Tema devetnaeste Noći muzeja je MUZEJI I NOVA PUBLIKA, odgovarajuća je u vremenu traženja novih generacija za inovativnim i kreativnim muzejskim sadržajima, u kojima će i sami sudjelovati i temama koje će angažirano odgovoriti na sve zahtjevnije izazove novih generacija i vremena u kojem živimo.
Program jedinica HAZU za 19. NOĆ MUZEJA
26. siječnja 2024. (18 – 01 iza ponoći), VIRTUALNO
STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA HAZU uslijed trenutne nemogućnosti obavljanja redovite muzejske djelatnosti u vlastitom prostoru, no posve u duhu ovogodišnje teme Noći muzeja, u manifestaciji sudjeluje online nudeći publici na svojoj mrežnoj stranici recentne virtualne sadržaje.
Cilj je ove interaktivne edukativne igre da se kroz vizualno dopadljiv i tehnički inovativno dizajniran mrežni sadržaj potakne interes mlađe publike za građu o kojoj skrbi Strossmayerova galerija. Kroz igru se korisnici mogu zabaviti, upoznati se s odabranim primjerima umjetnina te usvojiti neke pojmove s područja ikonografije. Sadržaj je namijenjen korisnicima starijima od devet godina.
Pristupom online katalogu publika se može upoznati s osnovnim podacima o pojedinim umjetninama iz zbirnoga fonda Galerije. Sadržaj je namijenjen najširem krugu korisnika.
- “Izbor iz fundusa Strossmayerove galerije starih majstora HAZU”
Dio naše muzejske građe moguće je doživjeti uživo posjetom tekućoj izložbi “Izbor iz fundusa Strossmayerove galerije starih majstora HAZU” u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Video zapis s otvorenja izložbe dostupan je na Facebook stranici osječkoga muzeja
KABINET GRAFIKE HAZU predstavlja tri virtualne izložbe iz svog bogatog fundusa namijenjene najrazličitijoj muzejskoj publici. Slavko Šohaj / Izbor crteža iz fundusa Kabineta grafike HAZU, Nives Kavurić-Kurtović / djela iz fundusa Kabineta grafike HAZU i Fantastični svijet Borisa Dogana/ djela iz fundusa Kabineta grafike HAZU doprinose širenju interesa publike za novim spoznajama, doživljajima i temama vezanim uz grafiku, crtež i grafičko oblikovanje.
Izložba povodom 20. godišnjice smrti doajena hrvatskog modernog slikarstva Slavka Šohaja (1908. – 2003.) koja idejno i likovno rezimira umjetnikova crtačka ostvarenja. Iako je po vokaciji bio slikar, crtež je bio njegov konstantan suputnik i utočište, zbog čega predstavlja iznimno poglavlje i komplementarnu dionicu unutar ukupnog umjetnikova opusa. Crtački svijet Slavka Šohaja, blizak shematiziranoj matisseovoj i kraljevićevoj morfologiji, otkriva oštrovidnog promatrača originalnog rukopisa skicozne i sugestivne geste sklonog radosti življenja – optimizmu, ljepoti, dokolici, hedonizmu i humoru.
U kontekstu valorizacije i sagledavanja pluralizma suvremenih tendencija hrvatske umjetnosti, prezentacijom iznimnih i rijetko izlaganih crteža i grafika Nives Kavurić-Kurtović, istaknuta je jedna od vrjednijih dionica Zbirke 20. i 21. stoljeća Kabineta grafike. Radovi intrigiraju autonomnošću duktusnog kôda, skladnošću kompozicija i začudnošću naracija u sferama svjesnog i nesvjesnog, duhovnog i tjelesnog. U iskazima (auto)portretnih redukcija i deformiranih stanja duha i tijela, iznenađuje i osvaja iskrenost artističkog izraza u prikazima osobnih vizija i metaforičkih narativa. Nives Kavurić-Kurtović od svojih početaka vjerna je ikonici iščašene figurativnosti izvučene iz osobnih preokupacija i preoblikovane u (ne)dorečene prizore na granici sna i jave, u kojima predmeti i pojave lebde u zrakopraznim prostorima (ne)prepoznatljivih toposa, nestabilnih perspektiva i nesigurne (psihološke) atmosfere.
Izložba predstavlja djela iz domene grafičkog i plakatnog oblikovanja objedinjenih u izboru radova nastalih tijekom 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća, a radi se o manje poznatom segmentu umjetnikova stvaralaštva koji je bio sporadično i rijetko izlagan. Likovni sadržaji odabranih grafičkih i plakatnih ostvarenja kreirani su kao irealni, metafizički, scenični fragmenti umjetnikovih mikrofantazmagorija. Te drugačije, nadrealne vizure oka i duha prožete simbolima i lucidnim humorom s biljegom čudesnog predstavljaju Doganov imaginarni, fantastični svijet.
