Ovogodišnji 21. Tjedan mozga u Hrvatskoj dio je svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative s ciljem promocije znanja o mozgu i bolestima mozga. Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, organizacijom Tjedna mozga ispunjavaju svoju misiju u našoj sredini.

Aktivnosti vezane uz Tjedan mozga u svijetu svake su godine sve intenzivnije, obzirom na to da je istraživanje mozga jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta. Danas se oko milijun i pol znanstvenika bavi neuroznanošću.

Temeljne postavke zanimanja za spoznaje o mozgu iste su kao i prijašnjih godina:

• U EU se polazi od činjenice da više od 45% sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga. Nastojimo redovito upozoravati javnost na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Utvrđeno je da je ukupni trošak od oko 800 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, te da 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava (podaci FENS-a, Federation of European Neuroscience Societies).
• Nadalje, javnosti želimo približiti i potrebu približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom danas se bavi translacijska neuroznanost.
• Nemoguće je naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o ponašanju, odlučivanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i svojstvima funkcije mozga koje nas čine ljudima („New Science of Human Nature“).

Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je (uz izbor tema lokalnih organizatora iz područja neuroznanosti) nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga, s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga: PANDEMIJSKA LEKCIJA: KAKO PODUČAVATI ADOLESCENTNI MOZAK „NA DALJINU“ i MOZAK I POST-COVID SINDROM.

Pandemija koronavirusa naglo je gurnula u prvi plan bitnu temu utjecaja digitalne tehnologije koja u posljednja dva desetljeća nevjerojatnom brzinom ulazi u naše živote. Učenici i studenti kasne adolescentske dobi, tijekom koje se događaju osjetljivi procesi psihoemotivnog razvoja, pred ekranom provode velik dio dana. Radi se o razdoblju života u kojem dolazi do završnih razvojnih promjena u dijelu neuralne mreže koja procesuira najsloženije kognitivne, emotivne i socijalne funkcije, dok mlada osoba istovremeno donosi velike životne odluke (na primjer, upis na fakultet i zapošljavanje).

Pojavila se potreba za raspravom o tome kako je prijelaz nastave u virtualno okruženje utjecao na snalaženje učenika i studenata te o poteškoćama koje su se javile pri tom procesu. Zbog toga smo u sklopu ovogodišnjeg Tjedna mozga organizirali tribinu

„Pandemijska lekcija: kako podučavati adolescentni mozak na daljinu“

na kojoj ćemo obraditi tu vrlo aktualnu temu te ukazati na moguće učinke na razvoj mozga. Na tribini će sudjelovati stručnjaci iz različitih područja: psihologije, dječje i adolescentne psihijatrije, neuroznanosti i sustava obrazovanja, a bit će korisna ne samo nastavnicima i studentima/učenicima, već i široj javnosti. Sudionici će kroz razgovor iznijeti razmišljanja i iskustva o „novom normalnom“ u obrazovanju iz različitih perspektiva i o tome kakve mogu biti posljedice na konačno psiho-socijalno sazrijevanje. Poseban naglasak će se staviti na to koliko su, s neurobiološkog aspekta, adolescenti spremni uspješno savladati postavljene zadatke te koji su se didaktički pristupi (koje je donijela digitalna tehnologija) pokazali najuspješnijima. Budući da je pandemija
zahtijevala brzu reakciju nastavnika, na dijelu tribine će se govoriti o izazovima, problemima, ali i prednostima nastave u virtualnom okruženju iz perspektive nastavnika.
Iskustvo nastave u virtualnom okruženju je bilo vrlo poučno za sve sudionike procesa te ćemo raspraviti što smo naučili i što bi se moglo implementirati u redovnu (kontaktnu) nastavu.

Tribina će se održati u utorak 15. ožujka 2022 u 16.00 sati, a pristupa joj se putem poveznice za Zoom

https://zoom.us/j/99439267735?pwd=Tk1Ic1ByVnFxRUNpQW5Md1hIRFJxQT09

Passcode: 608402

Na tribini će sudjelovati:

• prof. dr. sc. Zdravko Petanjek – Katedra za anatomiju i kliničku anatomiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• prof. dr. sc. Goran Šimić – Hrvatski institut za istraživanje mozga, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• izv. prof. dr. sc. Slavica Šimić Šašić – Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru
• Iva Radoš, dr. med.- Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju, KBC Zagreb
• dr. sc. Ivan Banovac – Katedra za anatomiju i kliničku anatomiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Mihaela Pravica, mag. educ. biol. et chem. – asistentica, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Moderator: dr. sc. Mihaela Bobić Rasonja – Zavod za biologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Jedna od ovogodišnjih tema je

MOZAK I POST-COVID SINDROM

koja će biti predstavljena na javnoj tribini čiji su sudionici:

• prof.dr.sc. Marijan Klarica, predsjednik HDN-a, Hrvatski institut za istraživanje mozga
• akademik Ivica Kostović, počasni ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga
• prof.dr.sc. Neven Henigsberg, Klinika za psihijatriju Vrapče
• prof.dr.sc. Milan Radoš, Hrvatski institut za istraživanje mozga
• prof.dr.sc. Ivan Begovac, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Zagreb
• doc.dr.sc. Marija Santini, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“
• prof.dr.sc. Fran Borovečki, Klinika za neurologiju KBC Zagreb

Tribina će se održati u četvrtak 17.ožujka 2022. u 16.00 sati, a pristupa joj se putem poveznice za Zoom

https://zoom.us/j/93836327769?pwd=SUtsaXJzVDNnTzZZWkpLaXgrTjZ6UT09

Passcode: 133651

Ubrzo po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus ne zahvaća samo respiratorni sustav, nego da može biti uzrok brojnih oštećenja mozga. Tribina „Mozak i Post-COVID sindrom“ naročito će biti usmjerena na one posljedice oštećenja mozga koje su kronične prirode, a koje, u slučaju da nisu pravodobno liječene, mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice po svakodnevno funkcioniranje bolesnika. Neki od primjera takvih posljedica su kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja ili otežano donošenje odluka, promjene raspoloženja, povećanje anksioznosti, poteškoće spavanja i promjene raspoloženja. Programi neurokognitivne rehabilitacije neophodni za učinkovito liječenje uključuju ne samo niz medicinskih specijalnosti, nego su daleko širi od područja zdravstva i potiču interdisciplinarnu suradnju brojnih struka i smjerova i to na raznim područjima edukacije, znanosti i izravnog pružanja komplementarnih usluga u razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti.

Informacije:
Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i
Hrvatsko društvo za neuroznanost,
Šalata 12, 10000 Zagreb
tel:, 01/ 45 96 902, 01/45 96 801 fax: 01/ 45 96 942
e-mail: hdn@hiim.hr   http://www.hdn.hr