Category: News

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti putem svojih razreda i znanstvenih vijeća redovito organizira simpozije, okrugle stolove i znanstvene konferencije na kojima vodeći stručnjaci raspravljaju o aktualnim pitanjima suvremene Hrvatske i svijeta uz predlaganje konkretnih rješenja koja se kao zaključci šalju nadležnim državnim tijelima. Jedna od tih tema je i cijena hrane te je stoga Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo HAZU kojem je na čelu akademik Ferdo Bašić 6. ožujka organiziralo HAZU okrugli stol pod nazivom Cijena hrane „od polja do stola“: ekonomska i/ili špekulativna logika? gdje se govorilo o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu te kako one utječu na stanje u Hrvatskoj.

Nedavno je otkriven Antifonarij samostana Pavlina u Remetama u Zagrebu, koji datira iz 1725. godine, a koji je od sada dio rukopisne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nabavljen je u prosincu 2024. u Münchenu na aukciji vrijednih rukopisa. Pavlinskim je glazbenim kodeksima i njihovoj glazbi posvećena i radio emisija Trećeg programa Hrvatskoga radija Tragom glazbe – Solus cum Deo solo (emitirana 8. 2.2025) autorice Hane Breko Kustura (urednica Gordana Krpan).

O povijesti zbirke, razvoju projekta i izložbama Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU njegova upraviteljica Silvija Brkić Midžić govorila je u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija Poveznice urednice i voditeljice Irene Plejić Premec, koja je emitirana u utorak 4. ožujka 2025.

Hrvatski liječnički zbor organizirao je povodom svoje 151. obljetnice tradicionalni humanitarni Liječnički bal koji je održan u Hotelu Esplanade u Zagrebu u subotu 1. ožujka 2025. Tom prigodom predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora prof. dr. sc. Željko Krznarić svečano je dodijelio donaciju u iznosu od 5.000 eura Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU za očuvanje i promociju medicinske baštine.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu ima i 107 dopisnih članova, a radi se u pravilu o znanstvenicima i umjetnicima koji djeluju u inozemstvu i aktivno surađuju s hrvatskom znanstvenom ili umjetničkom sredinom. Oko polovice dopisnih članova su hrvatskog porijekla, a petorica su dobitnici Nobelove nagrade. Među hrvatskim znanstvenicima koji su svojim postignućima stekli svjetski ugled je i Danica Kragić Jensfelt koja je 2024. izabrana dopisnom članicom HAZU u Razredu za tehničke znanosti, a povelju o izboru 28. veljače joj je tijekom posjeta Hrvatskoj akademiji uručio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt.  

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt uručio je u petak 28. veljače 2025. povelju dopisne članice HAZU prof. dr. sc. Danici Kragić Jensfelt, profesorici robotike na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu i članici Švedske kraljevske akademije znanosti koja je za dopisnu članicu HAZU izabrana 2024. Uz članove njene obitelji svečanosti su bili nazočni i tajnik Razreda za tehničke znanosti HAZU akademik Ignac Lovrek i dugogodišnji suradnik prof. Kragić Jensfelt akademik Ivan Petrović. 

Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić uručio je u utorak 18. veljače 2025. povelju dopisnog člana HAZU slovenskom književniku Borisu A. Novaku koji je za dopisnog člana izabran 2020.

U prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora 11. veljače 2025. dodijeljena su spomen-odličja akademiku Vjekoslavu Jerolimovu, članu Razreda za medicinske znanosti HAZU i voditelju Akademijinog Zavoda za povijest i filozofiju znanosti, te prof. dr. sc. Stelli Fatović-Ferenčić, upraviteljici istog Zavoda. Dobitnici ovoga odličja članovi su Izvršnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora za razdoblje od 2013. do 2024. a dodijeljeno je po prvi put za izniman doprinos radu, razvoju i unapređenju Zbora u povodu njegove 150. obljetnice.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj aktivno potiče razvoj znanosti i širenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina, posebno u području medicine. Jedan od njih je i znanstveni simpozij iz područja vaskularne medicine održan 14. veljače po jubilarni deseti put, pod nazivom 10. Hrvatski vaskularni dan – CROVASCULAR 2025., u organizaciji Razreda za medicinske znanosti HAZU, Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Hrvatskog kardiološkog društva i Hrvatskog angiološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu uz 27 znanstveno-istraživačkih jedinica ima i pet muzeja i galerija smještenih u Zagrebu čije se zgrade trenutno obnavljaju od šteta nastalih u potresima 2020., a paralelno s obnovom izrađuje se i njihova nova muzeološka koncepcija kako bi nakon povratka u obnovljene, konstrukcijski ojačane i tehničko-instalacijski osuvremenjene prostore Akademijini muzeji i galerije svoje umjetnine prezentirali u skladu s najnovijim muzeološkim praksama. Među Akademijinim muzejima svojom jedinstvenošću na razini Hrvatske ističe se Gliptoteka, a najava njenog novog života u obnovljenim zgradama dvojezična je publikacija doc. dr. sc. Magdalene Getaldić Povijest zbirki sadrenih odljeva antičke skulpture Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u europskom kontekstu.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti usvojilo je 29. siječnja 2025. Prijedlog mjera zaštite voda od štetnih utjecaja onečišćivala okoliša u skladu s nedavno usvojenim Akcijskim planom Europske unije za provedbu europskoga zelenog plana koji definira potrebu za učinkovitim iskorištavanjem prirodnih dobara, očuvanjem i obnovom biološke raznolikosti te smanjenjem onečišćenja sastavnica okoliša, osobito voda i povezanih vodnih ekosustava, radi postizanja općega cilja „nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš“.