ODLUKA O DODJELI DRŽAVNIH NAGRADA ZA ZNANOST ZA 2022. GODINU

Nagradu za životno djelo iz područja prirodnih znanosti dobio je akademik Vladimir Paar, professor emeritus Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nagrada za životno djelo je dodijeljena akademiku Vladimiru Paaru zbog njegovog bogatog znanstvenog opusa koji obuhvaća istraživanja u teorijskoj nuklearnoj fizici, nelinearnim dinamičkim sustavima i biofizici, radom na promicanju važne uloge prirodoslovlja i tehnologije u razvoju suvremenog društva, te doprinosom unaprjeđenju kvalitete hrvatskog školstva. Akademik Vladimir Paar je bio pionir razvoja teorijskih modela za opis atomskih jezgara, a posebice kolektivnih modela međudjelujućih bozona. Njegovi su radovi citirani u udžbenicima iz nuklearne fizike. Iako je imao etabliranu karijeru u nuklearnoj fizici, znatiželja i posvećenost znanosti odvela ga je u istraživanja kaotičnih sustava gdje se ističu radovi u kojima je prvi istraživao kaotične mape s rupama, a koje su desetljeće kasnije postale vruće područje istraživanja. U posljednjih dvadeset godina fokus mu je na istraživanju genoma. Od golemog broja popularizacijskih radova, udžbenika iz fizike i knjiga možemo izdvojiti knjigu „Što se događa u atomskoj jezgri“ koja je pobudila interes za fiziku kod niza sadašnjih fizičara. Tijekom svoje karijere akademik Paar je bio mentor brojnim studentima i doktorandima, od kojih su mnogi ostvarili uspješne karijere u znanosti na visokoj svjetskoj razini kvalitete, a neki su postali i nositelji razvoja pojedinih područja fizike u Republici Hrvatskoj. Svojim neumornim radom i rezultatima je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj fizici.

Nagradu za životno djelo iz područja tehničkih znanosti dobio je akademik Mladen Obad Šćitaroci, professor emeritus Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nagrada za životno djelo je dodijeljena akademiku Mladenu Obadu Šćitarociju za cjelokupan znanstveno-istraživački i obrazovni rad te prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka kao i stručni i popularizacijski rad, kojim je dao značajan doprinos u razvoju urbanizma i arhitekture. Opseg i kvalitetu njegova rada potvrđuju više od 200 znanstvenih i stručnih članaka kao i više od 200 prostornih i urbanističkih planova, studija i projekata, desetci knjiga i znanstvenih projekata, sudjelovanja u sedamdesetak radijskih i pedesetak televizijskih emisija te šezdesetak ostalih javnih nastupa kojima je promovirao hrvatsku graditeljsku baštinu. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja od nacionalnih i međunarodnih institucija. Angažiran je na više fakulteta hrvatskih sveučilišta, kao i na sveučilištima u Italiji i Španjolskoj. U suradnji sa suprugom prof. dr. sc. Bojanom Bojanić Obad Šćitaroci ostvario je vrhunske rezultate u području istraživanja i zaštite kulturnog naslijeđa, ne samo u sklopu arhitekture i urbanizma, već i u humanističkom i biotehničkom području. Osmišljene metode i pristupi pokazuju inovativnost u znanstvenom istraživanju koja je prepoznatljiva u kreiranju novog, međunarodno priznatog pristupa revitalizaciji kulturnog naslijeđa nazvanog urbanizam naslijeđa, kao i u istraživanju i otkrivanju javnosti zaboravljenih i zanemarenih hrvatskih urbanističkih i arhitektonskih tema.