Deka Ranjan

Dopisni članovi III. Razred za prirodne znanosti
Deka Ranjan

Datum rođenja:

  • 25.11.1954

Mjesto rođenja:

  • Dibrugarh (Indija)

E-adrese:

Deka Ranjan

Dopisni članovi III. Razred za prirodne znanosti

Akademske titule:

  • doktor znanosti

Članstvo u Akademiji:

  • dopisni član – Razred za prirodne znanosti (16.11.2020. – …)

Životopis

Ranjan Deka rođen je 1954. godine u Dibrugarhu u Indiji. Godine 1970. diplomirao je antropologiju, zoologiju, botaniku i engleski jezik na Sveučilištu u Dibrugarhu (Dibrugarh University), 1972. završio je poslijediplomski studij, a stupanj doktora znanosti iz antropologije kao prirodne znanosti postiže 1976. godine na Sveučilištu u Dibrugarhu. Kao stipendist Njemačke akademske službe za razmjenu (Deutscher Akademischer Austauschdienst – DAAD) godine 1984. boravi u Institutu za humanu genetiku Visoke medicinske škole u Hannoveru (Institut für Humangenetik, Medizinischer Hochschule Hannover), gdje 1985. – 1987. nastavlja rad u okviru programa Alexander von Humboldt Fellowship.

U razdoblju 1987. – 1990. godine znanstvenik je u Zavodu za humanu genetiku Sveučilišta u Pittsburghu u SAD-u (Department of Human Genetics, University of Pittsburgh, USA), a 1991. – 1997. postaje član Instituta za tumore Sveučilišta u Pittsburghu (University of Pittsburgh Cancer Institute) radeći u sklopu znanstvenog programa Molecular Carcinogenesis Program u Zavodu za humanu genetiku (Department of Human Genetics). Od 1997. do danas radi u Centru za okolišnu genetiku Zavoda za okoliš i zdravlje Sveučilišta u Cincinnatiju u SAD-u (Center for Environmental Genetics, Department of Environmental Health, University of Cincinnati, USA), gdje je redoviti profesor u trajnom zvanju na Odjelu za epidemiologiju i biostatistiku Centra za informacije o genomu Zavoda za okoliš i zdravlje (Division of Epidemiology and Biostatistics, Center for Genome Information, Department of Environmental Health). Od 2011. godine izvršni je ravnatelj MPH te ravnatelj NIEHS Molecular Epidemiology in Children’s Environmental Health Training Programa, a od 2014. do danas ravnatelj je Odjela za epidemiologiju Zavoda za okoliš i zdravlje u SAD-u (Division of Epidemiology, Department of Environmental Health, University of Cincinnati, USA).

Od 1987. godine do danas voditelj je niza kolegija na Sveučilištu u Cincinnatiju (University of Cincinnati), među kojima je Genetics of Complex Deseases, Molecular Epidemiology i dr.

Ranjan Deka molekularni je populacijski genetičar. Njegov znanstvenoistraživački interes usmjeren je proučavanjima područja genetike, posebno genetike kompleksnih bolesti. Uspostavio je snažnu međunarodnu suradnju u istraživanju genetičke varijabilnosti, epidemiologije i genetike kompleksnih bolesti u različitim populacijama svijeta. Osobiti istraživački interesi prof. Deke usmjereni su na proučavanje ljudske genetičke varijabilnosti te populacijske i evolucijske genetike, na istraživanje genetičke varijabilnosti unutar malih, izoliranih i genetički homogenijih ljudskih populacija u svrhu procjene razmjera stupnja srodstva kao i na proučavanje epidemiologije i genetike kompleksnih bolesti u svrhu razumijevanja procjene utjecaja genetičkih i epigenetičkih faktora.

Za svoj nastavni i znanstveni rad nagrađen je nizom priznanja, među kojima je Director’s Award for Excellence in Service 2014. te Director’s Award for Excellence in Research 2016. godine. Za znanstveni rad i postignuća u Hrvatskoj dodijeljena mu je Gorjanović-Krambergerova medalja Hrvatskoga antropološkog društva 2010. godine. Tijekom svojeg nastavnog i znanstvenog rada bio je mentor pri izradi više od 20 magistarskih radova i 30 doktorskih disertacija.

Prof. dr. sc. Ranjan Deka jedan je od vodećih svjetskih znanstvenika u području molekularne populacijske genetike. U svojim istraživanjima na mnogim ljudskim populacijama svijeta holističkim je analitičkim pristupom razinu genetičkih istraživanja doveo do mogućih novih spoznaja, ponajviše u identifikaciji povezanosti genetskog ustrojstva i pojave niza bolesti. Pri tome se ponajviše koristio, u zajednici sa znanstvenicima iz Hrvatske, postavljenim modelom proučavanja tzv. genetičkih izolata stanovnika jadranskih otoka. Svojim je zapaženim djelovanjem kroz međunarodne znanstvene udruge uvijek isticao vrlo produktivnu i znanstveno bogatu suradnju s kolegama iz Hrvatske pomažući i našim, poglavito mlađim, kolegama da se uključe u međunarodnu znanstvenu suradnju. Za dopisnog člana HAZU izabran je 2020.