Category: News

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 21. ožujka 2025. u Knjižnici HAZU svoju nakladničku djelatnosti u 2024., kao što redovito čini svake godine. Hrvatska akademija je tijekom 2024. objavila ukupno stotinu svezaka raznih publikacija: 34 knjige, 19 zbornika radova, 32 sveska časopisa, dva kataloga izložbi, četiri knjige sažetaka, osam spomenica preminulim akademicima i jedan rječnik. Od navedenih izdanja, 69 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 31 kao suizdavač. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2024. Akademija je objavila ukupno 7001 svezak različitih publikacija, odnosno premašila je broj od 7000.

Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izdao je u ožujku 2025. e-book kataloga izložbe 9. hrvatski trijenale grafike na hrvatskom i engleskom jeziku. E-izdanja izložbe održane u Galeriji Klovićevi dvori (svibanj – lipanj, 2024.) predstavljaju recentnu umjetničku produkciju 65 hrvatskih grafičara nastalu u razdoblju 2019. do 2024. te samostalnu izložbu umjetnicu Ines Krasić.

Povodom Svjetskoga dana rane glazbe u emisiji HRT-a – Putovi hrvatske glazbe urednice Ive Lovrec Štefanović gostovali članovi Razeda za glazbenu umjetnost i muzikologiju: Hana Breko Kustura, Katarina Livljanić i  Ennio Stipčević.
Emisija zamišljena u formatu okruglog stola predstavila je slušateljstvu oris izvora hrvatske rane glazbe, te najvažnijih međunarodnih projekata i festivala u kojima je hrvatska rana glazba dostupna u europskom kontekstu.

Akademik Nikola Bašić dao je intervju Slobodnoj Dalmaciji od subote 1. ožujka  2025., a s njim je razgovarala Ana Vučetić Škrbić povodom znanstvenog kolokvija održanog u organizaciji Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU o turističkim zonama kao razvojnom paradoksu hrvatskog turizma.

Kosovski veleposlanik u Hrvatskoj Martin Berishaj posjetio je u četvrtak 13. ožujka 2025. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje ga je primio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt. On je svog gosta izvijestio o povijesti, ustroju i djelovanju Hrvatske akademije, a razgovaralo se i o dosadašnjim povijesnim vezama hrvatskog i albanskog naroda te Hrvatske i Kosova, kao i o mogućnostima unapređenja znanstvene suradnje između akademija dviju zemalja. Uz akademika Neidhartda sastanku je bio nazočan i glavni tajnik HAZU akademik dario Vretenar i akademik Andrija Mutnjaković, počasni građanin Prištine u kojoj je projektirao zgradu Nacionalne knjižnice Kosova “Pjetër Bogdani”, jedan od simbola kosovskog glavnog grada. 

U četvrtak 13. ožujka 2025. u Hamburgu je u 94. godini života umrla ruska skladateljica Sofija Asgatovna Gubajdulina, dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Rodila se 24. listopada 1931. u Čistopolju u Rusiji. Studirala je skladanje na Moskovskom konzervatoriju. Ubraja se u vodeće ruske i svjetske skladatelje druge polovice 20. stoljeća. Od 1991. živjela je u Njemačkoj. Njezino je tatarsko podrijetlo obilježilo njezin opus, ponajprije zbog stalnih nastojanja da spoji istočnjačko duhovno ustrojstvo s tradicijom zapadnjačke umjetničke glazbe.

Tajnik Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Ranko Matasović održao je 14. ožujka 2025. pozvano predavanje na Sveučilištu Leiden u Nizozemskoj pod naslovom “Cruces etymologicae: new etymologies of some old Latin words” posvećeno novoj etimologiji nekih starih latinskih riječi.

Kao i svake godine, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pridružila se obilježavanju 24. Tjedna mozga u Hrvatskom simpozijem pod nazivom Novije spoznaje u istraživanju mozga koji je 13. ožujka u Knjižnici HAZU organizirao Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU, na čelu s akademikom Ivicom Kostovićem, u suradnji s Međunarodnim institutom za zdravlje mozga, Hrvatskim društvom za neuroznanost, Hrvatskim institutom za istraživanje mozga i Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnji Tjedan mozga bio je dio svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative, kojoj je cilj promicanje znanja o mozgu i bolestima mozga.

Odsjek za etnologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu organizirao je predstavljanje knjige Nikola Novaković. Staro selo Štefanje početkom 20. stoljeća održano u nedjelju, 9. ožujka 2025. u Općini Štefanje. O etnološkoj monografiji govorili su akademik Anđelko Akrap, urednik serije Zbornik za narodni život i običaje u kojoj je knjiga objavljena (svezak 64), prof. Marina Junger, priređivačica monografije te dr. sc. Jakša Primorac i dr. sc. Klementina Batina, djelatnici Odsjeka za etnologiju.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti putem svojih razreda i znanstvenih vijeća redovito organizira simpozije, okrugle stolove i znanstvene konferencije na kojima vodeći stručnjaci raspravljaju o aktualnim pitanjima suvremene Hrvatske i svijeta uz predlaganje konkretnih rješenja koja se kao zaključci šalju nadležnim državnim tijelima. Jedna od tih tema je i cijena hrane te je stoga Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo HAZU kojem je na čelu akademik Ferdo Bašić 6. ožujka organiziralo HAZU okrugli stol pod nazivom Cijena hrane „od polja do stola“: ekonomska i/ili špekulativna logika? gdje se govorilo o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu te kako one utječu na stanje u Hrvatskoj.

Nedavno je otkriven Antifonarij samostana Pavlina u Remetama u Zagrebu, koji datira iz 1725. godine, a koji je od sada dio rukopisne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nabavljen je u prosincu 2024. u Münchenu na aukciji vrijednih rukopisa. Pavlinskim je glazbenim kodeksima i njihovoj glazbi posvećena i radio emisija Trećeg programa Hrvatskoga radija Tragom glazbe – Solus cum Deo solo (emitirana 8. 2.2025) autorice Hane Breko Kustura (urednica Gordana Krpan).