Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu uz 27 znanstveno-istraživačkih jedinica ima i pet muzeja i galerija smještenih u Zagrebu čije se zgrade trenutno obnavljaju od šteta nastalih u potresima 2020., a paralelno s obnovom izrađuje se i njihova nova muzeološka koncepcija kako bi nakon povratka u obnovljene, konstrukcijski ojačane i tehničko-instalacijski osuvremenjene prostore Akademijini muzeji i galerije svoje umjetnine prezentirali u skladu s najnovijim muzeološkim praksama. Među Akademijinim muzejima svojom jedinstvenošću na razini Hrvatske ističe se Gliptoteka kao jedini muzej koji u svom fundusu sadrži gipsane odljeve arhitektonske plastike nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine od antičkih i starohrvatskih vremena pa do skulptura 20. i 21. stoljeća, ukupno više od 13.000 izložaka. Gliptoteka je ujedno i najveći Akademijin muzej.
Najava novog života Gliptoteke HAZU u njenim obnovljenim zgradama nekadašnje tvornice kože u Medvedgradskoj ulici dvojezična je publikacija doc. dr. sc. Magdalene Getaldić Povijest zbirki sadrenih odljeva antičke skulpture Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u europskom kontekstu koja na 317 stranica donosi prvi monografski prikaz zbirki sadrenih odljeva uz uvid u povijesni razvoj, važnost i ulogu odljeva u povijesti skulpture, a ujedno se ističe važnost Gliptoteke u očuvanju i predstavljanju odljeva kao dijela kulturne baštine. Knjiga je predstavljena 17. veljače u Knjižnici HAZU i to je bila prilika da se istakne važnost Gliptoteke i njenih zbirki ne samo za čuvanje kulturne baštine, nego i za odgoj mladih generacija kako bi bile sposobne cijeniti i prepoznavati umjetnička djela, posebno ona na kojima se temelji europska civilizacija, a time je ujedno istaknuta i uloga Hrvatske akademije kao čuvara hrvatske nacionalne baštine i pozitivnih vrijednosti. Ovo je prva u nizu novih publikacija koje su planirane s namjerom da se opsežno i na znanstveni način predstave sve zbirke Gliptoteke.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proteklog se tjedna prisjetila istaknutog hrvatskog slikara Joze Kljakovića o kojem je 21. veljače 2025. u Knjižnici HAZU predavanje pod nazivom Jozo Kljaković – umjetnik i donator održala povjesničarka umjetnosti dr. sc. Petra Vugrinec, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori, koja je 2009. priredila dosad najveću retrospektivnu izložbu djela Joze Kljakovića. Namjera je predavanja, organiziranog na inicijativu Kljakovićeve obitelji, bila podsjetiti na vrijednu ostavštinu ovog značajnog hrvatskog umjetnika koji je svojim djelovanjem višestruko obilježio kulturno-umjetnički te društveno-politički prostor Hrvatske. Uz Ivana Meštrovića najznačajniji je protagonist likovnoga razvoja u razdoblju između dva svjetska rata u Zagrebu u kojem je ostavio monumentalne freske u crkvi svetog Marka. Poznat je i po istaknutim zidnim oslicima u javnim zgradama i crkvama diljem Hrvatske, kao i po tri golema mozaika na pročelju Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu. Nakon što se kao politički emigrant poslije dva desetljeća izbivanja iz zemlje nedugo prije smrti 1969. vratio u Hrvatsku, svoju je kuću na Rokovu perivoju i vrijednu zbirku umjetnina darovao Gradu Zagrebu gdje je prema njegovoj želji ustanovljena Memorijalna zbirka Jozo Kljaković.
Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU kojem je na čelu akademik Nikola Bašić organiziralo je 19. veljače na Sveučilištu u Zadru znanstveni kolokvij pod nazivom Turističke zone: Razvojni paradoks hrvatskog turizma s ciljem poticanja akademske i stručne rasprave o izdvojenim građevinskim područjima i njihovim učincima na razvoj, zaštitu okoliša te korištenje prirodnih i kulturnih resursa. Na skupu je istaknuta važnost multidisciplinarnog proučavanja korelacije između prostora kao temeljnog nacionalnog resursa i turizma kao jednog od stupova hrvatskog gospodarstva. Upozoreno je i na važnost očuvanja resursa lokalne baštine i kvalitete života lokalnog stanovništva, posebno na otocima, gdje je stanovništvo sve starije, a prostor sve više zauzet turističkim sadržajima. Znanstveno vijeće uskoro planira objaviti prigodnu znanstvenu publikaciju u kojoj će se u tiskanom i digitalnom obliku iznijeti rezultati istraživanja ove i sličnih tema kako bi bili dostupni akademskoj zajednici, ali i stručnjacima za planiranje prostora, urbanistima te svima koji su na bilo koji način upućeni u to kako se turizam planira i kako se provodi.
Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić uručio je 18. veljače povelju dopisnog člana HAZU slovenskom književniku Borisu A. Novaku koji je za dopisnog člana izabran 2020.
Boris A. Novak, slovenski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, esejist, književni teoretičar i pisac za djecu, rođen je 1953. u Beogradu. Studirao je komparativnu književnost na c. Bio je zaposlen kao dramaturg, a nakon što je doktorirao s tezom Recepcija romanskih pjesničkih oblika u slovenskom pjesništvu, od 1977. do 2022. predavao je na Odjelu za poredbenu književnost i literarnu teoriju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, gdje i danas djeluje. Bio je aktivan u borbi za demokratizaciju i pluralizam u Sloveniji i tadašnjoj Jugoslaviji te bio jedan od osnivača polemične Nove revije i njezin glavni urednik. Osobitu je aktivnost razvio u okviru PEN klubu te je od 1991. do 1996. predsjedao slovenskom sekcijom PEN-a.
Ostvario je opus koji u slovenskoj nacionalnoj literaturi predstavlja najviše domete. S dvadesetak lirskih zbirki, s pet raznovrsnih drama (uz čitav niz radiodramskih tekstova, sa serijom stručnih i popularnih knjiga o stihu, o prevođenju i o ulozi pjesništva, s nekoliko prepjevanih antologija i izbora vrhunskih svjetskih pjesnika (od trubadura do Verlainea, Mallarméa i Valéryja), a posebno s originalnim monumentalnim epom (od preko 40.000 stihova) Vrata nepovrata.