Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održalo je 29. siječnja svoju jubilarnu 300. sjednicu na kojoj je prihvaćen Prijedlog mjera zaštite voda od štetnih utjecaja onečišćivala okoliša koji je poslan medijima i javnosti. Njome se uz ostalo predlaže unapređenje vodnog zakonodavstva Hrvatske dijelu koji se odnosi na određivanje standarda kakvoće voda i vodnoga okoliša, primjenu integralnoga pristupa upravljanju otpadnim vodama u slivu, rješavanje zbrinjavanja otpadnoga mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, monitoring stanja voda, prevenciju onečišćenja voda te izgradnju sustava javne odvodnje. Hrvatska akademija time je reagirala na nedavno usvojeni Akcijski plan Europske unije za provedbu europskoga zelenog plana koji definira potrebu za učinkovitim iskorištavanjem prirodnih dobara, očuvanjem i obnovom biološke raznolikosti te smanjenjem onečišćenja sastavnica okoliša, osobito voda i povezanih vodnih ekosustava, radi postizanja općega cilja „nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš“. Temeljem tog Plana, u nadolazećem razdoblju Hrvatska mora smanjiti utjecaj onečišćenja voda iz različitih izvora i pritiske na vodne resurse radi sprječavanja njihove prekomjerne upotrebe.

Također, Predsjedništvo HAZU dalo je podršku inicijativi Svjetske speleološke unije za proglašenje Svjetskog dana špilja i krša.

Akademkinja Mirna Šitum 29. siječnja dobila je Nagradu “Ranko Marinković” za najbolju kratku priču Večernjeg lista u 2024. Nagradu je osvojila za priču Uskrs u kojoj se, prema riječima predsjednice žirija akademkinje Helene Sablić Tomić, prikazuje potisnuti, gotovo tjeskobni osjet Domovinskog rata, čiji su zvukovi još u glavama onih koji su ga preživjeli, a oni poginuli još su uvijek dijelom njihovih identiteta. Priča je to koja izlaz pronalazi u vjeri, Božjoj podršci, onim osamljenim trenucima spoznaje i duhovnoga mira u danima uskrsnuća. Kako je istaknuto na svečanosti dodjele triju nagrada za najbolju kratku priču u Hrvatskom državnom arhivu, akademkinja Šitum je liječnica koja u svojoj bogatoj karijeri rado ostavlja vremena za pisanje kratkih priča, koje je objavljivala u Večernjem listu i u nekoliko autorskih knjiga.

Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti 28. siječnja posjetili su rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ prof. dr. sc. Ivo Lučić i prorektor za nastavu, studentska pitanja i upravljanje kvalitetom izv. prof. dr. sc. Luka Mihanović. Oni su predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta izvijestili o djelovanju ovog Sveučilišta, osnovanog 2021., koje je vodeća visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova za potrebe sustava domovinske sigurnosti i obrane u Hrvatskoj. Razgovaralo se o planovima za suradnju Sveučilišta s Hrvatskom akademijom.

U organizaciji Hrvatskog muzejskog društva u petak 31. siječnja u cijeloj Hrvatskoj održana je 20. manifestacija Noć muzeja, ove godine na temu „Muzeji – vidljivi i nevidljivi“. Njome se željelo ukazati na važnost muzejskih institucija i svih drugih baštinskih ustanova koje prikupljaju, istražuju, čuvaju i prezentiraju vrijednu građu i kulturnu baštinu najširoj javnosti, a na poseban način prikazati i ono što se događa iza kulisa muzeja, što inače nije vidljivo posjetiteljima, poput restauratorsko- konzervatorskih i preparatorskih radova. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa svojim muzejsko-galerijskim jedinicama tradicionalno sudjeluje u Noći muzeja, čime je kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj značajno pridonijela vidljivosti i prestižu ove manifestacije. Zbog posljedica potresa u Zagrebu koji je oštetio njene zgrade, od 2021. Hrvatska akademija je u Noći muzeja sudjelovala virtualno, a ove godine posjetitelji su ponovno mogli uživo vidjeti dio umjetničkog blaga koje čuvaju Akademijini muzeji i galerije. U zgradi Knjižnice HAZU prigodne izložbe priredili su Strossmayerova galerija starih majstora i Gliptoteka.

Strossmayerova galerija starih majstora izložila je postere s prikazom konzervatorsko-restauratorskih radova provedenih na tri slike nizozemskih majstora 17. stoljeća iz Galerijinog fonda na kojima se jasno vide upadljive razlike stanja tih slika prije i nakon radova. Ti su radovi provedeni u sklopu pripreme izložbe „Sjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama“ koja se do 9. ožujka može razgledati u Galeriji Klovićevi dvori čiji je autor dr. sc. Ivan Ferenčak, znanstveni suradnik Strossmayerove galerije starih majstora.

Gliptoteka je u Noći muzeja u Knjižnici HAZU predstavila selekciju crteža hrvatskog kipara akademika Ivana Kožarića (1921. – 2020.) iz svoje studijske zbirke crteža hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. Zbog osjetljivosti građe na mikroklimatske uvjete ti crteži nisu predstavljeni u stalnom postavu Gliptoteke, pa je ovo bila rijetka prilika vidjeti ove crteže nastale od 1943. do 1949. za vrijeme Kožarićeva studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u tehnici olovke, pastela i tuša. Djelatnici Gliptoteke organizirali su i stručno vodstvo kroz izložbu te su posjetiteljima ukazali na važnost Kožarićevih ranih crteža unutar njegovog svestranog i raznolikog umjetničkog opusa jer oni, osim što svjedoče o iznimnoj darovitosti Ivana Kožarića kao studenta, nagovješćuju njegov osobni stil koji će kasnije primjenjivati u realizaciji svojih kiparskih djela.

Cjelokupna zbirka od 68 Kožarićevih studentskih crteža predstavljena je na virtualnoj izložbi „Crteži Ivana Kožarića iz fundusa Gliptoteke HAZU“.

Kabinet grafike HAZU u Noći muzeja je sudjelovao s virtualnom izložbom „Ljubo Babić – plakati iz fundusa Kabineta grafike HAZU“. Virtualan način prezentacije građe iznimno je važan za Kabinet grafike jer ta Akademijina muzejsko-galerijska jedinica prikuplja, istražuje, čuva i prezentira vrijednu papirnu građu koja je vrlo osjetljiva, a time je zahtjevno i njeno izlaganje. Izložba je organizirana povodom obilježavanja 50. godišnjice smrti svestranog umjetnika akademika Ljube Babića (1890. – 1974.), a njome je fokus stavljen na  njegov plakatni opus koji čini važnu dionicu Babićevog bogatog umjetničkog stvaralaštva. Djelovanjem na području oblikovanja plakata, knjiga i časopisa postigao je visoke domete, odredivši nove standarde u domeni grafičkog dizajna prve polovice 20. stoljeća. Na izložbi je prezentiran izbor od dvadesetak Babićevih najznačajnijih plakatnih ostvarenja nastalih u razdoblju od 1909. do kraja pedesetih godina 20. stoljeća.

U Noći muzeja sudjelovala je i Pomorska zbirka Zavoda za povijesne znanosti u HAZU u Zadru, osnovana 1958., koja posjeduje oko 400 predmeta. Među vrijednim primjercima zbirke su rimska sidra od 1. do 3. stoljeća, starohrvatsko sidro iz 10. stoljeća, brodski top iz 16. stoljeća, grafike iz 17. stoljeća, terestrički i astronomski globus iz 18. i 19. stoljeća, razne umjetničke slike od 18. do 20. stoljeća, te modeli jedrenjaka, parobroda i motornih brodova, pomorske isprave i drugo. U predavaonici Zavoda HAZU u Zadru bilo je izloženo šest plakata koji opisuju nastanak Pomorske zbirke kroz suradnju s drugim (pomorskim) muzejima, znanstvenim i kulturnim ustanovama,  brodogradilištima i brodarskim kompanijama u Hrvatskoj, gospodarskim subjektima u Zadru, ali i pojedincima koji su dali doprinos sakupljanju građe za zbirku. Za najmlađe posjetitelje bio je organiziran i pedagoški kutak u kojem su se djeca mogla kreativno izraziti i rješavati zadatke vezane uz zbirku, kao i detektivska radionica s različitim zadacima.