Članovi Akademije

Neidhardt Velimir, akademik

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Akademske titule:

• akademik
• doktor znanosti

Institucije:

• professor emeritus – Sveučilište u Zagrebu (21.07.2015. – …)
• dopisni član – Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (19.06.2015. – …)
• redoviti član (fellow) – Svjetska akademija umjetnosti i znanosti – World Academy of Art and Science (WAAS) (30.06.2019. – …)

Funkcije u Akademiji:

• predsjednik – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2019. – …)
• potpredsjednik – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2011. – 31.12.2018.)
• predsjednik Upravnog odbora – Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1998. – 2018.)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za likovne umjetnosti (24.07.1991. – …)
• izvanredni član – Razred za likovne umjetnosti (17.05.1990. – 24.07.1991.)
• član suradnik – Razred za likovne umjetnosti (31.03.1980. – 17.05.1990.)

---

Životopis

Akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rođen je 7. listopada 1943. u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1967. Stručno i umjetnički usavršava se 1968./70. u Majstorskoj radionici akademika Drage Galića u kojoj započinje uspješno sudjelovanje na javnim urbanističko-arhitektonskim natječajima. Usporedno do 1974. radi u Arhitektonskom birou Medveščak u Zagrebu. Uz to, 1972. godine nastavlja studij na Arhitektonskom fakultetu, te 1978. magistrira s radom Razvoj modela u znanstvenoj metodi urbanističkog planiranja. U međuvremenu, 1974./76., boravi u Sjedinjenim Američkim Državama. Nominacijom HAZU dodijeljena mu je stipendija iz Fonda Zlatko i Joyce Baloković, pa akademsku godinu 1974./75. provodi na specijalnom studiju Sveučilišta Harvard u Cambridgeu MA, od čega trećinu programa na MIT-u. Sljedeće godine (1975./76.) na usavršavanju je u arhitektonskim atelijerima Skidmore, Owings & Merrill u Chicagu. Po povratku u domovinu djeluje u Urbanističkom institutu Hrvatske u Zagrebu. Stvara i primjenjuje URBAN, prvi računalni jezik za potrebe urbanističkog i prostornog planiranja u nas. Godine 1990. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorira s disertacijom Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju. Za svoje stvaralaštvo – uz dvjestotinjak idejnih studija, planova i projekata – dobiva više priznanja, među kojima su: Nagrade Vladimir Nazor Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u arhitekturi i urbanizmu 1989. i 1995. te Nagrada Viktor Kovačić Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1979. godini. Za izniman doprinos hrvatskoj arhitekturi – za vrijedna ostvarenja koja originalno i kreativno pridonose slici suvremenog Zagreba – 2001. dodijeljena mu je Nagrada Grada Zagreba. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića odlikovan je 2009. godine. Na globalnom planu najznačajniji mu je arhitektonski uspjeh pobjeda na međunarodnom natječaju za novi putnički terminal Zračne luke Zagreb 2008. s B. Kinclom i J. Radićem, na kojem je taj hrvatski rad u svim elementima ocijenjen najboljim, te osvaja I. nagradu ispred svjetske arhitektonske elite (N. Foster, Z. Hadid i dr.). Autorski projektira i nadzire izgradnju novog terminala, koji je otvoren javnosti 2017. godine. Za to ostvarenje dodijeljena je iste godine Američka arhitektonska nagrada (American Architecture Prize). Ostali Neidhardtovi važni natječajni projekti nagrađeni su također prvim nagradama i ostvareni su, kao primjerice: Višenamjensko središte Banje Luke – Centar I s robnom kućom Boska (1973./78.), zatim Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (1978., sa suautorima) te Poslovna zgrada INA-Trgovine u Zagrebu (1985.). Realizirao je i Poslovnu zgradu Croatia osiguranja u Zagrebu (2004.). S tridesetpetogodišnjim nastavnim iskustvom u djelovanju na Arhitektonskom fakultetu, u konačnici kao redoviti profesor u trajnom zvanju, ističe nerazdvojnost nastave i stvaralaštva potkrepljujući to djelovanjem u osnivanju strukovne komore arhitekata te 1996. osnivanjem tvrtke Neidhardt arhitekti d.o.o. Znanstvenoistraživačke i stručne radove, njih stotinjak, aktivno objavljuje od 1969. u domaćim i inozemnim časopisima. O njegovu radu proizašlo je isto toliko publiciranih prikaza te desetci istupa na domaćim i međunarodnim skupovima. U knjizi Čovjek u prostoru objavljenoj 1997. postavlja antroposocijalnu metodu projektiranja baziranu na izvodima komplementarnosti znanosti i umjetnosti. Od 1970., s tridesetak nastupa, izlagao je na svim relevantnim grupnim izložbama arhitekture u Hrvatskoj, a i na međunarodnim izložbama, od kojih je najvažniji XIX. Milanski trijenale 1996. Samostalno izlaže u Akademijinu Hrvatskome muzeju arhitekture u Zagrebu 2001., uz predstavljanje arhitektonske monografije o svojem stvaralaštvu Velimir Neidhardt – Urban Architecture / Arhitektura grada autora F. Vukića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Bibliografija članaka o autoru bilježi sto pedesetak jedinica. Javnim i društvenim radom bavi se u nizu institucija i foruma. Dugogodišnji je zaslužni član, a zatim i predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata (1995. – 1999.). Zbog iznimnog doprinosa arhitekturi Zagreba, promoviran je u počasnog člana Društva arhitekata Zagreba. Od 1996. godine međunarodni je član (International Associate) Američkog arhitektonskog instituta (American Institute of Architects – AIA). U Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti 1980. godine izabran je za člana suradnika, 1990. za izvanrednog člana, a od 1991. godine redoviti je član – akademik. U razdoblju 2011. – 2018. bio je potpredsjednik, a od 2019. predsjednik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Voditelj je Kabineta za arhitekturu i urbanizam i Arhiva za likovne umjetnosti HAZU, a 1998./2018. predsjedao je Upravnim odborom Zaklade HAZU. S akademicima M. Begovićem i A. Vulinom rekonstruirao je zgradu nove Akademijine Knjižnice, otvorene 2009. godine.

Njegovo najnovije arhitektonsko djelo, projekt Kongresnog centra s velikom konferencijskom dvoranom za potrebe predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije (1. 1. – 30. 6. 2020.), izvedeno je 2019. godine, zajedno s dovršenjem lateralnih dijelova zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Godine 2015. postaje dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a 2019. redoviti član (Fellow) Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science – WAAS) iz SAD-a. Na Arhitektonskom fakultetu kolegij Zgrade za rad i trgovinu zaključuje 2015. godine s 29 videopredavanja slobodno dostupnih na YouTubeu, a kao professor emeritus nastavio je predavati na doktorskom studiju kolegij Arhitektonsko istraživanje suvremenosti.

Cjelovit presjek kako Neidhardtova opusa, tako i osvrta i impresija o njegovim djelima i dostignućima objavio je 2018. godine A. Žunić u knjizi Misao u arhitekturi: Velimir Neidhardt.

Predavanja akademika Velimira Neidhardta – Arhitektura radnih i komercijalnih prostora:

 

 

Više podataka: http://www.neidhardt-architects.com/