Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj u svom sastavu ima 27 znanstvenoistraživačkih jedinica, od kojih je 12 u Zagrebu, a jedna od njih je i Zavod za lingvistička istraživanja osnovan 1984. koji je 8. travnja u Knjižnici HAZU proslavio 40. obljetnicu djelovanja. Zavod organizira brojne znanstvenoistraživačke projekte s ciljem očuvanja hrvatske jezične baštine i afirmiranja hrvatskog jezičnog identiteta kao bitne sastavnice nacionalnog hrvatskog identiteta, što se potvrđuje djelovanjem Zavoda u trima jezikoslovnim znanstvenoistraživačkim domenama: leksikologiji, leksikografiji i semantici. Među projektima Zavoda ističu se Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića, Somatski tezaurus hrvatskog jezika kao prvi konceptualno ustrojen jezični resurs u nas, motiviran čovjekom i dijelovima ljudskog tijela te Digitalni hrvatski frazeološki rječnik, prvi elektronički frazeološki rječnik hrvatskog jezika u slobodnom pristupu na internetu. U sklopu proslave 40. obljetnice Zavoda održan je znanstveni kolokvij pod naslovom Uloga jezika u razodijevanju i tumačenju tijela na kojem su djelatnice Zavoda su na kolokviju održale izlaganja o jezičnim temama vezanima uz ljudsko tijelo.

Jedno od najaktivnijih od 19 Akademijinih znanstvenih vijeća je Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava osnovano 2004. s ciljem da bude središnje mjesto u Hrvatskoj za raspravljanje tema iz područja prava i u vezi s njim. Vijeće okuplja 94 vodeća hrvatska znanstvenika i praktičara s područja prava, a predsjednik mu je od osnutka akademik Jakša Barbić. Redovito organizira okrugle stolove o temama vezanima uz pravo te nakon toga izdaje zbornike radova koji se šalju najvišim državnim dužnosnicima, resornim ministarstvima i drugim institucijama. Vijeće je 11. travnja organiziralo videokonferenciju posvećenu privatnim zakladama gdje je upozoreno da Zakon o zakladama i fundacijama iz 1995. omogućava samo osnivanje zaklada za općekorisne ili dobrotvorne svrhe, dok praksa ukazuje na potrebu za osnivanjem privatnih zaklada u korist bliskih osoba radi očuvanja stečene imovine i njenog prenošenja sljedećoj generaciji. Budući da hrvatsko zakonodavstvo takve zaklade ne dozvoljava, neki sa svojim kapitalom odlaze u države koje ih dopuštaju, a istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj postoji značajan financijski potencijal koji bi mogao biti usmjeren u zaklade s privatnom svrhom. Omogućavanjem osnivanja privatnih zaklada omogućilo bi se zadržavanje tog potencijala u Hrvatskoj, a ne da dolazi do njegova odljeva u druge države. Zaključcima okruglog stola predložit će se izmjene propisa kojima bi se omogućilo osnivanje zaklada u privatne svrhe.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a 9. travnja u Knjižnici HAZU u Zagrebu predavanje Ivan Kozarac – književna valuta u kulturnom turizmu održala je dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom izboru u Centru za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima. Predavanje se temeljilo na praktičnom iskustvu muzealizacije književnika Ivana Kozarca i otvaranja njegove rodne kuće u Vinkovcima 2014. kao primjeru dobre prakse kako se baština pretvara u komercijalni proizvod uz objedinjavanje društvenog, kulturnog i simboličkog kapitala s kulturnim pamćenjem i identitetom lokalne zajednice.

Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 11. do 14. travnja održava se manifestacija Dani Andrije Alešija u Zagrebu u povodu 600. godišnjice rođenja i 520. godišnjice smrti ovog hrvatskog ranorenesansnog arhitekta i kipara albanskog porijekla. Otvorenje manifestacije održano je 11. travnja u Knjižnici HAZU gdje je predavanje o Alešiju održao akademik Andrija Mutnjaković, ponajbolji poznavatelj njegova života i opusa u sklopu kojeg su i prva renesansna djela nastala u Hrvatskoj, u isto vrijeme kada se renesansa počela formirati u Italiji i nekoliko desetljeća prije nego se počela javljati u drugim zemljama Europe. Ovom manifestacijom još je jednom istaknuta činjenica da su hrvatski renesansni umjetnici djelovali ravnopravno s umjetnicima iz Italije, i to s obje strane Jadrana, formirajući time fenomen jadranskog kulturnog prostora i jadranske renesanse.

U nastupni posjet Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 11. travnja došla je bugarska veleposlanica Iva Kruleva koju je primio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt. U razgovoru su potvrđeni dobri odnosi Hrvatske akademije s Bugarskom gdje se iznimno cijeni doprinos koji su bugarskom narodu dali utemeljitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer i prvi predsjednik Franjo Rački. Hrvatska akademija od 1998. s Bugarskom akademijom znanosti provodi zajednički projekt u sklopu kojeg se istražuju teme iz zajedničke hrvatsko-bugarske prošlosti od srednjeg vijeka do suvremenosti, a u duhu te dobre suradnje bugarska Vlada je 2020. Hrvatskoj akademiji donirala 50.000 eura za obnovu njenih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima.