Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti putem svojih razreda i znanstvenih vijeća redovito organizira simpozije, okrugle stolove i znanstvene konferencije na kojima vodeći stručnjaci raspravljaju o aktualnim pitanjima iz svoga djelokruga. Jedna od tih tema su i Suše, poplave i aktualne klimatske promjene, što je bio naslov okruglog stola koji je 14. travnja u Knjižnici HAZU organiziralo Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU kojem je na čelu akademik Goran Durn. Sudionici skupa predstavili su rezultate najnovijih klimatoloških istraživanja vezanih uz poplavu i sušu, uključujući trendove, projekcije i trenutno stanje monitoringa u Hrvatskoj. Upozoreno je da suša, uz oluje, uzrokuje najveće ekonomske gubitke u Hrvatskoj, osobito u poljoprivredi, te je prepoznata kao ključna prijetnja u nacionalnoj procjeni rizika od katastrofa. Negativne posljedice suše povećava nedostatak sustava ranog upozoravanja i jasnih protokola za upravljanje sušom te je istaknuta potreba uvođenja sveobuhvatnog sustava ranog upozoravanja i jačanje institucionalnog okvira za učinkovito upravljanje sušom.
U organizaciji Odbora za genomiku i proteomiku u onkologiji Razreda za medicinske znanosti HAZU 16. travnja u Knjižnici HAZU održan je 10. simpozij Apoptoza i novotvorine, jedna u nizu tradicionalnih skupova s temama iz medicine koji se održavaju u organizaciji ili pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije. Ovogodišnji jubilarni simpozij bio je posvećen raku dojke testisa. Apoptoza je programirana smrt stanice, a za onkologiju je značajna jer stanice tumora ne odumiru kao ostale stanice u tijelu višestaničnih organizama. Zbog toga znanstvenici rade na „pametnim lijekovima“ koji uzrokuju apoptozu kod tumora, a važan doprinos istraživanju apoptoze na svjetskoj razini daju hrvatski znanstvenici.
Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je 15. travnja u Knjižnici HAZU predstavljanje i videoprojekciju Opere po Kamovu akademika Zorana Juranića. Uz Juditu akademika Frane Paraća i Životinjsku farmu akademika Igora Kuljerića, ovo je jedna od tri najznačajnije hrvatske opere u 21. stoljeću. Praizvedena je je 2021. u Rijeci, no zbog pandemije Covida doživjela je samo dvije izvedbe, a izostalo je i predviđeno gostovanje u Zagrebu, tako da je zasad na pozornici nije imao priliku vidjeti velik dio zainteresiranih.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti tradicionalno priređuje komemoracije svojim preminulim redovitim članovima povodom prve godišnjice njihove smrti pa je 17. travnja održana komemoracija posvećena istaknutom hrvatskom geologu akademiku Ivanu Sondiju, preminulom 9. travnja 2024. Diplomirao je 1990. geologiju na Rudarsko-geološko-naftnome fakultetu u Zagrebu te magistrirao 1993. oceanologiju i doktorirao 1995. geologiju na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Od 1991. do 2011. radio je u Institutu Ruđer Bošković, a od 2011. bio je redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Radio je i na Sveučilištu Clarkson u SAD-u (1997.–2003.) te bio gostujući istraživač u više institucija. Redoviti član HAZU, u Razredu za prirodne znanosti, bio je od 2022., a od 2016. bio je član suradnik. Akademik Ivan Sondi bio je najcitiraniji hrvatski geoznanstvenik. Bavio se istraživanjima u području mineralogije okoliša, geokemije i sedimentologije, ponajprije formiranjem nanominerala i mineralnih nanočestica i njihovom ulogom u biogeokemijskom kruženju tvari u prirodnom okolišu. Dao je velik doprinos svjetskoj znanosti u području sedimentologije, geokemije, biomineralizacije i nanoznanosti. Objedinio je i istraživao biogeokemijske procese na nanorazini. Pokrenuo je novi smjer u geoznanostima u Hrvatskoj koji uključuje istraživanje formiranja nanominerala i nanostrukturiranih mineralnih čestica i njihovu ulogu u biogeokemijskom kruženju tvari u okolišu. Dao je i važan doprinos razumijevanju procesa biomineralizacije karbonatnih minerala na nanorazini.