Predavanje Potrebe i mogućnosti biološkog obogaćivanja (biofortifikacije) poljoprivrednih proizvoda
Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziraju predavanje Potrebe i mogućnosti biološkog obogaćivanja (biofortifikacije) poljoprivrednih proizvoda koje će se održati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak, 14. studenoga 2022. s početkom u 12 sati. Predavanje će održati prof. dr. sc. Zdenko Lončarić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Moderator predavanja je pročelnik Sekcije za tlo Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Potrebe i mogućnosti biološkog obogaćivanja (biofortifikacije) poljoprivrednih
proizvoda
Pothranjenost ljudi među najvažnijim je globalnim uzrocima mortaliteta s velikim udjelom smrtnih slučajeva uslijed bolesti povezanih s prehranom i značajan je prehrambeni i zdravstveni problem više od petine svjetskog stanovništva. Posljedica je to nedovoljnog unosa esencijalnih elemenata prehranom ljudi, a vrlo značajno mjesto u pothranjenosti zauzimaju selen (Se) i cink (Zn). Nedovoljan unos Se i Zn zbog niske koncentracije u hrani posljedica su nedovoljne ukupne ili bioraspoložive količine u tlima i nedovoljne akumulacije u biljkama. Biološko obogaćivanje (biofortifikacija) poljoprivrednih proizvoda esencijalnim elementima u velikoj mjeri može ublažiti pothranjenost, a obuhvaća agrotehničku aplikaciju određenog biogenog elementa (agronomska biofortifikacija) ili oplemenjivačku selekciju genotipova (genetska biofortifikacija). Pozitivan učinak biološkog obogaćivanja ne zaustavlja se na proizvodnji obogaćenog zrna već se nastavlja u prerađivačkim procesima i proizvodnji hrane biljnog i animalnog podrijetla s različitim uspjehom prijenosa Se i Zn u konačni prehrambeni proizvod. U Republici Hrvatskoj utvrđena je vrlo niska količina Se u tlima i relativno niska raspoloživost Zn kao uzroci niskih koncentracija u hrani biljnog podrijetla. U istraživanjima agronomskog i genetskog obogaćivanja utvrđene su značajne mogućnosti biološkog obogaćivanja pšenice, ječma, kukuruza, soje i suncokreta te proizvoda biljnog (brašno, pekarski proizvodi, ulje) i animalnog (jaja, meso) podrijetla. U sklopu ovog predavanja bit će prikazana dosadašnja ostvarenja i planovi daljnjih istraživanja i razvoja novih biološki obogaćenih proizvoda u Republici Hrvatskoj.
Prof. dr.sc. Zdenko Lončarić
Zdenko Lončarić, dipl. ing. redoviti je profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na kolegijima iz područja ishrane bilja, fertilizacije, agroekologije i digitalne poljoprivrede. Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti obnašao je dužnosti predstojnika Zavoda za agroekologiju i zaštitu okoliša, prodekana za znanost i prodekana za nastavu i upravljanje kvalitetom. Vodio je ili sudjelovao u provedbi 23 nacionalna i 11 međunarodnih projekata. Osnivač je i voditelj istraživačkog tima Agroekološki i fiziološki mehanizmi ishrane bilja i biofortifikacije pri Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek. Pokretač je osnivanja i voditelj diplomskog studija na engleskom jeziku Digital agriculture. Objavio je više od 250 znanstvenih i stručnih radova, u bazama Web of Science i SCOPUS indeksirano je 90-ak članaka s više od 500 citata uz H-index 13. Kao član uredničkog odbora nekoliko međunarodnih znanstvenih časopisa kontinuirano je angažiran u recenziranju znanstvenih radova. Vodio je 40-ak diplomskih radova i 5 doktorskih disertacija. Tijekom 5 akademskih godina sudjelovao je kao profesor u razvoju studija agronomije Tehnološkog fakulteta u Tuzli, Bosna i Hercegovina. Nositelj kolegija bio je i na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima i Veleučilištu u Slavonskom Brodu, a izabran je za gostujućeg nastavnika na Sveučilištu u Skopju u Sjevernoj Makedoniji.
Obnašao je dužnosti predsjednika ili člana znanstvenih i organizacijskih odbora 20-ak nacionalnih i međunarodnih znanstvenih simpozija. Sudjelovao je na više od 100 znanstvenih nacionalnih i inozemnih skupova s ukupno više od 330 priopćenja. Više od tri desetljaće intenzivno surađuje s privrednicima u području očuvanja plodnosti tala i optimizacije gnojidbe. Inicijator je osnivanja i direktor Centra primijenjenih bioznanosti Lanac zdrave hrane d.o.o. za istraživanje i razvoj.