U sklopu sajma knjige Interliber, u četvrtak 14. studenog 2024. predstavljeno je drugo kolo Djela Miroslava Krleže koje su zajednički objavili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga. Drugo kolo sadrži šest svezaka – dvosveščani roman Banket u Blitvi, roman Povratak Filipa Latinovicza, te knjige Glembajevi – Drame, Glembajevi – Proza i Aretej, a predstavili su ga predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, akademik Krešimir Nemec, akademik Boris Senker i urednica Miroslava Vučić. Ulomke iz djela Miroslava Krleže čitao je glumac Joško Ševo.
“Miroslav Krleža je jedna umna glava usađena u temelje hrvatske misli, znanosti i čestitam da smo uspjeli već pola tog velikog opusa dati”, kazao je akademik Velimir Neidhardt.
Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. “Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. Miroslav Krleža je bio gorljivi Hrvat, cijela hrvatska povijest opisana je snagom Miroslava Krleže. Oni i svi koji ga probaju svojatati neće ga moći oteti činjenici da je on zagrlio Hrvatsku, a Hrvatska Miroslava Krležu”, kazao je Ante Žužul.
“Miroslav Krleža je zarazno aktualan. Neka njegova djela su gotovo profetska, primjerice Banket u Blitvi koji možda nije i ne spada u najpopularnija Krležina djela, pisan 30-ih godina. Govori o težnji ljudi za autokracijom, a što imamo danas? Iste te tendencije u svijetu, posvuda, rekao je akademik Krešimir Nemec.
Akademik Boris Senker istaknuo je aktualnost Krležine drame Aretej koja je u početku je bila neprepoznata. “Tek na početku 70-ih, ona sjajna izvedba na Bokaru u Dubrovniku pokazala je da taj tekst ima dvije stvari u sebi koje su bitne za dramu – da je sceničan, i da je aktualan. I nažalost, on je i dalje aktualan sa svojim pitanjima: što sve ljudski um može dobro, ali i zlo”, kazao je akademik Senker.
Prvo kolo Djela Miroslava Krleže objavljeno je u veljači 2024. i sadrži sedam svezaka – petosveščani roman Zastave te pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha i knjigu političkih eseja Deset krvavih godina .
Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika.
Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (the best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora.
Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca.
Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom.
Nakladnici: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga
Pogovor i Kronologija života i rada Miroslava Krleže: akademik Krešimir Nemec
Važnije izvedbe Areteja: akademik Boris Senker
Urednica: Miroslava Vučić