Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u četvrtak 29. travnja svoj dan i 160. obljetnicu osnutka objavom imena dobitnika nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2020. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije, no ove je godine, kao i 2020., zbog pandemije koronavirusa izostala tradicionalna svečana sjednica s dodjelom Akademijinih nagrada, već je umjesto toga predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u praznom atriju Akademijine palače objavio imena dobitnika nagrada HAZU za 2020. te se u prigodnom govoru osvrnuo da dosadašnjih 160 godina Akademije.
Poštovani,
Na današnji dan prije točno 160 godina, 29. travnja 1861., Hrvatski sabor prihvatio je prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera o osnutku akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ovdje u atriju palače Akademije, pred Bašćanskom pločom sa spomenom hrvatskog kralja Zvonimira, pred bistom našega osnivača i hrvatskim državnim stijegom, kao 18. Akademijin predsjednik želim odati duboku zahvalnost generacijama naših članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, koji su gradili našu Akademiju, a ujedno gradili i hrvatski nacionalni identitet i društvo svojim znanstvenim dostignućima i umjetničkim djelima, otkrivajući hrvatsku znanost i umjetnost Europi i svijetu. Vjerna svom utemeljitelju, Akademija od 1861. pa sve do danas služi razvoju i boljitku svih građana hrvatskog društva, zahvaljujući prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njenih članova, nekad i danas.
Odvojenost od svake vlasti omogućuje Hrvatskoj akademiji slobodnu prosudbu o svemu, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja. Ona je zbog toga svijest i savjest hrvatske nacije u najširem smislu.
U proteklih 160 godina Akademija je svjedočila urušavanjima velikih carstava i niza nametnutih državnih tvorevina. Dočekala je Republiku Hrvatsku i trajno usvojila hrvatsko ime, kao vodeća povijesna institucija u skrbi za hrvatski nacionalni identitet. Saborska odluka od 29. travnja 1861. prekretnica je u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, ali i važan datum u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije. U poslanju Hrvatske akademije je promicati jedinstvo nacije bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, prema potrebnom napretku u svim područjima života na hrvatskom etničkom prostoru.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svojim muzejima, arhivima i knjižnicama čuva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago, a prostori u kojima djeluje, u Zagrebu i diljem Hrvatske, pretežno su zaštićeni spomenici kulturne graditeljske baštine. Brigu o njima jednakim marom nastavlja i danas suočena s teškim posljedicama lanjskih potresa koji su ranili i ovu Akademijinu palaču, kako bi ovu kulturnu baštinu primjereno predala budućim naraštajima.
Kao dio proslave svog 160. jubileja, Hrvatska akademija će ovdje u atriju palače HAZU 4. svibnja organizirati donatorski koncert u korist kulturnih institucija Siska, Petrinje i Gline, stradalih u potresu krajem 2020., uz izravan prijenos na Hrvatskoj televiziji. Bit će to slično koncertu koji je Akademija organizirala u također u ovom atriju u lipnju 2020. za potresom postradali Zagreb.
Na kraju, u ozračju 160. jubileja, slaveći svoj Dan potičući hrvatsku znanost i umjetnost, Akademija tradicionalno dodjeljuje svoje nagrade za najviša znanstvena ili umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu.
Dozvolite mi da objavim imena dobitnika Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti:
za područje društvenih znanosti nagradu dobiva:
– prof. dr. Miroslav Akmadža za knjigu Franjo Kuharić: Kardinal i vlast
za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu dobiva:
– dr. Ivo Piantanida – za izvanredan znanstveni opus od 52 rada objavljena u periodu 2016. – 2020. te za otkriće selektivnog višenamjenskog senzora za DNA, RNA i proteine
za područje prirodnih znanosti nagradu dobivaju:
– dr. Jadranka Šepić – za znanstvena istraživanja o postanku meteoroloških tsunamija, njihovom gibanju u raznim morima te transformaciji u obalnom području, objavljena u 15 članaka u posljednjih 5 godina, te prof. dr. sc. Ivica Kisić – za djelo Antropogena erozija tla te za 28 radova na istu temu, referiranih u bazi znanstvenih podataka Web of Science,
za područje medicinskih znanosti nagradu dobiva:
– doc. dr. Vedran Velagić – za 25 znanstvenih radova iz područja liječenja fibrilacije atrija, koji su objavljeni tijekom posljednjih 5 godina,
za područje filoloških znanosti nagradu dobiva:
– dr. Vera Blažević Krezić – za objavljenu knjigu Književnimi radnjami za crkvu i domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893.
za područje književnosti nagradu dobiva:
– autorica Evelina Rudan – za knjigu Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove)
za područje likovnih umjetnosti nagradu dobiva:
– dizajner Boris Ljubičić – za seriju izložbi održanih 2017. i 2018. u Zagrebu, Splitu, Puli, Varaždinu i Berlinu te od 2019. do 2020. u Lyonu, kao i za knjigu Logo protiv kaosa
za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagradu dobiva:
– dr. Sanja Majer-Bobetko – za knjigu Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine
za područje tehničkih znanosti nagradu dobiva:
– prof. dr. Hrvoje Kozmar – za znanstvenu cjelinu pod nazivom Geofizička i industrijska strujanja fluida i njihov utjecaj na inženjerske konstrukcije i vozila, koja se sastoji od ukupno 30 radova objavljenih u prethodnih 5 godina.
Ove nagrade bit će uručene dobitnicima, u skladu s epidemiološkim prilikama-
Zahvaljujem.