Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 21. ožujka 2025. u Knjižnici HAZU svoju nakladničku djelatnosti u 2024., kao što redovito čini svake godine. Hrvatska akademija je tijekom 2024. objavila ukupno stotinu svezaka raznih publikacija: 34 knjige, 19 zbornika radova, 32 sveska časopisa, dva kataloga izložbi, četiri knjige sažetaka, osam spomenica preminulim akademicima i jedan rječnik. Od navedenih izdanja, 69 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 31 kao suizdavač. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2024. Akademija je objavila ukupno 7001 svezak različitih publikacija, odnosno premašila je broj od 7000. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Hrvatskoj ujedno je i jedan od najveći nakladnik znanstvene i stručne literature iz svih područja znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj. Akademijina izdavačka djelatnost započela je 1867., kada je objavljen prvi broj znanstvenog časopisa Rad koji kontinuirano izlazi do danas, ne samo kao najstarija Akademijina publikacija, nego i kao najstariji od današnjih hrvatskih znanstvenih časopisa. Akademija objavljuje više edicija koje su započete još u drugoj polovici 19. stoljeća ili početkom 20. stoljeća. U desetak godina prije pandemije i potresa Hrvatska akademija je godišnje objavljivala čak i više od stotine znanstvenih publikacija godišnje, zatim se taj broj bio ponešto smanjio, no u 2024. ponovno je objavljeno više od stotine publikacija u jednoj godini. Među Akademijinim izdanjima u 2024. posebno se ističu prva dva od četiriju kola Djela Miroslava Krleže sa sedam knjiga objavljenih u 13 svezaka, među kojima su i romani Zastave, Povratak Filipa Latinovicza i Banket u blitvi, knjiga eseja Deset krvavih godina, Balade Petrice Kerempuha te drame Glembajevi i Aretej. Riječ je o zajedničkom projektu HAZU i Školske knjige kojim će se do kraja 2026. objaviti Krležina djela u 28 svezaka.
Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša, Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora i Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirali su 20. ožujka u dvorani Knjižnice HAZU okrugli stol Park-šume grada Zagreba: pluća grada ili prostor urbanizacije, na kojemu su istaknuti problemi i izazovi u gospodarenju zagrebačkim park-šumama koje su većinom u privatnom vlasništvu te su u lošem stanju. Upozoreno je na urbanizacijske pritiske koji smanjuju šumske površine te je uz ostalo predloženo uvođenje šumskog zaštitnog pojasa po uzoru na zaštićeno pomorsko dobro. Nakon što se formuliraju zaključci s konkretnim prijedlozima, bit će objavljeni i poslani nadležnim institucijama.
Kao i mnoge druge institucije, i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti tijekom 2025. daje doprinos proslavi velikog nacionalnog jubileja 1100. godišnjice uspostave Hrvatskog kraljevstva te je u sklopu toga Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU Koprivničko-križevačke županije u Križevcima, 20. ožujka organizirao predavanje prof. dr. sc. Nevena Budaka pod nazivom Što nam je značio i što nam danas znači Tomislav? U predavanju je istaknuo da je o kralju Tomislavu poznato relativno malo podataka, ali iz kojih je sigurno je da je Tomislav postojao i da je na početku vladavine nosio latinsku titulu „dux”, što danas prevodimo kao vojvoda ili knez, te da ga je 925. papa Ivan X. nazvao „rex”, što prevodimo kao kralj. No nije poznato kojom titulom su ga tadašnji Hrvati nazivali na hrvatskom jeziku jer nema sačuvanih izvora. Pouzdano se zna da je Tomislav sudjelovao na crkvenom saboru u Splitu 925., dok o Tomislavovoj krunidbi, nema pouzdanih dokaza. Ovim predavanjem željela se istaknuti važnost kralja Tomislava za povijest Hrvata, i to u kontekstu znanstvene historiografije, temeljene na analizi i interpretaciji sačuvanih izvora.
U listopadu 2023. tradicionalna manifestacija Dani Julija Benešića održana je u Iloku po 20. put te ujedno prvi put u suorganizaciji Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, a 17. ožujka u dvorani Knjižnice HAZU predstavljen je zbornik radova s toga skupa pod naslovom Između Save i Dunava. Ova manifestacija posvećena je najpoznatijem Iločaninu, Juliju Benešiću, leksikografu, književniku, prevoditelju, polonistu, književnom kritičaru i kazališnom intendantu, a okupila je ne samo filologe, nego i povjesničare, arheologe i povjesničare umjetnosti pa Zbornik s toga skupa sadrži tridesetak znanstvenih radova koji se uz Benešićev život i djelo tiču i drugih tema vezanih uz povijest i kulturu Iloka i Srijema.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti tradicionalno priređuje komemoracije svojim preminulim redovitim članovima povodom prve godišnjice njihove smrti, pa je 18. ožujka održana komemoracija posvećena istaknutom hrvatskom povjesničaru umjetnosti akademiku Radoslavu Tomiću, o čijem su životu i djelu govorili njegovi suradnici. Radoslav Tomić bio je redoviti član HAZU od 2010., a prethodno, od 2004. bio je član suradnik. Radio je kao kustos u Muzeju grada Splita od 1983. do 1986., od 1986. do 1998. u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture, a od 1998. u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Predavao je na sveučilištima u Zagrebu, Zadru i Splitu. Istraživao je slikarstvo i kiparstvo u Dalmaciji, posebice crkvenu baštinu i razdoblje baroka, a bio je autor mnogih izložbi.