Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Andrija Mutnjaković darovao je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti svoj atelijer u Ulici Milke Trnine 38 Zagrebu sa svim pokretninama, uključujući i bogatu arhitektonsku građu. Ugovor o darivanju potpisali su u petak 4. ožujka 2022. akademik Mutnjaković i predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt i prema tom ugovoru atelijer će se koristiti za poboljšanje rada i aktivnosti Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU koji se obvezuje preuzeto darovano gradivo obraditi i upisati u inventarni popis darovanog gradiva. Darovanu građu Muzej će čuvati kao cjelinu pod nazivom Zbirka Andrije Mutnjakovića i ona će biti smještena u darovanom atelijeru. Hrvatska akademija također će uz punu brigu o zbirci i ostavštini akademika Mutnjakovića imati i pravo iskorištavanja, ostvarivanja i upravljanja autorskim pravom te svim srodnim, izdavačkim i reproducentskim pravima na darovanoj građi i pokretninama.

Profesionalni rad akademika Mutnjakovića na arhitektonskim i urbanističkim projektima u pravilu je popraćen iscrpnim teorijskim obrazloženjem projekta. Ova teorijska razmatranja mogu se svesti na četiri problemske grupacije realizirane u projektima i pratećim razmatranjima koje su od sada sastavni dio Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU pod nazivom Zbirka Andrije Mutnjakovića i bit će na raspolaganju istraživačima njegovog opusa i rada:

1. Izučavanje reafirmacije nacionalne ili regionalne arhitekture u suvremenom arhitektonskom izrazu kao bitnog faktora razotuđenja ličnosti u prevladavajućem bezličnom ambijentu suvremenog grada. (1) Realizacije: Narodna i sveučilišna biblioteka Kosova u Prištini, Dom Crvenog križa u Novom Vinodolskom, Dom sindikata na Medvednici u Zagrebu, Muzička škola u Varaždinu, Osnovna škola Granešina u Zagrebu, Gimnazija Lucijan Vranjanin u Zagrebu, Turističko naselje Duga uvala pokraj Pule,  Kazalište Trešnja u Zagrebu, Katolički školski centar Don Bosco u Žepču. (2) Projekti: Nacionalne biblioteke u Teheranu, Damasku i Alžiru, Akademija znanosti i umjetnosti Kosova, Narodna skupština u Alžiru, i drugo.

2. Poticanje primjene bioničkih zakonitosti u funkciji arhitekture i urbanizma kao pozitivne alternative apstraktnom shematizmu zgrada i prostora suvremenog grada. Projekti: Omladinski dom u Zagrebu, Stambena naselja u Osijeku, Zagrebu, Beogradu i Bratislavi, Gradski centar u Tel Avivu /suautor Aleksandar Srnec/, Gradski centar u Zagrebu,  Novi grad u Osijeku /suautori Branimir Mutnjaković, Branka Kaminski, Dragutin Kiš/, rekonstrukcija Novog Beograda, gradski centar Južnog Zagreba, stambena zgrada Moj dvor u Zagrebu, Robna kuća Trap u Posušju, naselje Sopnica u Zagrebu, Bijela lađa u Osijeku, stambeni blok Sunčana vrata u Osijeku, stambeno-poslovni Blok Badel u Zagrebu /suautori Hrvoje i Ivan Zidar/,  Omladinski centar Don Bosco i Salezijanski provincijalat u Zagrebu i drugo.

3. Istraživanje primjene kinetičkih faktora u formiranju zgrade i grada, kako bi dosadašnja statična arhitektura poprimila mobilna svojstva i time se komunikativno saživjela sa čovjekom. Projekti: Obiteljska vila u Hollywoodu, Stambeno naselje za Luxembourg, Lebdeća kuća za izložbu TERRA 2 u Wroclawu, Crkva Svetog Petra u Splitu, Obiteljska kuća Reggio Emilia, Paviljon u Veneciji, Stambeno naselje u Milwaukeeu, i drugo.

4. Analize i projektantska rješenja obnove i revitalizacije graditeljske baštine s naglaskom na realizaciju faksimila tamo gdje je to moguće, uz aplikaciju suvremenog izraza temeljenog na autohtonoj kvaliteti grada ili zgrade. (1) Realizacije: Stara gradska vijećnica iz 1720-1911. u Zagrebu, Palača ubožnice svećenika iz 1781. u Zagrebu (danas Zagreb film), Turska komandna zgrada iz 19. stoljeća u Prištini /danas Muzej Kosova/, Đački dom na Medvednici /arhitekt Stjepan Planić/ u Zagrebu /danas Dom Crvenog križa/, crkva Svetog Martina /graditelj Kristian Heinrich Vesterburg/ iz 1820. u Zagrebu, Dom hrvatskih likovnih umjetnika /autor Ivan Meštrović/ iz 1938. u Zagrebu, i drugo. Projekti urbanističkih cjelina: Stara jezgra Zagreba, Gornji grad u Zagrebu, Kaptol u Zagrebu, Stambeno naselje Marash u Prizrenu. (2) Projekti zgrada: Barokni ljetnikovac Zidanica iz 18. stoljeća u Zagrebu, Tvrđava Revelin iz 1539. u Dubrovniku, Crvena kasarna iz 19. stoljeća u Osijeku, Orfanotrofija iz 1820. u Zagrebu, Dvorac Dioš iz početka 20. stoljeća u Daruvar, Omladinski dom Don Bosco iz sredine 20. stoljeća u Zagrebu.

