Članovi Akademije

Nazor Anica, akademkinja

Akademske titule:

• doktor znanosti
• akademkinja

Institucije:

• znanstvena savjetnica i ravnateljica u miru – Staroslavenski institut u Zagrebu

Funkcije u Akademiji:

• član – Knjižnični odbor Akademijine Knjižnice (2022. – …)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za filološke znanosti (03.12.1992. – …)
• član suradnik – Razred za filološke znanosti (07.06.1977. – 03.12.1992.)

---

Životopis

Anica Nazor, filologinja, paleoslavistica, paleokroatistica, već je desetljećima jedan od najznačajnijih istraživača hrvatskoga glagoljaštva, te, zasigurno, najbolji poznavatelj glagoljske tiskane knjige: inkunabulâ i starih izdanja glagoljaške Senjske (1494.-1508.) i Riječke tiskare (1530.-1531.), kao i cijeloga glagoljaškoga tiskarstva. Osobito je posvećena jezičnom i tekstološkom proučavanju hrvatskoglagoljskih rukopisa i tiskanih knjiga, te pripremanju i priređivanju faksimiliranih i kritičkih izdanja glagoljskih spomenika.
Anica Nazor rodila se 2. veljače 1935. godine u Potocima (općina Drvar). Osnovnu školu završila je u Đakovu, a realnu gimnaziju u Osijeku, gdje je maturirala 1954. godine. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i 1959. godine diplomirala VIII. grupu nauka (hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti, te ruski jezik i književnost).

Od 1959. godine radi kao asistentica na Katedri za slavensku filologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje drži nastavu iz staroslavenskoga jezika za redovite i izvanredne studente.

U lipnju 1962. godine primljena je u Staroslavenski institut u Zagrebu, u kojemu radi najprije kao  asistentica, a potom stječe viša znanstvena zvanja. Doktorirala je 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru disertacijom Senjski “Transit sv. Jerolima”, g. 1508. Iste je godine postala znanstvena suradnica; godine 1971. viša znanstvena suradnica, 1978. znanstvena savjetnica, a 1999. godine ponovno je izabrana, u trajno zvanje, znanstvene savjetnice. Od 1967. do umirovljenja 2005. godine, s prekidom od 1978. do 1986. godine, Anica Nazor je bila ravnateljica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. Godine 1977. izabrana je za člana suradnika, a 1992. godine za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dobitnica je niza nagrada, povelja, zahvalnica, priznanja, spomen-medalja. Među njima valja istaknuti Nagradu Republike Hrvatske, s Vjekoslavom Štefanićem, Marijom Pantelić i Biserkom Grabar, za faksimil i kritičko izdanje Hrvojeva misala (1973.), Godišnju državnu nagradu RH za popularizaciju i promidžbu znanosti na području humanističkih znanosti, za popularizaciju glagoljaške baštine (2007.),  Državnu nagradu za životno djelo (2012.), te Odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Dr. sc. Anica Nazor je autorica brojnih znanstvenih i stručnih priloga: knjiga (faksimilirana i kritička izdanja tekstova), članaka, rasprava, enciklopedijskih i leksikonskih natuknica, kataloga izložbi, recenzija, prikaza, nekrologa i drugih priloga.

U pripremanju faksimilâ i pretisaka, te priređivanju kritičkih izdanja pojedinih glagoljskih rukopisa i tiskanih knjiga najčešće je organizatorica i urednica izdanja, te priređuje transliteraciju ili transkripciju tekstova, piše popratne predgovore ili studije.

Već svojom prvom, ali značajnom raspravom Jezični kriteriji pri određivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima (1963.) A. Nazor je pokazala izrazitu sklonost jezičnomu proučavanju hrvatskih glagoljskih spomenika, jezičnomu proučavanju koje će, uz tekstološka istraživanja hrvatske glagoljaške baštine, ostati konstanta njezina cjelokupna znanstvenoga opusa. To je već vidljivo u njezinim sljedećim radovima tijekom 60-ih godina, ponajprije u doktorskoj disertaciji Senjski “Transit sv. Jerolima”, g. 1508. iz 1965. godine, u disertaciji koju je posvetila jednomu od najznačajnijih djela hrvatskoga glagoljaškoga tiskarstva, te nakon koje će nastaviti sustavno istraživati hrvatske glagoljske tiskane knjige. Iz toga ranoga istraživačkoga razdoblja potrebno je ponajprije istaknuti dva autoričina rada, dva teksta koja nastavljaju i upotpunjuju njezinu disertaciju o glagoljskome Transitu sv. Jerolima, radove značajne i za književnopovijesni studij glagoljske književnosti hrvatskoga srednjovjekovlja. U članku Dvanaesteračka legenda o svetom Jeronimu (1965.) autorica najprije kritički procjenjuje dotadašnju literaturu posvećenu toj legendi u stihu koja je dodana hrvatskomu, senjskomu izdanju Transita sv. Jerolima iz 1508. godine (S. Ivšić, C. Verdiani, F. Švelec). Njezino je mišljenje da prevoditelj s talijanskoga jezika proznoga teksta Transita nije i pisac izvorne stihovane Legende o sv. Jeronimu, koju je, doista, mogao napisati Marko Marulić (kako je, svojedobno, pretpostavio i F. Švelec). Istodobno, na temelju jezičnih i leksičkih osobina tekstova, autorica zaključuje da M. Marulić nije mogao, kao autor ili koautor, sudjelovati u prevođenju talijanskoga Transita. U drugoj, tekstološkoj raspravi pod naslovom Senjski Transit svetoga Jerolima i njegov predložak (1969.), koja se tematski i sadržajno nastavlja na prethodnu, autorica još jedanput zaključuje da Marulić nije autor hrvatskoga prijevoda Transita. Utvrđuje i direktan talijanski predložak senjskomu Transitu sv. Jerolima, koji vidi u djelu Transito de Sancto Girolamo, inkunabuli koju je 1487. godine u Veneciji otisnuo Annibale di Foxio iz Parme. Temi Jeronimove legende, ovaj put u latiničnoj književnosti, posvetit će i raspravu Još jedan latinički tekst Legende o svetom Jeronimu (1976.). Tematici toga svoga omiljena djela Senjske tiskare, Transitu sv. Jerolima, autorica se vraća i u novijim istraživanjima, te u svakome prikazu izdanjâ ove tiskare, a posvećuje mu i zasebne radove, kao što su Volčićev prijepis “Životopisa sv. Jerolima” (1973.), te u novije vrijeme članci Neki pokušaji ponovnoga izdanja senjskoga Transita sv. Jerolima (1998.) i Senjski Transit svetoga Jerolima i Hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika, u kojemu ističe kako bi bilo važno da se i taj tekst, kao i ostale glagoljske knjige otisnute u Senju 1507. i 1508. godine, uključe u Hrvatski rječnik do Marulića, planirani projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1999.).

Nakon doktorske disertacije i ranih radova o Transitu sv. Jerolima A. Nazor je svoja istraživanja postupno proširila i na druga djela glagoljaške Senjske tiskare, ali usporedno i na izdanja Riječke tiskare, pa i na cijelo glagoljaško tiskarstvo. O glagoljaškome tiskarstvu piše kulturnopovijesne i pregledne članke s kodikološkim i sadržajnim opisima pojedinih izdanja, preglede koje tijekom vremena dopunjuje novim podacima i novim spoznajama, te priređuje izdanja pojedinih spomenika uz popratne jezične i tekstološke studije. Iz toga najopsežnijega dijela autoričina opusa potrebno je istaknuti najznačajnije radove. Njezin Osvrt na povijest naših najstarijih štamparija (1967.) polemična je rasprava s tezama i metodom rada Zvonimira Kulundžića na problematici hrvatskih glagoljaških tiskara, autora koji je tvrdio da je editio princeps – glagoljski Misal iz 1483. godine – otisnut u Kosinju u Lici, te da je glagoljaška tiskara iz Kosinja prenesena u Senj, potom u Rijeku, minimizirajući u svakome pogledu udio ili utjecaj Venecije u tiskanju hrvatskih glagoljskih knjiga.

Polemizirajući s njegovim tezama, te rezimirajući dotadašnje znanstvene spoznaje o glagoljaškome tiskarstvu, autorica je iznijela relevantne i moguće podatke o glagoljskim prvotiscima Misala iz 1483. i Brevijara iz 1491. godine, te o pojedinim izdanjima tiskara u Senju i Rijeci. Ovu raspravu i istraživanja nastavlja članak Otvorena pitanja oko nastanka Misala iz godine 1483. (u Dodatku, među člancima koji prate reprint Misala iz 1971.), te opsežna studija Kulturnopovijesno značenje izdanja glagoljske tiskare u Senju g. 1494-1508 iz iste godine, u kojoj autorica, na temelju dotadašnjih i vlastitih istraživanja, daje svoj prvi potpuniji prikaz sedam izdanja glagoljaške Senjske tiskare. U njemu govori o njihovu sadržaju i o istraženim ili mogućim izvorima, opisuje sačuvane primjerke pojedinih izdanja, donosi podatke o prevoditeljima, priređivačima i tiskarima, te daje pregled jezika neliturgijskih djela tiskare. I u sljedećim godinama i desetljećima A. Nazor kontinuirano piše, najčešće povodom obljetnica pojedinih izdanja, o djelima Senjske tiskare: iznosi nove podatke i spoznaje, otkriva i opisuje nove primjerke nekih izdanja, te dopunjuje svoje prikaze i preglede i novim istraživačkim rezultatima drugih znanstvenika. Među njima valja spomenuti rad O potrebi kritičkih ili faksimiliranih izdanja senjske glagoljske tiskare, u kojemu autorica želi potaknuti na sustavno izdavanje pretisaka i kritičkih izdanja senjskih glagoljskih knjiga, jer su one vrijedni kulturnopovijesni, jezični, književni i tipografski spomenici (1975.), te članke Senjska Spovid općena kao izvor Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika (1980.), U Londonu potpun primjerak senjskih Mirakula (1981.), Glagoljska tiskara u Senju (1994.), kao i brojne napise o Senjskoj tiskari u novinskome tisku. Usporedno s radom na senjskim tiskanim knjigama znanstvenica se sve više posvećuje i proučavanju i prikazivanju djelâ glagoljaške Riječke tiskare, te osobi i radu “nacionalnoga prosvjetitelja i kulturnoga velikana” Šimuna Kožičića Benje, modruškoga biskupa, koji je osnovao i opremio glagoljašku tiskaru u Rijeci, te u njoj priredio i, uz pomoć talijanskih tiskarskih majstora, otisnuo šest glagoljskih knjiga 1530. i 1531. godine. O radu i djelima Riječke tiskare A. Nazor je napisala niz članaka i rasprava, počevši od članka Kožičićev bukvar iz 1964. godine, u kojemu je osnažila i utvrdila pripadnost toga djela Kožičićevoj tiskari, pa sve do danas, do njezinih najnovijih radova i ponovnih izdanja Kožičićevih tekstova.

Među tekstovima posvećenima radu i izdanjima njegove tiskare – liturgijskim, priručnim i povijesnim djelima – koja, kako je ocijenila, svojom tiskarskom ljepotom ne zaostaju za onodobnim bogatim latinskim liturgijskim izdanjima, osobito još valja istaknuti sintetske radove Mjesto Šimuna Kožičića u glagoljaštvu 16. stoljeća (1988.) i Kožičićeva glagoljska tiskara u Rijeci (1991.), a, dakako, i njezine uvodne članke koji prate ponovna izdanja djelâ Riječke tiskare. Na kraju ovoga prikaza o istraživanjima glagoljaškoga tiskarstva valja skrenuti posebnu pozornost na nekoliko opsežnijih sintetskih studija A. Nazor posvećenih ovoj problematici. Toj skupini radova pripadaju već naslovi Knigopečatanie glagoličeskim šriftom na territorii Horvatii (1978.), Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561., rad objavljen uz 500. obljetnicu prvotiska glagoljskoga Misala iz 1483. godine (1984.), te studija Hrvatskoglagoljske inkunabule. U povodu 500. obljetnice brevijara Blaža Baromića (1493-1993), u kojoj je opisana svaka od pet glagoljskih inkunabula i njihovi sačuvani primjerci (1993.). Najpotpunije tri sinteze pripadaju novijemu vremenu. Prva pod naslovom Glagoljske knjige tiskane u Senju (1494-1508) / Glagolitic Books Printed in Senj (1494-1508) još je jedan detaljan prikaz senjskih glagoljskih izdanja, objavljen na hrvatskom i engleskom jeziku (1995.). Druga studija pod naslovom Novija izdanja starih tiskanih glagoljskih knjiga (u povodu 500. obljetnice objavljivanja glagoljskog Misala, Senj 1494) ima dva dijela. U uvodnom je dijelu dan kratak pregled glagoljaškoga tiskarstva tijekom njegovih nekoliko različitih razdoblja: knjige tiskane od 1483. do 1561. godine u Hrvatskoj i u Veneciji, dakle, od prvotiska Misala do Brozićeva brevijara, posljednje glagoljske liturgijske knjige tiskane u hrvatskoj crkvenoslavenskoj jezičnoj redakciji; rad protestantske tiskare u Njemačkoj u Urachu kraj Tübingena u drugoj polovini 16. stoljeća, gdje je pod okom Stjepana Konzula Istranina otisnut znatan broj glagoljskih knjiga; rimsko razdoblje glagoljaškoga tiskarstva, u okviru Propagandine tiskare i kasnije, koje traje od 1628. do 1881. godine i koje u jezik glagoljskih liturgijskih knjiga uvodi rusku redakciju kao svojevrstan općeslavenski jezik; posljednje razdoblje, koje pripada izdanju Misala Dragutina Parčića (koji je u pripremama imao prethodnike) iz 1893. godine (18962; 19053), u kojemu je obnovljena hrvatskoglagoljska jezična redakcija. U drugome dijelu studije autorica detaljno prikazuje, od Misala iz 1483. pa nadalje, sve glagoljske tiskane knjige koje su doživjele svoja nova, moderna izdanja, tj. pretisak i izdanje teksta u latiničnoj transliteraciji ili transkripciji. Treća studija pod naslovom Glagoljske tiskane knjige obrađuje tzv. “rimsko” ili “rusko” razdoblje glagoljaškoga tiskarstva 17. i 18. stoljeća (2003.). Autorica je prikazala i izdanja glagoljskih knjiga tiskanih u Veneciji (I libri glagolitici stampati a Venezia, 1992.).

Tijekom 70-ih godina Anica Nazor započinje sa svojom drugom glavnom djelatnošću, s priređivanjem i izdavanjem glagoljskih rukopisa i starih tiskanih knjiga. U suradnji s drugim znanstvenicima, najčešće iz Staroslavenskoga instituta, priređuje, transliterira ili transkribira glagoljske tekstove, piše članke, predgovore ili pogovore za pretiske i kritička izdanja glagoljskih spomenika. U prvome razdoblju riječ je o rukopisima, o izdanjima dvaju vrlo značajnih glagoljskih liturgijskih kodeksa: o faksimilu u boji posve vjernu originalu i o kritičkome izdanju Misala splitskoga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji je nastao oko 1404. godine, najljepšega iluminiranoga kodeksa hrvatskoglagoljske liturgijske književnosti (Ljubljana, Mladinska knjiga; Graz, Akademische Druck-u. Verlagsanstalt; Zagreb, Staroslavenski institut, 1973.) i o faksimilu Drugoga novljanskoga brevijara iz 1495. godine (Zagreb, Staroslavenski institut – Turistkomerc, 1977.). U suradnji s kolegicama u Staroslavenskome institutu, Marijom Pantelić i Biserkom Grabar, pod vodstvom i uredništvom Vjekoslava Štefanića, A. Nazor u drugoj knjizi izdanja (Transkripcija i Komentar / Transcriptio et Commentarium), tj. u kritičkom izdanju teksta Hrvojeva misala, uspoređuje latiničnu transliteraciju osnovnoga teksta (M. Pantelić) s misalom Vatikanski Borg. Illirico 4 (prva četvrt 14. st.) i s Misalom kneza Novaka iz 1368. godine (ortografske, fonetske, morfološke i leksičke varijante). U pogovoru izdanja (Appendix) piše tekst Karakteristike jezika i pisma Hrvojeva misala (str. 508-511). Faksimilirano i kritičko izdanje Hrvojeva misala dobilo je odlične ocjene u domaćoj i stranoj znanstvenoj javnosti, a znanstvenici koji su ga priredili primili su Nagradu za znanstveni rad “Božidar Adžija” Republike Hrvatske.

Faksimilirano izdanje Drugoga novljanskoga brevijara A. Nazor je pripremila zajedno s Marijom Pantelić i u predgovoru pod naslovom Bibliografija (str. I-XXV) donijela pregled sadržaja toga brevijara (Proprium de tempore, Commune sanctorum, Proprium sanctorum, Lectiones biblicae, Homiliae, Sermones). Slijede izdanja, koja je priredila ili u kojima je sudjelovala A. Nazor, posvećena glagoljskim tiskanim djelima. Urednici Anica Nazor i Branko Fučić, u izdanju Senjskoga muzejskoga društva Senj, objavili su 1978. godine reprint senjske Spovidi općene iz 1496. godine, a u zasebnoj knjižici, koja je izašla 1979. godine, izdanje toga glagoljskoga teksta u latiničnoj transkripciji priredila je A. Nazor. U uvodnome dijelu knjižice autorica govori o nastanku senjskoga djela – preveo ga je Senjanin Jakov Blažiolović s talijanskoga djela Confessionale generale milanskoga franjevačkoga propovjednika iz 15. stoljeća M. Carcana (možda, s venecijanskoga izdanja iz 1490. godine koje je otisnuo Bernardino di Cori) – , govori o grafičkim obilježjima i glavnim jezičnim karakteristikama teksta, a izdanju dodaje i Rječnik. Godine 1981., ponovno u izdanju Senjskoga muzejskoga društva Senj, isti su urednici, A. Nazor i B. Fučić, objavili pretisak senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine, djelo koje su senjski svećenici Pero Jakovčić i Silvestar Bedričić preveli s talijanskoga djela Quadragesimale Roberta Caracciola, franjevačkoga propovjednika konventualca iz 15. stoljeća. A. Nazor priredila je potom pretisak rituala ili obrednika Knjižice krsta koje je Šimun Kožičić otisnuo 1531. godine. Izdanje je popratila latiničnom transkripcijom teksta, te uvodnim dijelom i Rječnikom (Ljubljana, Cankarjeva založba; Zagreb, Staroslavenski insitut, 1984.). U povodu 500. obljetnice Prvotiska brevijara iz 1491. godine, u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, objavljen je 1991. godine reprint toga brevijara. A. Nazor je urednica izdanja, a pretisak prati knjižica Prilozi s člancima A. Nazor, Josipa Tandarića (sadržaj brevijara) i Ivana Bakmaza (analiza grafije). Prilozi su objavljeni i na njemačkome jeziku u prijevodu Johannesa Reinharta. Godine 1994. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavljuje i pretisak glagoljskoga Senjskoga misala iz 1494. godine. Izdanje su uredili Milan Moguš i Anica Nazor, a popratne su tekstove napisali M. Moguš, A. Nazor, Marija Agnezija Pantelić i Frane Paro. Godine 2007., u izdanju Sveučilišne knjižnice Rijeka, izlazi i reprint Kožičićeva izdanja Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov, Rijeka, 1531. Urednica izdanja je A. Nazor, koja je priredila i latiničnu transkripciju glagoljskoga teksta s uvodom. Kako neki bosanski srednjovjekovni kodeksi genetski pripadaju stablu hrvatskoglagoljskih kodeksa, A. Nazor je pomagala i u priređivanju i izdavanju bosanskih spomenika. Sa znanstvenicama Hertom Kunom i Nevenkom Gošić iz Sarajeva, Verom Jerković iz Novoga Sada, te s Biserkom Grabar iz Staroslavenskoga instituta radila je na faksimiliranome i kritičkome izdanju Hvalova rukopisa, kodeksa koji je “krstjanin” Hval 1404. godine napisao za vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Izdanje je uredila Herta Kuna, a izdala Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 1986. godine. Faksimil Hvalova rukopisa ljepotom i savršenom tehnikom ne zaostaje za faksimilom Hrvojeva misala iz 1973. godine. Pred izlaskom je i latinična transliteracija Radosavljeva zbornika (Radosavljeva bosanska knjiga. Zbornik krstjanina Radosava), koju je, popraćenu uvodnim dijelovima, također priredila A. Nazor. Bosanskim rukopisima posvetila je i vrlo vrijednu studiju Rukopisi Crkve bosanske (2005.), kojoj je dodala i detaljan popis svih cjelovitih rukopisa i fragmenata s kodikološkim podacima i literaturom. Nakon inicijative na IV. međunarodnom slavističkom kongresu u Moskvi 1958. godine da se pristupi pripremama i izradi rječnikâ crkvenoslavenskoga jezika slavenskih redakcija, u Staroslavenskome institutu je već 1959. godine, pod vodstvom Josipa Hamma i Vjekoslava Štefanića, započeo rad na kapitalnome djelu hrvatske i slavenske leksikografije, na Rječniku crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. U rad na tom projektu uključili su se svi znanstvenici u Institutu, pa i vanjski suradnici, a uključila se već u samim počecima i A. Nazor. Radila je najprije kao ekscerptor građe, te obrađivač rječničkih natuknica, a od početka izlaženja je znanstvena urednica izdanja. Rječnik se temelji na reprezentativnome korpusu od šezdesetak liturgijskih i neliturgijskih glagoljskih kodeksa i fragmenata – misala, brevijara, psaltira, rituala, zbornika – , te pruža uvid u leksik književnih djela na hrvatskocrkvenoslavenskom jeziku od 12. do 16. stoljeća. Do sada je objavljeno 14 sveščića Rječnika (1991.-2007.). U 1. svesku nalaze se uvodni tekstovi kojima su početak izlaženja Rječnika popratili glavni urednici Biserka Grabar i Franjo Većeslav Mareš, te članica i tajnica Uredništva Ivana Mulc, a znanstvena urednica izdanja Anica Nazor dala je detaljan prikaz izvorâ na kojima se temelji i izrađuje Rječnik s literaturom o svakome kodeksu i tekstu. Kao član Međunarodne komisije za Rječnik općeslavenskoga (crkvenoslavenskoga) jezika, A. Nazor je dala i značajan prinos organizaciji rada na tom projektu, te suradnji i koordinaciji s drugim centrima koji izrađuju rječnike crkvenoslavenskoga jezika slavenskih redakcija.

A. Nazor se u svojim radovima doticala i nekih književnih tema i tekstova fabularne i poučne proze. Upozorila je, ponajprije, na neke slabo poznate i neproučene književne tekstove u dvama glagoljskim rukopisima (zbornicima) iz sredine 15. i s početka 17. stoljeća, koji se danas čuvaju u Sieni (na te je zbornike skrenuo pozornost, radeći godinama u Sieni, Leo Košuta, koji je Staroslavenskomu institutu poslao njihov mikrofilm). Od “sienskih” glagoljskih tekstova sama je obradila i objavila tekstove o sv. Nikoli (Još jedna glagoljska verzija legende o svetom Nikoli, 1987.), o sv. Jurju (Još jedan glagoljski fragment legende o mučenju sv. Georgija, 1989.), apokrifni tekst o Abrahamu (Još jedan glagoljski tekst apokrifa o Abrahamovoj smrti, 1990.), te glagoljski Lucidar, djelo nastalo prema latinskomu Elucidariju, vrlo popularnomu kompendiju srednjovjekovnoga enciklopedijskoga znanja autora Honoriusa Augustodunensisa s početka 12. stoljeća (Prijevod “Lucidara” Honorija Augustodunensisa u glagoljskom prijepisu, 2001.). Istomu krugu znanstvenoga interesa pripada i autoričino sudjelovanje, s kolegama iz Staroslavenskoga instituta, u Štefanićevoj hrestomatiji hrvatskih srednjovjekovnih tekstova Hrvatska književnost srednjega vijeka od XII. do XVI. stoljeća (1969.), u djelu koje je u javnosti ocijenjeno kao “prva istinska afirmacija hrvatske srednjovjekovne književnosti” i “kulturni i znanstveni događaj”. Osvrnula se i na hrvatskoglagoljske biblijske tekstove (1986; 1998.); objavila je i članak o djelima Matije Divkovića u glagoljskim rukopisima 17. i 18. stoljeća (1982.). kao trećega pisma hrvatske srednjovjekovne književnosti, te o dobrome poznavanju hrvatske ćirilice (bosančice) među hrvatskim glagoljašima (Ćirilica u glagoljskim rukopisima, 1985; Ćirilica i glagoljaši, 1987; Prožimanje glagoljice i ćirilice na hrvatskom prostoru, 2000.).

Znanstvenica je skupljala podatke o hrvatskim glagoljskim kodeksima izvan Hrvatske (Hrvatskoglagoljski rukopisi izvan domovine, 1980.), a u nekoliko je preglednih radova prikazala stanje istraženosti i izdavanja hrvatskih glagoljskih spomenika i tekstova (Poslijeratna paleoslavistika u Hrvatskoj, 1988; Osvrt na novija proučavanja hrvatskoglagoljskih rukopisa, 1995; Novija izdanja hrvatskih glagoljskih književnih tekstova, 1997; Novija izdanja hrvatskih glagoljskih liturgijskih rukopisa, 2001.). U nekoliko je navrata pisala i o Staroslavenskome institutu, o radu i izdavačkoj djelatnosti Instituta (Staroslavenski institut “Svetozar Ritig” u Zagrebu, 1975; Izdavačka djelatnost Staroslavenskoga instituta, 2004.). Javljala se svojim prilozima uz obljetnice i simpozije posvećene slavenskim i hrvatskim filolozima, kao Rajku Nahtigalu (1977.), Đuri Daničiću (1981.), Milanu Rešetaru (2005.); pisala je o biskupu J. J. Strossmayeru (Biskup Strossmayer, papa Lav XIII. i slavenski apostoli Ćiril i Metod, 2006.). U prikazima njihova znanstvenoga rada ili u nekrolozima pisala je o suvremenim velikim slavistima i proučavateljima hrvatske glagoljaške baštine: o Vjekoslavu Štefaniću, Josipu Hammu, Františeku Václavu Marešu, Josipu Leonardu Tandariću, Branku Fučiću.

Značajno djelo akademkinje Anice Nazor je i Knjiga o hrvatskoj glagoljici. “Ja slovo znajući govorim…” (Erasmus, Zagreb, 2008., priredili Srećko Lipovčan i Zlatko Rebernjak) u kojem je na jednom mjestu sabrala sve ono najznačajnije što je dala srednjovjekovna hrvatska kultura i književnost pa je prozvana i ilustriranom enciklopedijom glagoljice.

Kao predavač, a često i kao član organizacijskih odbora i slavističkih komiteta, A. Nazor desetljećima sudjeluje u radu brojnih znanstvenih skupova, od međunarodnih slavističkih kongresa do raznih drugih znanstvenih skupova i susreta, zasjedanja Međunarodne komisije za Rječnik, predavanja u znanstvenim institutima i na fakultetima u domovini i u inozemstvu: u Zagrebu, Senju, Zadru, Rijeci, Roču u Istri, Dubrovniku, Đakovu, Puli, Osijeku; u Moskvi, Krakovu, Gdanjsku, Pragu, Bratislavi,Sofiji, Varni, Jeruzalemu, Rimu, Bochumu, Erlangenu, Beogradu, Sarajevu, Ljubljani, Ohridu.

Po naravi svoga rada i znanstvenoistraživačkoga interesa A. Nazor je ostvarila najznatniju suradnju sa znanstvenicima u slavenskim zemljama, s ruskim, poljskim, češkim, bugarskim, makedonskim, srpskim, bosanskim slavistima. U slavenskim je zemljama često sudjelovala na znanstvenim skupovima, tematskim konferencijama, na raznim sastancima slavista, ponajprije vezanima uz izradu rječnikâ crkvenoslavenskoga jezika slavenskih redakcija, osobito u Pragu gdje se izrađuje i objavljuje Slovník jazyka staroslovĕnského, koji je od početka bio poticaj i uzor Rječniku crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije Staroslavenskoga instituta.
Organizirala je i kao glavna urednica surađivala na izdanju i opisu glagoljskih fragmenata Ivana Berčića (čuvaju se u Sankt-Peterburgu) s ruskom znanstvenicom Svetlanom O. Vjalovom (izdavači HAZU, Staroslavenski institut, Ruska nacionalna biblioteka u Sankt-Peterburgu, 2000.). Surađuje s ruskim znanstvenikom A. A. Krumingom u izradi kataloga hrvatskih glagoljskih tiskanih knjiga od 15. do 18. stoljeća, s bosanskim znanstvenicima u izdavanju bosanskih srednjovjekovnih rukopisa.
A. Nazor je, kako je već spominjano, obavila, te i nadalje obavlja niz uredničkih poslova, ponajprije u ponovljenim izdanjima glagoljskih tiskanih knjiga, kao i u nekim drugim izdanjima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (knjiga Branka Fučića Glagoljski natpisi, 1982.), te u izdanjima Staroslavenskoga instituta. Iznimno značenje ima njezino dugogodišnje uređivanje Slova, časopisa Staroslavenskoga instituta. Bila je članica Uredništva Slova (br. 21, 23 i 24), a kao glavna i odgovorna urednica, tijekom triju desetljeća, uredila je Slovo od br. 25-26 (1976.) do br. 54-55 (2006.).

Vrlo je značajno i djelovanje A. Nazor na promicanju i popularizaciji hrvatske glagoljaške baštine. Upravo je ta autoričina djelatnost osobito bogata i raznovrsna: riječ je o predavanjima na glagoljaškome području, ali i izvan njega u hrvatskim školama i bibliotekama, potom o prilozima i intervjuima u tisku, o nastupima u radijskim i televizijskim emisijama, te o pripremanju brojnih izložbi hrvatskoga glagoljaškoga naslijeđa u zemlji i u inozemstvu.
A. Nazor godinama održava popularna predavanja na hrvatskome glagoljaškome terenu, osobito na Ročkome bijenalu u Istri, a posvetila se i predavanjima na seminarima za mlade, na kojima djeca uče glagoljicu, te se susreću s počecima hrvatske jezične i književne kulture. Među ostalim, valja istaknuti njezino sudjelovanje u radu malih glagoljaških akademija, kao što su Akademija “Juri Žakan” u Roču i Krčka mala staroslavenska akademija “Dr. Antun Mahnič”. Uvijek je spremna i na suradnju s profesorima hrvatskoga jezika u školama, kao što su njezina vrata otvorena i svakomu tko želi nešto pitati i saznati o glagoljici i glagoljaštvu. Tako prihvaća i predavanja o glagoljaškoj tematici u hrvatskim školama ili na tribinama u bibliotekama. Značajni su i prilozi A. Nazor u novinskome tisku, te nastupi u radijskim i televizijskim emisijama. Ti su njezini prilozi upoznali i najširu publiku s nekim tekovinama hrvatske glagoljaške kulture. U novinskome je tisku u nekoliko navrata upoznala javnost i s otkrićima novih glagoljskih rukopisa ili izdanja. Na Hrvatskome radiju sudjelovala je u emisijama I. i III. programa: u Obrazovnome programu, u emisijama o književnosti, u emisiji Dogodilo se na današnji dan, u Forumu. Među nastupima na Hrvatskoj televiziji pamti se njezina serija od šest polusatnih emisija Glagoljska pismenost u Obrazovnome programu Televizije Zagreb (1980./1981.), te polusatna emisija Zagreb – riznica glagoljice u povodu istoimene izložbe 1978. godine.

Priređivanje izložbi najstarijih hrvatskih pisanih spomenika, glagoljskih rukopisa, inkunabula i starih izdanja, te pisanje katalogâ tih izložbi, jedno su od glavnih poglavlja rada A. Nazor u promicanju i popularizaciji glagoljaške znanosti.
Na skupljanju i odabiru građe autorica je surađivala s drugim znanstvenicima, ali je, što se tiče glagoljaške građe, uvijek obavljala glavni dio, a na prezentaciji izložaka često je surađivala i s našom poznatom slikaricom Vjerom Reiser. Nakon niza takvih izložbi u Zagrebu, među kojima je najznačajnija izložba s katalogom Zagreb – riznica glagoljice 1978. godine (nagrađena Nagradom grada Zagreba 1979. godine) i njezin odabir spomenika glagoljaške pismenosti za izložbu Pisana riječ u Hrvatskoj (1985./1986.), iznimno je značajna njezina organizacija i suradnja na izložbama u inozemstvu. To su izložbe: Discovering the Glagolitic Script of Croatia u Trinity College Library u Dublinu 2001. godine i Drei Schriften – Drei Sprachen u Staatsbibliothek u Berlinu 2002. godine, u suradnji s Josipom Bratulićem i Mirkom Tomasovićem. Berlinska izložba prenesena je 2004. godine i u Stuttgart, Karlsruhe i Bruxelles. Sve te izložbe prate lijepi, raskošni katalozi u kojima je dr. Anica Nazor koautorica sa svojim kolegama.

Vrlo je lijepo bibliofilsko izdanje, knjižica Hrvatski “Očenaši” u glagoljskim rukopisima. Budi volja Tvoja (2003.) u kojemu je A. Nazor izdala tekst Očenaša iz hrvatskoglagoljskih rukopisnih misala 14. i 15. stoljeća, a izdanje je oslikala slikarica Vjera Reiser. Temi glagoljaškoga Očenaša vraćala se i u nekoliko svojih članaka.

Dr. Anica Nazor bila je dugogodišnja ravnateljica Staroslavenskoga instituta, od 1967. do umirovljenja 2005. godine (s prekidom od 1978. do 1986.). Tako je, uz svoj osobni udio u znanstvenome radu Instituta, ulagala također svoje znatne organizacijske sposobnosti u znanstvene programe i funkcioniranje cijele ustanove.
Njezina suradnja s domaćim proučavateljima hrvatskoga glagoljaškoga naslijeđa, njezine veze i suradnja kao ravnateljice Staroslavenskoga instituta i glavne urednice Slova sa stranim znanstvenicima, te kontinuirano povezivanje znanstvenoistraživačke djelatnosti Staroslavenskoga instituta s inozemnim znanstvenim institucijama, učinili su je poznatom u cijelome slavističkome svijetu.

---

Bibliografija

1961.

• Pisma trojice dalmatinskih preporoditelja J.J. Strossmayeru. // Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 8(1961), 419-425.

1962.

• Josip Hamm, Staroslavenska čitanka. Zagreb : Školska knjiga, 1960, str. 160+XX snimaka. // Slovo 11-12(1962), 219-225. (korecenzija).
• Josip Hamm, Staroslavenska gramatika. Zagreb : Školska knjiga, 1958, str. XIV+203. // Slovo 11-12(1962), 207-219. (korecenzija).
• N.M. Elkina, Staroslavjanskij jazyk. Učebnoe posobie dlja studentov fi lologičeskih fakultetov pedagogičeskih institutov i universitetov. Moskva : Gosudarstvennoe učebno-pedagogičeskoe izdatel’stvo ministerstva prosveščenija RSFSR, 1960, str. 222. // Slovo 11-12(1962), 201-207. (recenzija).
• Treći kongres Saveza slavističkih društava FNRJ u Ljubljani. // Slovo 11-12(1962), 244-246. (vijest).

1963.

