Šimunović Petar, akademik

Preminuli članovi V. Razred za filološke znanosti
Šimunović Petar

Rođen:

  • 19. veljače 1933. u Dračevici, otok Brač

Preminuo:

  • 05. kolovoza 2014. u Splitu

Šimunović Petar, akademik

Preminuli članovi V. Razred za filološke znanosti

Akademske titule:

  • akademik
  • doktor znanosti

Institucije:

  • znanstveni savjetnik u miru – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu

Funkcije u Akademiji:

  • član Predsjedništva – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2011. – 05.08.2014.)
  • zamjenik tajnika – Razred za filološke znanosti (01.01.2004. – 31.12.2010.)

Članstvo u Akademiji:

  • redoviti član – Razred za filološke znanosti (24.07.1991. – 05.08.2014.)
  • izvanredni član – Razred za filološke znanosti (19.05.1988. – 24.07.1991.)
  • član suradnik – Razred za filološke znanosti (09.06.1983. – 19.05.1988.)

Spomenica Petar Šimunović : 1933.-2014. / uredio August Kovačec

Akademik Petar Šimunović, istaknuti hrvatski jezikoslovac, onomastičar i dijalektolog, rodio se 19. veljače 1933. u Dračevici na otoku Braču. Maturirao je na klasičnoj gimnaziji u Splitu, a diplomirao je hrvatski jezik i južnoslavenske jezike te francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1958. godine. Kao stipendist Humboldtove zaklade od 1972. do 1974. usavršavao se na Slavenskom institutu Sveučilišta u Kölnu. Magistrirao je radom Sumartinska onomastika, a doktorirao je 1970. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom  Toponimija otoka Brača.

Od 1961. godine do umirovljenja radio je u Zavodu za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje): u početku kao asistent, a zatim od 1971. kao znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik (1976.) i kao znanstveni savjetnik od 1979. godine.

Onomastika je prva struka akademika Šimunovića, a iz toga je područja objavio najviše članaka, rasprava i knjiga. Bio je priznati onomastički stručnjak i član međunarodnih onomastičkih organizacija, suosnivač i glavni urednik onomastičkih časopisa, suorganizator mnogih onomastičkih konferencija. Objavio je preko 400 radova, od čega tridesetak knjiga, sâm i u suautorstvu.

Bio je jedan od glavnih suradnika u izradi Hrvatskog dijalektološkog atlasa (HDA) i Općeslavenskg lingvističkog atlasa (OLA). Autor je Čakavskoga rječnika srednjodalmatinskih govora (u suautorstvu sa M. Hrastom), Čakavskih tekstova (s R. Oleschom) i velike Retrospektivne onomastičke bibliografije, s V. Putancem. Osim navedenih, značajna djela akademika Šimunovića su: Toponimija otoka Brača, Čakavisch-deutsches Lexikon (I – III) u suradnji s M. Hrasteom i R. Oleschom, Prezimena i naselja u Istri (I – III) u suradnji s J. Bratulićem, Naša prezimena i porijeklo (1985.) Istočnojadranska toponimija (1986.), Hrvatska prezimena: podrijetlo, značenje, rasprostranjenost, (1995.).

Za člana suradnika Akademije u Razredu za filološke znanosti izabran je 1983. , za izvanrednog člana 1988., a redoviti je član Hrvatske akademije od 1991. godine. Akademik Šimunović bio je tajnik Razreda za filološke znanosti Akademije od 2004. do 2010. godine i član Predsjedništva Akademije od 2011. godine.

Akademik Šimunović bio je predsjednik Onomastičkoga odbora pri Razredu za filološke znanosti HAZU, član Odbora za dijalektologiju HAZU, član Odbora za leksikografiju HAZU, član Odbora za etimologiju HAZU, član Međunarodnog slavističkog komiteta, od 1975. do 1979. – tajnik Međunarodnog slavističkog komiteta, član Međunarodnoga povjerenstva za slavensku onomastiku (Krakov, Poljska) i od 1975. član Međunarodnoga vijeća za onomastičke znanosti (Leuven, Belgija). Akademik Šimunović bio je glavni urednik Akademijina časopisa Folia onomastica Croatica i član uredništva časopisa Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Za svoj predani rad akademik Petar Šimunović nagrađen je 1983. godine Nagradom Općine Brač za istaknutu znanstvenu djelatnost, 1984. godine Republičkom nagradom “Božidar Adžija” za istaknutu znanstvenu aktivnost, 1998. godine Ordenom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića i 2001. godine Nagradom za životno djelo Hrvatskoga sabora – najviše državno priznanje za njegov cjelokupni znanstveni rad.