News

This page contains information about the activities of the members of the Academy, scientists and their work.

Tjedni sažetak događanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti od 19. – 25. studenog 2024.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svoju poziciju najviše znanstvene i umjetničke institucije u Hrvatskoj djelatno potvrđuje i suradnjom s visokoškolskim i drugim znanstvenim ustanovama, kao i drugim institucijama i udrugama, ne samo iz Zagreba nego i iz drugih mjesta, u njihovim projektima usmjerenima na unapređenje znanosti i širenje najnovijih znanstvenih otkrića i spoznaja.

Stoga je 19. studenog u svojoj Knjižnici Akademija bila domaćin predstavljanja udžbenika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Elektrokardiogram u kliničkoj praksi, realiziranog suradnjom 25 autora vodećih hrvatskih stručnjaka (Zijad Duraković, Zdravko Babić, Šime Manola i suradnici). Svako od osam poglavlja i tematskih cjelina sadrži brojne, vrijedne znanstvene činjenice potkrijepljene literaturnim izvorima, temeljito obrađene te knjiga predstavlja značajan doprinos stručnoj i udžbeničkoj literaturi, posebno u području u kojem nema tako sveobuhvatnog prikaza. Knjiga obuhvaća sva područja elektrokardiograma   potrebna u proučavanju i primjeni u kliničkoj praksi, a tim je vrednija jer iznosi podatke koji se ne mogu naći u drugim udžbenicima. Posebno su značajni izneseni podaci o učestalosti pojedinih EKG promjena u prospektivnom istraživanju hrvatskog pučanstva izabranih slučajnim izborom mlađe, srednje i starije dobi u vremenskom slijedu, što daje jasan uvid u hrvatsku nacionalnu patologiju.

Odbor za orofacijalne bolesti koji djeluje u sklopu Razreda za medicinske znanosti HAZU organizirao je 22. studenog u Knjižnici HAZU simpozij na kojem su predstavljeni rezultati projekta Analiza zuba u forenzičnim i arheološkim istraživanjima koji je uz potporu Hrvatske zaklade za znanost vodio Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. Hrvoja Brkića. U sklopu projekta obavljena su istraživanja na mikrostrukturama i makrostrukturama zubi te na razvojnim promjena zubnih korjenova očitavanih s ortopantomograma, što će se upotrijebiti u stvaranju baze za određivanje dentalne dobi uz izgradnju i primjenu umjetne inteligencije. Neki od rezultata projekta pomoći će u određivanju dentalne dobi punoljetnih tinejdžera, što je izrazito važno u pravnom smislu zbog učestalih zahtjeva azilanata, a bez pravovaljanih osobnih dokumenata.

Već 22. put Hrvatska akademija, točnije Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci,  organizirala je tradicionalne Dane dr. Franje Račkog u njegovim rodnim Fužinama, 22. studenog, u suradnji s lokalnom osnovnom školom i Udrugom „dr. Franjo Rački.“ Prvi dio skupa bio je posvećen životu i djelu povjesničara i političara Franje Račkog, prvog predsjednika Akademije, a drugi dio bio je posvećen tematici voda u Gorskom kotaru, od pitanja vodoopskrbe i odvodnje, do zdravstvene ispravnosti i kakvoće voda. Svake godine je naime drugi dio Dana dr. Franje Račkog posvećen nekoj aktualnoj temi koja se tiče Gorskog kotara, što ovu manifestaciju i dalje čini atraktivnom stručnjacima i drugoj zainteresiranoj javnosti tog dijela Hrvatske.

Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU Koprivničko-križevačke županije u Križevcima s još nekoliko institucija i udruga bio je 22. studenog organizator znanstvenog skupa pod nazivom Križevačka eparhija. Povijest, kultura, nasljeđe kojem je cilj bio obraditi bogatu povijest grkokatoličke Križevačke eparhije od njenog početka do najnovijih vremena, kroz koju su se prožimali važni politički, crkveni i društveni procesi. Njenu povijest obilježila je i osjetljiva problematika odnosa između katoličke i pravoslavne crkve, odnosno pretenzije velikosrpske ideologije prema Hrvatima grkokatolicima. Križevačka eparhija bila je aktivna u društvenom, kulturnom i političkom životu, dala je i mnoge značajne ljude u životu Hrvatske, a može se pohvaliti i izrazito bogatom kulturnom, umjetničkom i povijesnom baštinom, nedovoljno poznatom široj javnosti. Ovaj skup bio je još jedan doprinos osnaživanju važnosti duhovne i kulturne važnosti Križevaca u koje je 2020. iz Zagreba ponovno vraćeno sjedište Križevačke eparhije. To je ujedno i doprinos nadolazećem jubileju 250. godišnjice njenog osnutka koja će se navršiti 2027.

 

 

 

Search