IZLOŽBA, PREDAVANJA I EDUKATIVNE RADIONICE IZ HRVATSKE ZNANSTVENE BAŠTINE, JEZIKA I KULTURE

Auckland –   Whangarei – Kaitaia – Dargaville 

New Zealand, veljača  – ožujak 2023.

Projekt Znanstveno–kulturni doprinos Hrvata svijetu: od humanizma do multikulturalizma  (voditeljica projekta dr. sc. Marijana Borić) predstavit će se novozelandskoj publici izložbom Faust Vrančić – the Croatian Leonardo da Vinci i ciklusom popratnih predavanja uz edukativne interaktivne radionice iz hrvatske znanstvene baštine.

Projekt podupiru Zaklada HAZU, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH i Croatian Studies Foundation Sydney. Organizator izložbe je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a partner izložbe Nacionalna i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu i projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu.

Autorice izložbe su dr. sc. Marijana Borić i Nela Marasović, viša stručna savjetnica za odnose s javnošću u NSK.

Uz izložbu će se održavati tematska predavanja i edukativne interaktivne radionice o velikanima hrvatske znanstvene baštine, hrvatskome jeziku i kulturi, zakazane tijekom druge polovice veljače i početkom ožujka 2023. godine na prostoru Novoga Zelanda (Auckland, Whangarei, Kaitaia, Dargaville).  Ciklusom predavanja i pratećim radionicama bit će predstavljen život i rad Hermana Dalmatina, Fausta Vrančića, Marina Getaldića, Ruđera Boškovića i Nikole Tesle. Predavanja i radionice održat će voditeljica projekta, dr. sc. Marijana Borić, te suradnici projekta prof. mr. sc. Luka Budak (Macquarie University, Sydney) i dr. sc. Josip Lasić (Sveučilište u Zadru).

Uvodnik uz izložbu      Faust Vrančić – the Croatian Leonardo da Vinci 

Hrvati su dali humanizmu znatan broj vrsnih mislilaca kojih je ugled u to doba bio neprijeporan, te su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvitku Europe. Među njima se ističe hrvatski patricij Faust Vrančić (Šibenik, 1551. – Mletci, 1617.), znameniti mislilac i polihistor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Ovaj osebujni humanist, biskup i diplomat ostvarivao se u raznim aspektima života, te je bio primjerom iznimno uspješnoga i svestranoga renesansnog čovjeka, utjelovljenog pojmom homo universalis. Stoga ga u literaturi često nazivaju hrvatskim Leonardom da Vincijem.

Nakana je ove izložbe uz prikaz Vrančićeva znanstvenog i duhovnog nasljeđa svjetskoj baštini   istaknuti Vrančićeve hrvatske korijene, njegovu potpunu i jasnu svijest o vlastitom (hrvatskom) identitetu u odnosu na zajednice u kojima je živio i službovao (Hrvatsko – Ugarsko kraljevstvo, Mletačka Republika, Habsburško Carstvo, Papinska Država), te prikazati njegovu duboku povezanost s rodnim zavičajem.

Izložbom je oslikan njegov životni put, crkveno i političko djelovanje, kao i opus u cjelini, dok su pojedina njegova djela rastumačena osnovnim karakteristikama. Osim što je bio plodan pisac, Vrančić se isticao i kao gorljivi zagovornik katoličke obnove, nudeći vlastite prijedloge za vjersku obnovu u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu, temeljenu na mirnoj protureformaciji. Stoga izložba daje sve relevantne aspekte, koji ocrtavaju cjelovit portret ovoga renesansnog velikana, nastojeći prikazati ne samo područja njegovih interesa, već i ideje koje je zastupao, te uvjerenja i stavove koji su ga pokretali, obilježivši njegovo crkveno, političko i javno djelovanje.

Zbog svoje važnosti u hrvatskoj povijesti i kulturi Vrančić je već dugi niz godina predmetom istraživanja širokoga kruga stručnjaka iz različitih znanstvenih disciplina. Posebnu važnost ima kao pisac prvoga rječnika hrvatskoga jezika, te kao autor tehničkog djela Machinæ novæ, čiju je 400. obljetnicu tiskanja UNESCO naznačio u kalendaru važnih događanja za 2015. godinu. Tijekom života djelovao je kao izumitelj, konstruktor, tehnički pisac i leksikograf, a pisao je i djela iz područja filozofije, književnosti i historiografije. Govorio je i pisao na barem sedam svjetskih jezika, a živio je i djelovao u velikim europskim centrima: Pragu, Veneciji, Rimu, Beču, Požunu i drugdje. Vrančić važnošću nadilazi granice nacionalne baštine, a među hrvatskim humanistima izdvaja se ne samo bogatim i plodonosnim opusom, već i specifičnim životnim putem tijekom kojeg je postigao visoke položaje u crkvenoj i političkoj hijerarhiji Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva. Bio je pripadnikom europske intelektualne elite svojega doba.

U svjetskoj javnosti najpoznatije Vrančićevo djelo Machinæ novæ detaljnije je prezentirano.  Ono je jedno od kapitalnih djela renesansne tehnike, koje pored iznimne praktične vrijednosti u punoj mjeri odražava Vrančićev tehnički duh. Stoga se prikazuju i tumače njegove najvažnije karakteristike, te struktura i sadržaj djela. Također, istaknute su najvrednije Vrančićeve ideje i projekti koji se usprkos neprekidnom i ubrzanom razvoju tehnike, primjenjuju i danas diljem svijeta, puna četiri stoljeća nakon što su prvi puta objavljeni u knjizi  Machinæ novæ.  Zbog njegove važnosti djelo se metodološki i sadržajno uspoređuje sa zapadnoeuropskom renesansnom znanstvenom i tehničkom tradicijom, te se ističe njegov značaj za razvoj tehnike i doprinos europskoj intelektualnoj kulturi toga vremena.

Zbog svoga plodnog i raznovrsnog opusa u hrvatskoj znanosti i kulturi Faust se Vrančić smatra metaforom renesanse. Načinom promišljanja i djelovanja bio je humanist koji je djelima nastojao unaprijediti ljudski život, obogatiti ga i učiniti dostojnim življenja. Zadivljuje činjenica da i nakon četiri stoljeća pojedini njegovi dugovječni projekti (kao most od metala, most ovješen o lance, žičara, prvi amortizeri u povijesti tehnike, padobran i drugi) u ponešto modificiranu, suvremenijem obliku još uvijek nalaze široku primjenu diljem svijeta. Pokretan živim intelektom i tehničkim duhom zamišljao je konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba. Mnoge njegove ideje čekale su stoljeća da zažive u praksi. Vrančićevi najznačajniji projekti izloženi u djelu Machinæ novæ odražavaju njegovo vizionarstvo i anticipiraju daljnji razvoj tehnike, što ovo djelo čini posebno vrijednim i jednim od kapitalnih djela renesansne tehnike.

Vrančić je svojim profesionalnim, intelektualnim i duhovnim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe. Raznovrsnost njegova opusa i univerzalnost njegovih poruka obvezuje nas na kontinuirano istraživanje i daljnju afirmaciju njegova nasljeđa, kao i na međusobnu suradnju u promišljanju, pronalaženju i provođenju inovativnih, što svrsishodnijih načina i strategija povezivanja raznovrsnih aktivnosti i inicijativa u sferama znanosti, kulture i obrazovanja.

Dr. sc. Marijana Borić, autorica izložbe