GLIPTOTEKA HAZU i ove godine sudjeluje u Noći muzeja, predstavljajući svoje virtualne sadržaje. Trenutno je u tijeku konstruktivna obnova kompleksa zgrada Gliptoteke, zbog šteta nastalih nakon potresa koji su nas zadesili posljednjih godina, te će zbog toga Gliptoteka na neko vrijeme biti zatvorena za posjetitelje. U novonastalim okolnostima Noć muzeja 2024. prebacujemo u virtualni svijet te Vam predstavljamo virtualnu izložbu „Ivan Meštrović- djela iz fundusa Gliptoteke HAZU“
Na virtualnoj izložbi „Ivan Meštrović – katalog djela iz fundusa Gliptoteke HAZU“ predstavljeno je i kataloški obrađeno trideset i devet skulptura Ivana Meštrovića iz Zbirke hrvatskoga kiparstva od 19. do 21. stoljeća. Izložba je nastala povodom obilježavanja 140. godišnjice rođenja jednog od najznačajnijeg hrvatskog kipara i akademika Ivana Meštrovića. Predstavljena djela Ivana Meštrovića iz fundusa Gliptoteke HAZU omogućuju sagledavanje geneze stila Ivana Meštrovića, tj. njegov umjetnički razvoj od utjecaja secesije i simbolizma u ranoj bečkoj fazi preko traženja osobnoga stila u okrilju herojskoga monumentalizma do povratka klasičnoj umjetnosti, na čijim je temeljima razvio vlastiti umjetnički stil za vrijeme boravka u Zagrebu. Realizacijom virtualne izložbe široj i stručnoj javnosti omogućeno je stjecanje i/ili nadogradnja vlastitog znanja o umjetničkim djelima i značaju Ivana Meštrovića, ali i ulozi Gliptoteke HAZU u prezentaciji i očuvanju umjetničkih djela Ivana Meštrovića.
HRVATSKI MUZEJ ARHITEKTURE HAZU
Virtualnom izložbom „Miroslav Begović. Hommage promišljanju izložbenih prostora“ iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, obilježava se 20. obljetnica smrti akademika Miroslava Begovića (1925. – 2004.), jednog od vizionara i pokretača te prvog voditelja Hrvatskog muzeja arhitekture u razdoblju od 1997. do 2004. godine. Cjeloživotni interes autora za temu oblikovanja izložbeno-prezentacijskih prostora prikazuje se odabranim primjerima, počevši od diplomskog rada – projekta Galerije moderne umjetnosti u Zagrebu (1952.) do prve realizacije – antologijskog paviljona tvornice Đuro Đaković na Zagrebačkom velesajmu (1961/63.). Slijede projekti pažljive adaptacije i unutrašnjeg uređenja Atelijera Meštrović u zagrebačkoj povijesnoj gornjogradskoj jezgri (1961/63.) te realizacija zgrade Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama (1963/68.) u izričaju novog regionalizma, kao i Begovićev neizvedeni projekt adaptacije stare, odnosno, oblikovanja nove zgrade Moderne galerije (1969/75.) u znaku pluralizma starog i novog. Naposljetku, visokovrijedne likovne prezentacije unutrašnjeg uređenja zagrebačkih trgovina Elektrotehna i Ukus (1957./58.) svjedoče pažnju koju je autor podjednako iskazivao projektima komercijalno-prezentacijskih prostora. Trajni interes za izložbene prostore Begović je obuhvatio i teorijskim radom, u doktorskoj disertaciji Razvoj i perspektiva arhitekture muzeja umjetnosti koju je obranio na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980. godine.
POMORSKA ZBIRKA ZAVODA ZA POVIJESNE ZNANOSTI U ZADRU , Obala kneza Trpimira 8, u Noći muzeja bit će otvorena od 18 do 21 sat. Za više informacija: mdlacic@hazu.hr, tel: +385 (0)23/335-708
U okviru Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru nalazi se Pomorska zbirka koja je nastala 1958. godine zalaganjem tadašnjeg direktora Instituta JAZU u Zadru Vjekoslava Maštrovića koji je bio i njen prvi voditelj. Prigodom obilježavanja stote godišnjice Akademije, 1966. godine otvorena je za javnost, a krajem 1972. upisana je u Registar pokretnih spomenika kulture Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu.
Zbirka je tijekom godina upotpunjavana novim muzejskim predmetima i sada posjeduje oko 400 predmeta. Među vrijednim primjercima zbirke valja spomenuti: ladvu/monoksil, rimska sidra (1. – 3. st.), starohrvatsko sidro iz 10. st., brodski top iz 16. st., grafike iz 17. st., terestrički i astronomski globus iz 18. i 19. st., razne umjetničke slike od 18. do 20. st., modele jedrenjaka, parobroda i motornih brodova, pomorske isprave i drugo. Najveći dio eksponata je sa zadarskog područja i područja sjeverne Dalmacije.
- IZLOŽBA „ZBIRKA ZA LAKU NOĆ!“
Posjetitelji će moći razgledati i izložbu „Zbirka za laku noć!“ koja je rezultat radionice osmišljene posebno za Noć muzeja, ostvarene u suradnji s Dječjim vrtićem „Radost“, odnosno područnim odjelom „Vruljica“. Nakon čitanja priče za laku noć (ulomci priče „Ziba – plava zvjezdica“ autorice Tatjane Kadoić Grmuše koji su prilagođeni za radionicu) djeca su razgledala „zbirku za laku noć“, odnosno dio zbirke u kojem su predmeti za navigaciju uz pomoć zvjezdanog noćnog neba. Glavna „zvijezda“ radionice bio je astronomski globus iz 1825. g. na kojem su naslikana zviježđa, poput Velikog i Malog medvjeda, Velikog psa, Dupina, Zeca itd. Na kraju radionice polaznici su nacrtali vlastito zviježđe u obliku omiljenog plišanog medvjedića koji im pravi društvo na njihovim noćnim putovanjima.
Radionica je održana nekoliko dana ranije da bi dječji radovi bili spremni za izlaganje, a uz njih na izložbi će biti izloženi plakati s fotografijama i opisom radionice, video s pričom za laku noć uz sugestivne prikaze zvjezdanog neba i astronomski globus koji će za ovu priliku biti izdvojen iz stalnog postava. Izložba će biti postavljena na prvom katu Zavoda te će posjetitelje upućivati na Pomorsku zbirku u kojoj će prigodno osmišljenim legendama biti istaknuti drugi instrumenti i predmeti za navigaciju.