Gotovo svi projekti popraćeni su spomenutim teorijskim razmatranjima i obrazloženjima koncepcije koji nerijetko istražuju bit arhitektonike. Istraživanje te biti predmet je i većeg broja eseja objavljenih u periodici naše zemlje i nekoliko drugih zemalja, a predmet je i većeg broja samostalno ili s grupom autora objavljenih knjiga. Teme tih knjiga obuhvaćaju. (1) Edukacijski sadržaji: Znate li stanovati, Zagreb 1964; Centri kulture, domovi kulture i društveni domovi u SR Hrvatskoj /suautor Ivan Rogić/, Zagreb 1984. (2) Koncipiranje, redakciju i pisanje predgovora zbornika povijesnih arhitektonskih istraživanja: Kornelije Budinich, Arhitektonske studije, Pula 1984; Slavoluk Sergijevaca, Pula 1989; Vladimir P. Goss,  Predromanička arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996; Andro Mohorovičić, Istarski limes, Pula 2003; Dane Gruber, Povijest Istre, Zagreb 2005; Vladimir P. Goss, Predromanička arhitektura u Hrvatskoj / Pre-Romanesque Arcitecture in Croatia, Zagreb 2006; Bobovec Borka, Miroslav Begović, Zagreb, 2013; Dubravka Kisić, Ana Kršinić Lozica, Arhitekt Julije De Luca, Zagreb, 2013; Tamara Bjažić Klarin, Ernest Weissmann, Zagreb, 2015; Iva Ceraj, Bernardo Bernardi, Zagreb, 2015; drugo.

Istraživanje autora ili pojavnosti naše kulturne baštine: Varaski theater, Zagreb 1968; Andreas Alexius Epirota, Priština 1981; Istarska sinteza, u knjizi: Učka, Pula 1981; Endemična arhitektonska misao Miroslava Krleže, u zborniku: Miroslav Krleža 1973, Zagreb 1975; Graditeljska baština, u knjizi: Pula, Pula 1984; Ranorenesansni grad / Frührenaissancestadt, Zagreb 1991; Vojvodska palača u Urbinu / The Ducal Palace of Urbino, Zagreb 1992; Sretan grad / The Happy Town, Zagreb 1993; Arhitekt Josip Pičman, Zagreb 1997; Andrija Aleši / Andrea Alessi, Zagreb 1998; Sretan grad / La Citta’ felice, Zagreb 1999; Andrea Alleshi, Priština 2003; Arhitekt Lucijan Vranjanin / Architect Luciano Laurana, Zagreb 2003; Perivoj hrvatskih velikana, Osijek 2007; Arhitektonika pape Siksta V. / The Architectoniks of Pope Sixtus V, Zagreb 2010; Luciano Laurana, Zagreb, 2011; Hrvatska crkva Svetog Jeronima / Chiesa di San Girolamo dei Croati, Zagreb, 2012; Idealni grad / The Happy Town, Zagreb, 2012; Arhitektonika Jurja Dalmatinca / The Architectonics of Giorgio da Sebenico, Zagreb, 2015; Imperator Diocletianus Dalmata, Zagreb, 2019.

Teorijske knjige o suštini i razvoju arhitekture i urbanizma: Biourbanizam, Rijeka 1982; Narodna i univerzitetska biblioteka Kosova / National and Univesity Library of Kosovo (s grupom autora), Priština 1984; Endemska arhitektura, Osijek 1987; Tercijarni grad, Osijek 1988; Arhitekturnaja bionika (s grupom autora), Moskva 1990; Kinetička arhitektura / Kinetic Architecture, Zagreb 1995. Intencijalna  arhitektura / Intentional Architecture, Zagreb, 2018.

Radovi su izlagani i publicirani u više časopisa u zemlji i inozemstvu (Austrija, Italija, Japan, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, Sjedinjene američke države, i drugdje), te su pozitivno ocjenjeni od većeg broja istaknutih domaćih i stranih povjesničara i analitičara umjetnosti: Miroslav Begović, Ciancarlo de Carlo, Cecil H. Clough, Elena Cvetkova, Željka Čorak, Žarko Domljan, Krešimir Galović, Jasna Galjer, Vladimir Gvozdanović, Radovan Ivančević, Krunoslav Ivanišin, Heinrich Klotz, Želimir Koščević, Udo Kultermann, Jurij Lebedev, Vladimir Maleković, Roger F. Malina, Renata Margaretić Urlić, Stefan Müller, Toshio Nakamura, Velimir Neidhardt, Antoaneta Pasinović, Vinko Penezić, Ekaterina Položaj, Krešimir Rogina, Marija Stagličić, James Stevens Curk, Manfredo Tafuri, Godfrey Thompson, Bruno Zevi, i drugi.