• Četvrti kongres Saveza slavističkih društava SFR Jugoslavije. // Slovo 13(1963), 245-250. (vijest).
• Jezični kriteriji pri određivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima. // Slovo 13(1963), 68-86.
• Leszek Moszyński, Ze studiów nad rękopisem kodeksu zografskiego. Wrocław-Warszawa-Kraków : Zakład narodowy imienia Ossolińskich. Wydawnyctwo Polskiej Akademii Nauk, 1961, str. 131. // Slovo 13(1963), 213-217. (recenzija).
• O.V. Gorškova, T.A. Hmelevskaja, Sbornik upražnenij po staroslavjanskomu jazyku. Moskva : Učpedgiz, 1960. Str. 171. // Slovo 13(1963), 217-220. (recenzija).
• Peti međunarodni slavistički kongres u Sofi ji. // Slovo 13(1963), 252-254. (vijest). SLOVO, sv. 56-57 (2006-’07), 19-38, Zagreb 2008. UDK: 012 Anica Nazor

1964.

• Južnoslovenski filolog XX-XXV. // Slovo 14(1964), 164-170. (osvrt).
• Kožičićev bukvar. // Slovo 14(1964), 121-128.

1965.

• Deveto zasjedanje Međunarodnog komiteta slavista u Beču. // Slovo 15-16(1965), 374. (vijest).
• Dvanaesteračka legenda o svetom Jeronimu. // Slovo 15-16(1965), 214-224.
• Peti kongres Saveza slavističkih društava SFR Jugoslavije. // Slovo 15-16(1965), 370-374. (vijest).

1966.

• O slovare horvatsko-glagoličeskoj redakcii obščeslavjanskogo literaturnogo (cerkovnoslavjanskogo) jazyka. // Voprosy jazykoznanija 5(1966), 99-105.

1967.

• Leksikografski simpozij u Krakovu. // Slovo 17(1967), 229-233. (vijest).
• Osvrt na povijest naših najstarijih štamparija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske XIII, 1-2(1967), 1-22.
• Slavia XXXIII. // Slovo 17(1967), 212-216. (osvrt).
• Treći sastanak Međunarodne komisije za Rječnik općeslavenskog književnog (crkvenoslavenskog) jezika. // Slovo 17(1967), 227-229. (vijest).

1968.

• M. Bošnjak, A Study of Slavic Incunabula. Zagreb-München, 1968. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske XIV,3-4(1968), 296-299. (recenzija).
• M. Pantelić, Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema misalu kneza Novaka iz 1368. Radovi Staroslavenskog instituta, knj. 6. Zagreb, 1967. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske XIV, 3-4(1968), 293-296. (recenzija).
• Praca nad słownikiem języka cerkiewno-słowiańskiego redakcji chorwac kiej w Instytucie Starosłowiańskim im. Svetozara Ritiga w Zagrzebiu. Nadbitka ze sprawozdań z posiedzeń Komisji naukowych oddziału PAN w Krakowie, styczeńczerwiec 1967. Kraków : Wydawnictwo Oddziału Polskiej Akademii Nauk w Krakowie, 1968. // Prace Komisji Słowianoznawstwa XI,1(1968), 176-179.

1969.

• Hrvatska književnost srednjega vijeka : od XII. do XVI. stoljeća. / priredio Vjekoslav Z. Štefanić i suradnici : Biserka Grabar, Anica Nazor, Marija Pantelić. Zagreb : Zora : Matica hrvatska, 1969. – (Pet stoljeća hrvatske književnosti ; knj. 1).
• Izložba o glagoljici. // Slovo 18-19(1969), 444-445. (vijest).
• Rad na Rječniku crkvenoslavenskog (općeslavenskog književnog) jezika . // Slovo 18-19(1969), 439-441. (vijest).
• Senjski Transit svetoga Jerolima i njegov predložak. // Slovo 18-19(1969), 171-188.

1970.

• Biskup Mahnić i glagoljica. // Svesci 17-18, siječanj-lipanj(1970), 120-121.
• Biskup Mahnić i glagoljica. // Vjesnik biskupskog ordinarijata u Krku IX(1970).
• Byzantinoslavica XXVII,XXVIII. // Slovo 20(1970), 149-150, 154. (osvrt).
• Géza Sajó et Erszébet Soltész, Catalogus incunabulorum quae in bibliothecis publicis Hungariae asservantur. Budapestini : In aedibus Academiae scientiarum Hungaricae, MCMLXX. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske XVI, 3-4(1970), 165-168. (recenzija).
• Moskovski odlomak glagoljskog misala XV st. // Slovo 20(1970), 103-109.
• Praški simpozij o Konstantinu Filozofu. // Slovo 20(1970), 159-162. (vijest).
• Simpozij «Glagoljica – jedanaest stoljeća jedne velike tradicije» Zagreb-Rijeka-Pazin-Krk-Senj 22-28. IX 1969. // Slovo 20(1970), 166-170. (vijest).
• Uz znanstveni skup : Glagoljica – jedanaest stoljeća jedne velike tradicije. // Republika XXVI, 5(1970).

1971.

• Dalibor Brozović, Standardni jezik. Teorija, usporedbe, geneza, povijest, suvremena zbilja. Zagreb : Matica hrvatska, 1970. // Republika XXVII, 2-3(1971), 246-251.
• Kulturnopovijesno značenje izdanja glagoljske tiskare u Senju g. 1494-1508. // Slovo 21(1971), 415-442.
• Nipošto ne napustiti gledište znanstvene argumentacije. (Uz 20. obljetnicu Hrvatskog filološkog društva). // Školske novine I,1-2(1971), 12.
• Otvorena pitanja oko nastanka misala iz godine 1483. // Misal po zakonu rimskoga dvora 1483. Zagreb : Liber : Mladost, 1971, LXXXI-LXXXIV.
• Slovo br. 20. // Školske novine XXII,18-19(1971), 22.

1972.

