Pavešković Antun, dr. sc.

Former employees

Datum rođenja:

  • 15.04.1957.

Mjesto rođenja:

  • Dubrovnik

Pavešković Antun, dr. sc.

Former employees

Akademske titule:

  • doktor znanosti

Institucije:

  • docent – Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu (2015. – …)
  • znanstveni savjetnik – Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatske književnosti (2019. – 2023.)
  • viši znanstveni suradnik – Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatske književnosti (2008. – 2019.)

ŽIVOTOPIS

Rođen u Dubrovniku 15. travnja 1957. Polazi osnovnu školu i gimnaziju 1964.-1976.u Dubrovniku.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1982. diplomirao hrvatski jezik i književnosti. Studirao i vanjsku trgovinu te ruski jezik i komparativnu književnost.

U Velenju (Slovenija) 1983. instruktor hrvatskoga jezika na tečaju za strane studente.

Učitelj hrvatskog jezika i književnosti školske godine 1983./1984. u Osnovnoj školi Lučko kraj Zagreba.

Od 1984. do 1991. stalno zaposlen kao spiker-voditelj Radio stanice Zagreb (sada: Hrvatski radio-studio Zagreb). Na istoj postaji honorarno je surađivao do 2000. godine.

U Hrvatskom centru PEN-a 1992. honorarni suradnik pri uređivanju i tiskanju knjiga – posebnih izdanja časopisa i literarne serije Most/The Bridge na hrvatskom, engleskom, španjolskom, talijanskom, francuskom i njemačkom jeziku, namijenjenih uporabi na 59. svjetskom kongresu PEN-a u Dubrovniku.

Zaposlio se 1993. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti na mjestu lektora Akademije i tajnika redakcije časopisa Forum.

Magistrirao 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radnjom Dubrovački dramatik Pjerko Bunić Luković.

Od. 1995. asistent, od 1999. viši asistent, od 2002. znanstveni suradnik, od 2008. viši znanstveni suradnik, od 2019. znanstveni savjetnik u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU u Zagrebu. Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu promoviran 2015. u nastavno zvanje docenta.

Na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirao 1998. radnjom Mavro Vetranović na tromeđi stilskih formacija.

Član je Društva hrvatskih književnika. U dva mandata predsjednik Nadzornog odbora DHK.

Od 2003. do 2012. urednik je u književnom časopisu Republika.

Surađivao na projektu Sabrana djela Milana Begovića, glavnog istraživača prof. dr. Tihomila Maštrovića, redigirajući i dopunjujući XIX. svezak – korespondencija Milana Begovića, a priredio XX. svezak (Pisma Milanu Begoviću, 1. dio) i XXI. svesku (Pisma Milanu Begoviću, 2.dio)

Surađuje na znanstvenom projektu Hrvatski književni povjesničari Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU.

Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima, a najviše na Akademijinu skupu Dani hvarskog kazališta. Godine 2000. sudjelovao u radu međunarodne znanstvene radionice o plurilingvizmu u srednjoj Europi XVIII. stoljeća u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku.

Od 2001. honorarni predavač kolegijā hrvatske književnosti (Hrvatska književnost ranog i zrelog srednjega vijeka i predrenesanse; Hrvatska renesansna književnost; Hrvatska književnost katoličke obnove i prvog prosvjetiteljstva; Hrvatska književnost predromantizma i romantizma, Suvremeni književni praktikum; Hrvatska književnost srednjega vijeka i renesanse)  na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu, a potom na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Školske godine 2004/2005. vodio seminar o filozofiji René Girarda na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

Godine 2007. bio je predsjednik Prosudbenog povjerenstva za nagradu «Ksaver Šandor Gjalski» za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, a 2010. i 2012. član Prosudbenog povjerenstva za spomenutu nagradu.

Školske godine 2008/2009. predavao kolegij Nasilje i kultura: strategije odgode nasilja na odsjeku sociologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Bio je predsjednik Hrvatske udruge za generativnu antropologiju do njena gašenja.

Od 2012. urednik je u Maloj knjižnici Društva hrvatskih književnika.

Objavljuje priče po raznim časopisima. Dosada objavio tri knjige proze: Oproštaj, Suvišna roba i Prispodobe. Objavio više znanstvenih i stručnih knjiga te brojne studije, članke, kritike.

Od školske godine 2014./2015. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu na studiju povijesti predaje kolegij Nacionalna kultura u europskom kontekstu.

Član je Međunarodnog savjetodavnog odbora međunarodnog e-časopisa Notitia – časopis za održivi razvoj (ISSN 1849-9066).

Član stručnog povjerenstva za dodjelu nagrada u sklopu manifestacije Dani hrvatske knjige 2016. i 2017.

Član je Povjerenstva za Zagrebačke književne razgovore.