U ponedjeljak 2. svibnja 2022. počela je s radom nova upraviteljica Zbirke Baltazara Bogišića Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Cavtatu, dr. sc. Ivana Lazarević, povjesničarka umjetnosti i arhivistica specijalistica. Time je Zbirka ponovno otvorena za istraživače.
Baltazar (Baldo) Bogišić (Cavtat, 1834.- Rijeka, 1908.), pravni povjesničar međunarodne karijere i europskog ugleda, polihistor, bio je redoviti član Akademije od njezina osnutka, član niza drugih akademija i znanstvenih društava te nositelj nekoliko visokih europskih odličja.
Na temelju Bogišićeve ostavštine velike znanstvene, kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, Zbirku je 1909.-1912. utemeljila njegova sestra Marija Bogišić-Pohl i smjestila je u Bogišićevom rodnom Cavtatu. U sastavu Zavoda za povijesne znanosti HAZU djeluje od 1955., a od 1958. smještena je u zgradi bivšeg Kneževa (kapetanova) dvora u Cavtatu.
Bogišićeva knjižnica, arhiv i muzejske zbirke, poznate su u stručnim krugovima po brojnim rijetkim i unikatnim primjercima. U knjižnici se, između ostaloga, čuva 66 inkunabula, 164 rukopisa i 165 zemljovida. Sabrana arhivska građa raspoređena je u 39 tematskih skupina (poglavito pravna povijest, narodni običaji i književnost te Bogišićev osobni arhiv sa velikom prepiskom od 10 092 jedinice -1481 korespondent). Među muzejskim zbirkama ističe se visoko valorizirana cjelina stare grafike (8.185 listova iz 16.-19.st.), jedna od tri najveće takve zbirke u Hrvatskoj, potom mala, ali sadržajno dragocjena kolekcija novca i medalja iz razdoblja od antike do kraja 19. st. (2.674 primjerka). Nadasve je zanimljiva zbirka od oko 150 predmeta s pravno-simboličkim značenjem, jedinstvena kolekcija takvog sadržaja u zemlji. Raznolikost Bogišićeve ostavštine upotpunjuje nekoliko manjih zbirki: djela likovne i obrtne umjetnosti, oružje, arheološki nalazi, etnografski i drugi predmeti.
Zbirka je dostupna za znanstvena istraživanja, a izbor predmeta je izložen i otvoren za javnost.