Zagreb, 13. ožujka 2021. – U subotu 13.ožujka 2021. u Zagrebu je u 92. godini života umro akademik Josip Božičević, istaknuti hrvatski građevinski i prometni stručnjak, nekadašnji ministar prometa i veza, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, voditelj Zavoda za promet HAZU i predsjednik Znanstvenog vijeća za promet HAZU.
Rođen je 17. ožujka 1929. u Josipdolu, a osnovnu i srednju školu završio je u Ogulinu. Diplomirao je 1956. na Tehničkom fakultetu na prometnom smjeru Građevinskog odsjeka. Od 1956. do 1971. radio je u Željezničko-transportnom poduzeću (ŽTP), gdje je napredovao do položaja direktora pogona za građevinska postrojenja, a istodobno je 1971. izabran za izvanrednog profesora Građevinskog fakulteta. Nakon sloma Hrvatskog proljeća kao politički nepodoban otpušten je iz ŽTP-a i s Građevinskog fakulteta, te je od 1971. do 1982. radio kao nastavnik na Višoj školi za cestovni saobraćaj u Zagrebu koja Božičevićevim zalaganjem prerasta u Fakultet prometnih znanosti kojem je bio dekan u četiri mandata. Prvi doktorat znanosti Josip Božičević je stekao 1965. na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Ljubljani za znanstveno polje građevinarstva, a drugi 1983. na Fakultetu za pomorstvo i saobraćaj u Rijeci za znanstveno polje tehnologije prometa.
Od 1990. do 1992. bio je ministar prometa i veza u Vladi demokratskog jedinstva te član Kriznog štaba Republike Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata ustrojio je u sklopu Fakulteta prometnih znanosti Zavod za aeronautiku i organizirao visokoškolski sustav naobrazbe vojnih i civilnih pilota.
Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za tehničke znanosti izabran je 1997., a od 1998. do 2003. bio je član Predsjedništva HAZU.
Bio je jedan od utemeljitelja Hrvatske akademije tehničkih znanosti i njezin prvi predsjednik od 1994. do 1997.
Doprinos akademika Božičevića u tehničkom znanstvenom području može se podijeliti u dva kompleksa znanstvenih postignuća: projektiranja, gradnje i održavanja cestovnih i željezničkih prometnica te primijenjenih projekata prometnog i gospodarskog razvitka. U prvom se dijelu kao poseban znanstveni doprinos mogu izdvojiti izvorna rješenja postupka kontinuiranog zavarivanja tračnica, konstrukcije dvostrukoelastičnog pričvršćenja tračnica, konstrukcije novih betonskih pragova te konstrukcije pokusnog kolosiječnog postrojenja za izbacivanje tračnica. To je doprinijelo reintegraciji Hrvatske u sustav europskih prometnih tokova i konkretnim dobivanjem značajnih koridora. Na temelju Božičevićevih radova izvedeno je više od 1000 kilometara neprekinutog kolosijeka u Hrvatskoj.
Od posebne je važnosti znanstvena studija akademika Božičevića o utvrđivanju prometnih koridora na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine temeljem koje je Hrvatska dobila nove prometne koridore koji joj omogućuju bolje povezivanje s Europom (koridori Budimpešta – Zagreb – Rijeka, Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče, Ljubljana – Zagreb – Beograd te Graz – Maribor – Zagreb). Usvajanjem novih koridora kroz Hrvatsku omogućeno je da se za izgradnju prometnica na tim koridorima realiziraju zajmovi i koncesije međunarodnih institucija, što je velik doprinos daljnjem gospodarskom razvitku Hrvatske.
Akademik Božičević bavio se i problemom sigurnosti u željezničkom, cestovnom i zračnom prometu te istraživao probleme diskrepancije prometnog razvitka i ekologije.
Tijekom svog dugogodišnjega znanstvenog rada akademik Božičević je objavio 130 znanstvenih i stručnih radova, od čega 13 autorskih knjiga. Među njima je najznačajnija Prometna valorizacija Hrvatske iz 1992. u izdanju Znanstvenog savjeta za promet HAZU u kojoj je konzistentno i pregledno dan uvid u sve tehničke, gospodarske i organizacijske elemente prometnog sustava, relevantne za ocjenu postojećeg stanja i mogućnosti prometnog razvitka. Taj je rad bio temelj utvrđivanja osnovne koncepcije razvitka prometa u Hrvatskoj i podloga za izradbu cjelovite Strategije prometnog razvitka Hrvatske.
Za svoj rad akademik Božičević primio je brojna priznanja, među kojima odličje Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za znanost, Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za razvoj gospodarstva, Red Ante Starčevića za razvoj hrvatske državnosti, Red hrvatskog pletera, Spomenicu Domovinskog rata, Državnu nagradu za znanost životno djelo za područje tehničkih znanosti 1998. te Nagradu Grada Zagreba 2017. Od 2002. bio je počasni građanin Ogulina.
Marijan Lipovac
Ured za odnose s javnošću i medije HAZU