PROGRAM

U organizaciji Znanstvenog vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana, Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 6. i 7. veljače 2025. godine održat će se 2. znanstveni skup “Bio-fizikalni procesi u Jadranskom moru”,  Knjižnica HAZU, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb.

Skup se sastoji od 14 pozvanih predavanja te okruglog stola, a tema ovogodišnjeg skupa je „Upravljanje zaštićenim područjima – dijalog znanosti i struke“.

U organizacijskom odboru skupa sudjeluju dr. sc. Jakov Dulčić, akademik Mladen Juračić, izv. prof. dr. sc. Kristina Pikelj, prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić i izv. prof. dr. sc. Sunčica Bosak.

Pozvani predavači i sudionici obuhvaćaju znanstvenike i stručnjake iz Zavoda za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Fakultet prirodnih znanosti Sveučilišta u Puli, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Instituta Ruđer Bošković, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društvo istraživača mora – 20000 milja i Javne ustanove nacionalnog parka Brijuni.

Skup je nastavak na znanstvenu radionicu „Biološko fizikalni procesi u Jadranskom moru – prezentacija projekata HRZZ-a“, prethodno održanoj na Sveučilištu u Dubrovniku 7. – 8. veljače 2023. godine u organizaciji voditelja šest projekata Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ), s temom „Promjene u ekosustavu Jadranskog mora i izazovi terenskih istraživanja – optimizacija metodologije“ gdje su predstavljeni rezultati šest HRZZ projekata objedinjenih tematikom istraživanja bio-fizikalnih procesa u Jadranu. Projekti su obuhvaćali istraživanja procesa tonjenja i uzdizanja morske vode u srednjem Jadranu (voditelj akademik Mirko Orlić, PMF, Sveučilište u Zagrebu), dnevne vertikalne migracije zooplanktona u južnom Jadranu (voditeljica dr. sc. Mirna Batistić, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku), genetsku raznolikost zooplanktona u Jadranu (dr. sc. Rade Garić, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku), molekularni život fitoplanktona (dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, CIM Rovinj Institut Ruđer Bošković), oceanografski fenomen valova vezanih uz otok i njegov utjecaj na biološku produkciju (prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, PMF Sveučilište u Zagrebu i osjetljivost primarne proizvodnje uslijed klimatskih promjena (izv. prof. dr. sc. Žarko Kovač, PMF Sveučilište u Splitu). U sklopu prve radionice održano je devet pozvanih predavanja te je sudjelovalo 50 znanstvenika sa Geofizičkog i Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split,  Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale iz Trsta, Društvo istraživača mora – 20000 milja, CIM Rovinj Instituta Ruđer Bošković, Fakultet za Fiziku, Sveučilišta u Rijeci i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Sudionici su sudjelovali u raspravama na okruglom stolu te je zajednički zaključeno da bi trebali nastaviti s održavanjem radionice/skupa svake dvije godine te se shodno tome organizira 2. Znanstveni skup sa proširenom tematikom.

U sklopu prve radionice su doneseni zajednički zaključci:

1. U Jadranskom moru dolazi po povišenja saliniteta na što ukazuje više neovisnih mjerenja na cijelom području. Ta pojava nije uzrokovana samo većim sušama, već i promjena u cirkulaciji u Jonskom moru.
2. Po prvi put svjedočimo promjenama u Jadranu u hidrografskim svojstvima Jadrana na multidekadnoj skali
3. Bilježimo premoštenje izazova mjerenja u fizici i biogeokemiji zahvaljujući novim senzorima
4. Kako bi se kvalitetno istražio neki fenomen, potrebno je prvo riješiti pitanja fizike, kako bi se adekvatno mogao postaviti eksperiment koji odgovara na biogeokemijska pitanja koja želimo istražiti
5. Bentos je od izuzetne vrijednosti radi duže memorije svih procesa koji se odvijaju u vodenom stupcu, te je neophodno povezati procese površinskih slojevima s cijelim vodenim stupcem kako bi se dobila potpuna slika ekosustava
6. Iznimno je važno simultano pratiti procese u sjevernom, srednjem i južnom Jadranu radi razumijevanja ekosustava u cjelini
7. Transekt Split Gargano, kao i Rovinj Po su jedni od najduže istraživanih transekata na svijetu te je neophodan nastavak sustavnih financiranja tih istraživanja; te transekt Dubrovnik do izobate od 1200m. Od iznimne je važnosti promatrati cijeli transekt neovisno o državnim granicama što je trenutno ponekad nepremostiv problem (Dubrovnik – Bari)
8. Kao neophodna nadopuna in situ mjerenjima, iznimno su važne sve plutače, usidrene i slobodno plutajuće argo plutače, glideri i satelitska mjerenja koja daju kontinuirana mjerenja visoke prostorne i vremenske rezolucije
9. Oceanografija u Hrvatskoj je jako ograničena raspoloživim istraživačkim brodovima. Trenutni kapaciteti nisu dovoljni, te se nameće potreba dodatnih brodova, možda među postojećim plovilima u vlasništvu Republike Hrvatske (Faust Vrančić)
10. Radi nedostupnih plovila, izazova terenskih istraživanja i manjka raspoloživih financija manji dio oceanologa prijavljuje projekte koja uključuju rad na moru. Predlažemo da se financiranje terenskih istraživanja izdvoji iz troškovnika projekta kao što je plaća doktoranda, kako bi se više kolega motiviralo da ulažu u rad na moru.
11. Iznimno je važno imati javno dostupne rezultate mjerenja kako bi se mogli opetovano koristiti i time se povećava važnost svih istraživanja