Category: News

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga svečano su u subotu 30. studenog 2024. u palači Milesi u Splitu otvorili Znanstvenu knjižare „M. Marul“. Knjižara se nalazi u jednoj od najznačajnijih splitskih palača u kojoj je sjedište Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu. Time su Hrvatska akademija i Školska knjiga dali djelatan doprinos kulturnom identitetu Splita i Hrvatske, i to u Godini Marka Marulića u kojoj se obilježava 500. godišnjica smrti oca hrvatske književnosti Marka Marulića. Na svečanosti je u ime Hrvatske akademije govorio glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar, a uz brojne uzvanike bio je nazočan i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

U Hrvatskom državnom arhivu u srijedu 27. studenog 2024. održana je proslava upisa Državnog arhiva u Dubrovniku na UNESCO-ovu listu Sjećanje svijeta (Memory of the World). Na poziv UNESCO-a stručno mišljenje o prijavi Državnog arhiva u Dubrovniku na tu listu napisala je akademkinja Nella Lonza koja je o tome održala izlaganje na proslavi.

Na Godišnjoj skupštini Hrvatskog kemijskog društva, održanoj 26. studenoga 2024. akademiku Mladenu Žiniću dodijeljeno je najveće i najznačajnije priznanje Društva, Medalja Božo Težak. Ta se nagrada dodjeljuje od 1987. za izniman cjelokupan znanstveni opus i zalaganje za napredak kemije u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini.  Akademik Žinić je hrvatsku kemiju posebno zadužio kao začetnik supramolekulske kemije u Hrvatskoj i kao naš najistaknutiji supramolekulski kemičar. Medalje mu je dodijeljena za izvanredna znanstvena dostignuća u području organske i supramolekulske kemije, unapređenje cjelokupne kemije u Hrvatskoj te doprinos radu i vodstvu Hrvatskog kemijskog društva.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj aktivno potiče razvoj znanosti i širenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina. Jednako tako potiče i znanstvena istraživanja važnih događaja iz hrvatske povijesti, posebno onih koji se tiču afirmacije hrvatske državnosti i očuvanja hrvatske samobitnosti u nepovoljnim političkim okolnostima te čuva kulturnu baštinu.

Akademik Andrija Mutnjaković, projektant Nacionalne knjižnice Kosova “Pjeter Bogdani” u Prištini,  primio je 25. studenog 2024. u Prištini nagradu za izniman doprinos njenom značaju u lokalnoj i svjetskoj arhitekturi povodom 80. godišnjice osnivanja Nacionalne knjižnice Kosova i 40. godišnjice izgradnje njene zgrade. Nagradu je akademiku Mutnjakoviću uručila direktorica Nacionalne knjižnice Kosova Blerina Rogova Gaxha, a svečanosti su prisustvovali i predsjednik vlade Kosova Albin Kurti, ministar kulture Hajrulla Çeku, veleposlanica Hrvatske u Republici Kosovo Danijela Barišić i mnogi drugi uzvanici.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svoju poziciju najviše znanstvene i umjetničke institucije u Hrvatskoj djelatno potvrđuje i suradnjom s visokoškolskim i drugim znanstvenim ustanovama, kao i drugim institucijama i udrugama, ne samo iz Zagreba nego i iz drugih mjesta, u njihovim projektima usmjerenima na unapređenje znanosti i širenje najnovijih znanstvenih otkrića i spoznaja. To se potvrdilo i u aktivnostima Akademije u proteklom tjednu.

Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odala im je počast u nedjelju 17. studenog 2024. Podno spomenika utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera pored palače HAZU u Zagrebu upaljene su crvene i bijele svijeće u spomen na 33. godišnjicu stradanja Vukovara i Škabrnje u srpskoj agresiji, a prvu svijeću upalio je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt. Vijenac Hrvatske akademije na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru položila je akademkinja Mirna Šitum.

U povodu 100. obljetnice rođenja akademika Mirka Maleza, u četvrtak, 14. studenog 2024. otkriven je spomenik ovom istaknutom hrvatskom paleontologu i pioniru hrvatske speleoarheologije u njegovom rodnom Ivancu. Moderan metalni spomenik visine oko 1,80 metra izradio je ivanečki umjetnik Leo Friščić, a otkrila ga je Malezova kći Vesna Malez, također paleontologinja, a u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svečanosti otkrivanja spomenika govorio je akademik Ferdo Bašić.

U sklopu sajma knjige Interliber, u četvrtak 14. studenog 2024. predstavljeno je drugo kolo Djela Miroslava Krleže koje su zajednički objavili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga. Drugo kolo sadrži šest svezaka – dvosveščani roman Banket u Blitvi, roman Povratak Filipa Latinovicza, te knjige Glembajevi – Drame, Glembajevi – Proza i Aretej, a predstavili su ga  predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, akademik Krešimir Nemec, akademik Boris Senker i urednica Miroslava Vučić. Ulomke iz djela Miroslava Krleže čitao je glumac Joško Ševo.

U Phoenixu u SAD-u 11. studenog 2024. u 86. godini života umro je istaknuti hrvatski i američki onkolog i znanstvenik prof. dr. sc. Luka Milas, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1997. odio se u Zmijavcima kod Imotskog 17. listopada 1939. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1963., a magistrirao je i doktorirao biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Godine 1980. trajno odlazi u SAD na Sveučilište M. D. Anderson kao ravnatelj Odsjeka za eksperimentalnu radijacijsku onkologiju i na tom je položaju ostao do 2002.

Pod pokroviteljstvom Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u subotu 9. studenog 2024. u Oštarijama kraj Ogulina održana je svečanost otkrivanja spomen-ploče Akademijinom redovitom članu Franu Kurelcu, hrvatskom preporoditelju, jezikoslovcu, utemeljitelju i predvodniku riječke filološke škole, koji je ujedno bio i skupljač narodnog blaga, prevoditelj, putopisac i pjesniku, postavljene povodom 150. godišnjice smrti. U ime Hrvatske akademije nazočnima se obratio tajnik Razreda za filološke znanosti akademik Ranko Matasović.