Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj organizira brojne javne znanstvene skupove i umjetnička događanja ili pak podržava njihovo održavanje kao pokrovitelj, što takvim skupovima daje određeni prestiž i vjerodostojnost.
Tako je 17. siječnja pod Akademijinim pokroviteljstvom u Knjižnici HAZU održan simpozij Hrvatskog društva za stereotaksijsku radiokirurgiju, najmlađega znanstveno-stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora, pod nazivom Radiokirurgija u torakalnoj onkologiji: napredne metode dijagnostike i liječenja, na kojem su istaknuti stručnjaci u tome području govorili o suvremenim znanstvenim dostignućima, s naglaskom na nove tehnologije i njihovu primjenu u praksi. Ujedno su predstavljeni i rezultati Nacionalnog programa ranog otkrivanja i probira raka pluća kojim je u protekle tri godine bilo obuhvaćeno više od 22.000 osoba, a među njima je u tisuću ispitanika s pomoću kompjutorizirane tomografije s minimalnim rentgenskim zračenjem (Low-dose CT) utvrđena sumnja na potencijalni karcinom pluća. Također je rečeno da, prema postojećim iskustvima, uspostavom programa ranoga otkrivanja, karcinom pluća može biti u potpunosti izliječen u preko 20 posto oboljele populacije, a u najranijem stadiju se u velike većine slučajeva može izliječiti i samo kirurški, bez dodatnih terapijskih postupaka. Osim o napretku u dijagnostici metodama oslikavanja, u žarištu su bile i nove metode liječenja karcinoma pluća. Upravo taj, jedan od najzloćudnijih karcinoma, danas se bitno uspješnije liječi nego prije desetak godina. Moderne strategije liječenja uključuju precizniju dijagnostiku ne samo naprednim metodama oslikavanja, nego i ostale postupke, uključujući genotipizaciju i imunotipizaciju. Potom se multidisciplinarnim pristupom definira individualizirana terapijska strategija, od kirurgije i kemoterapije, do imunoterapije odnosno primjene tzv. „pametnih lijekova.“ Stereotaksijska radiokirurgija predstavlja novi iskorak u liječenju nekih bolesnika, jer omogućuje precizno i učinkovito uklanjanje tumora ili tumorskih presadnica, bilo kao nadopuna prethodno spomenutim terapijama, bilo katkada i kao alternativa klasičnoj kirurgiji.
Hrvatska akademija već tradicionalno suorganizira ili daje pokroviteljstvo brojnim skupovima s područja medicine, među kojima se ističe znanstveni sastanak Bolesti dojke koji se održava od 1991., dok su se već 21 put održali Prosinački dermatovenerološki simpozij i simpozij Hrvatskog vertebrološkog društva. Već desetak godina u Hrvatskoj akademiji održavaju se znanstveni skupovi posvećeni tumorima prostate, spinalnoj kirurgiji, bolestima štitnjače, apoptozi, vaskularnim bolestima, a prije dvije godine pokrenuti su i znanstveni sastanci posvećeni andrologiji.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti tradicionalni je pokrovitelj i niza znanstvenih skupova pod nazivom Hrvatski književni povjesničari koji se od 1997. u pravilu održavaju svake dvije godine, pod vodstvom predsjednika organizacijskog odbora prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića. Posljednji takav skup, 19. po redu, održan je u listopadu 2022. i bio je posvećen književnom povjesničaru, filologu i kazališnom djelatniku Nikoli Andriću, a 15. siječnja u Knjižnici HAZU bio je predstavljen zbornik radova s tog skupa koji sadrži znanstvene i stručne priloge 25 autora te Andrićevu cjelokupnu bibliografiju i literaturu o njemu.
Sustavno istraživanje povijesti hrvatske književnosti počelo je upravo u okrilju Akademije, zahvaljujući ponajviše pokretanju nakladničkog niza Stari pisci hrvatski 1869., a danas djelatan doprinos ovoj filološkoj grani HAZU daje ne samo pokroviteljstvom nad skupovima u organizaciji drugih znanstvenih institucija, nego i aktivnostima Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, kao i znanstvenim radom članova Razreda za književnost i Razreda za filološke znanosti.