• Croatica 1-3. // Slovo 22(1972), 183-188. (osvrt).
• Faksimilirano i kritičko izdanje Hrvojeva misala. // Slovo 22(1972), 192. (vijest).
• Josef Kurz – istaknuti slavist : (u povodu smrti). // Vjesnik 21. prosinca 1972.
• Josef Kurz : (3. II 1901 – 6. XII 1972). // Slovo 22(1972), 127-130. (in memoriam).
• Moshé Altbauer, Psalterium Sinaiticum, an 11th century glagolitic manuscript from St. Catherine’s monastery, mt. Sinai. Skopje : Makedonska akademija nauka i umjetnosti, 1971, XVI + 350 str. // Slovo 22(1972), 146-148 (recenzija).
• Original Hrvojeva misala sačuvan. // Modra lasta 2(1971/72), 20-21.
• Riznica glagoljskih rukopisa (Vjekoslav Štefanić, Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije. I, II dio. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1969-1970). // Republika XXVIII,2(1972), 245-248. (recenzija).

1973.

• Jaroslav Bauer, Syntactica Slavica. Vybrané práce ze slovanské skladby. Brno : Universitá J. E. Purkyně , 1972, str. 471. // Slovo 23(1973), 222-225. (recenzija).
• Missale Hervoiae ducis Spalatensis croatico-glagoliticum = Hrvatskoglagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića = Croato-glagolitic Missal of Hrvoje, Duke of Split : transcriptio et commentarium. / editionem curaverunt Biserka Grabar, Anica Nazor, Marija Pantelić sub redactione Vjekoslav Štefanić. Zagreb : Staroslavenski institut ; Ljubljana : Mladinska knjiga ; Graz : Akademische Druck- u. Verlagsanstalt, 1973. + Faksimil.
• Najstariji priručnik za «lingua Schiauonescha» (češki slavist Jan Petr pronašao djelce koje početke hrvatske leksikografi je pomiče za deset godina). // Vjesnik, 21. travnja 1973.
• Pozdravna riječ na simpozijumu «Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura», održanom u Zenici 2-5. X. 1971. // Radovi Muzeja grada Zenice III(1973).
• Raskošna ljepota Crnojevićeva «Oktoiha». // Vjesnik, 24. studenog 1973.
• Volčićev prijepis «Životopisa sv. Jerolima». // Historijski zbornik XXV-XXVI (1972-1973), 616-617.

1974.

• Moše Altbauer, Dobromirovo evangelie. Kirilski spomenik od XII vek. Tom I. Priredil Moše Altbauer. Skopje : Makedonska akademija na naukite i umetnostite, 1973, str. XVIII + tab. CCCCXXXVIII. // Slovo 24(1974), 237-240 (recenzija).
• I u ljude treba ulagati. // Vjesnik, 9. ožujka 1974.
• Kada se Jagić susreo s Hrvojevim misalom. // Vjesnik, 5. siječnja 1974.
• Nepunih 50 godina nakon Gutenberga. // Vjesnik, 24. i 25. studenoga 1974.
• Prva knjiga o glagoljaškom pjevanju. // Vjesnik, 16. veljače 1974.
• Rokopisanie Dobromira popa grešnika. // Vjesnik, 18. i 19. kolovoza 1974.
• Senjski biseri «crne umjetnosti» – razgovor u povodu 480. obljetnice senjske glagoljske tiskare. // Vjesnik, 21. studenoga 1974.
• Vjekoslav Štefanić. // Slovo 24(1974), 1-5. (in memoriam).

1975.

• O potrebi kritičkih ili faksimiliranih izdanja senjske glagoljske tiskare. // Senjski zbornik VI / urednik Ante Glavičić, god. 6(1973-1975), 15-22.
• Staroslavenski institut «Svetozar Ritig» u Zagrebu. // Zbornik za slavistiku 9 (1975), 207-219.
• Živio je skromno, ali u duhovnoj raskoši (u spomen Vjekoslavu Štefaniću). // Školske novine XXVI,13(1975), 17.
• Život u službi glagolizma. U povodu smrti prof. Vjekoslava Štefanića. // Vjesnik, 26. veljače 1975., 11.

1976.

• Jaroslav Šidak, Studije o «Crkvi bosanskoj i bogumilstvu». Zagreb : Sveučilišna naklada Liber, 1975, 400 str. // Slovo 25-26(1976), 440-445. (recenzija).
• Još jedan latinički tekst Legende o svetom Jeronimu. // Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio filoloških znanosti (9) 14-15(1975-1976), 393-400.
• Novo o «krstjanima». Jaroslav Šidak, Studije o «Crkvi bosanskoj i bogumilstvu». Zagreb : Sveučilišna naklada Liber, 1975. // Vjesnik, 8. siječnja 1976., 11.
• Značajan spomenik hrvatske kulture. U povodu 480. obljetnice senjske glagoljske Spovidi općene. // Vjesnik, 27. travnja 1976.

1977.

• Dobromirovo evangelie. B’’lgarski pametnik ot načaloto na XII vek. Podgotvi na izdavane Borjana Velčeva. Sofi ja : B’’lgarska akademija na naukite, Institut za b’’lgarski ezik, 1975, str. 470. // Slovo 27(1977), 191-194. (recenzija).
• II. Novljanski brevijar : hrvatskoglagoljski rukopis iz 1495. Župni arhiv Novi Vinodolski. Uvod, bibliografija. / Marija Pantelić, Anica Nazor. Fototipsko izdanje. Zagreb : Staroslavenski institut «Svetozar Ritig» : Turistkomerc, 1977.
• Izdavanje glagoljskih i ćirilskih jezičnih spomenika poslije Nahtigala. // Nahtigalov zbornik / uredil Franc Jakopin. Ljubljana : Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Pedagoško-znanstvena enota za slovanske jezike in književnosti, 1977, 293-321.

1978.

• Knjigopečatanije glagoličeskim šriftom na territorii Horvatii. // Slavjanskie kul’tury i Balkany 1(1978), 375-389.
• Nahtigalov zbornik. // Vjesnik, 7. veljače 1978., 12.
• Zagreb – riznica glagoljice : katalog izložbe. / Anica Nazor ; obrada kataloških jedinica B. Fučić… [et al.] