U izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža krajem ožujka 2021. iz tiska je izašao Turopoljski leksikon sveobuhvatno izdanje o povijesti, znamenitim osobama, događajima i naseljima turopoljskog kraja, kapitalno djelo turopoljske kulture i baštine. Leksikon je nastao u razdoblju od tri godine (2018.-2021.) kao rezultat suradnje Grada Velike Gorice i Leksikografskog zavoda. U njegovoj pripremi, koja je uključivala istraživanje građe i pisanje članaka, sudjelovalo je više od 70 suradnika koji su opisali povijesna, geografska, politička i etnografska obilježja tog poviješću bogatog kraja koje je konačno, u jednoj publikaciji pokazalo jedinstveni identitet Turopolja.
Zavod za znanstveno istraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici dao je veliki doprinos u pripremi Turopoljskog leksikona. Jedan od inicijator ovog projekta bio je Ratko Cvetnić hrvatski književnik, rodom turopoljac (Mraclin), član suradnik Razreda za književnost HAZU-a, član Vijeća Zavoda u Velikoj Gorici, član Uredništva Turopoljskog leksikona te autor niza članaka za Leksikon. Akademik Željko Cvetnić voditelj Zavoda u Velikoj Gorici također je bio jedan od stručnih suradnika u pripremi Leksikona te autor članaka vezanih uz veterinarstvo.
Upraviteljica Zavoda Katja Matković Mikulčić, uz Mladena Klemenčića iz Leksikografskog zavoda, bila je urednica ovog izdanja imenovana od strane Grada Velike Gorice.
Turopoljski leksikon, kao i druga izdanja takvog karaktera, rezultat je kolektivnog rada prvenstveno članova Uredništva i suradnika Uredništva. U Turopoljskom leksikonu razmjerno je mali broj članaka obrađenih ranije u nekim drugim izdanjima Leksikografskog zavoda. Za izradu abecedarija pripomogla su ranije objavljena turopoljska lokalna izdanja poput Turopoljskih vjekopisa, Velikogoričkog leksikona, Leksikona suvremenih velikogoričkih pisaca, Turopoljske čitanke I. i II. izdanje, Leksikona velikogoričkog sporta te niza monografija o turopoljskim naseljima. U skladu sa svojim dugogodišnjim stručnim radom Leksikografski zavod je okupio široki krug suradnika prvenstveno za pisanje članaka, a zatim za prikupljanje i odabir fotografija, izradu karata, grafičara, lektora, korektora i dr. Svi oni zajedno iznjedrili su izdanje o kojem najbolje govore sljedeće brojke. Leksikon se sastoji od 52 451 redak, 1288 natuknica koje obrađuju 511 osobu, 184 znamenite obitelji, plemićke rodove i sl., 118 povijesnih, etnografskih i općih pojmova, 29 građevina i spomenika, 126 naselja, 64 zemljopisna pojma, 34 manifestacije, 49 ustanova, poduzeća i gospodarstvenika, 95 sportova, sportskih klubova, KUD-ova i udruga, 31 glasilo i tiskovinu i dr. U Turopoljskom leksikonu nalazi se preko 1100 fotografija od kojih se neke po prvi put predstavljaju javnosti. Za oblikovanje ovog izdanja i njegov vizualni izgleda zaslužna je likovna urednica Dubravka Rakoci.
Turopoljski leksikon afirmira Turopolje u hrvatskom javnom prostoru jer predstavlja zrcalo povijesti i sintezu tog područja kroz povijesna, politička, etnografska, kulturna, vjerska, graditeljska i druga obilježja te predstavlja Turopolje kao zaokruženu regiju koja ima svoj prepoznatljivi identitet.
Zbog epidemioloških mjera svečano predstavljanje ovog vrijednog izdanja se nije moglo organizirati, pa je 23. travnja 2021., na Jurjevo ispred Muzeja Turopolja organizirano predstavljanje za medije. U programu predstavljanja su sudjelovali ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržine, vd. gradonačelnik Krešimir Ačkar, dr.sc. Bruno Kragić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Juraj Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske te urednici Mladen Klemenčić i Katja Matković Mikulčić. U umjetničkom dijelu programa stihove iz Balada Petrice Kerempuha interpretirao je dramski umjetnik Adam Končić, a Krešimir Starčević, klavir i Josipa Gvozdanić, sopran izveli su skladbe „Lepi Juro“ i „Tkeš si fletno“ u glazbenoj obradi Franje pl. Lučića.