudjelovala na tridesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu te je surađivala na znanstveno-stručnim projektima.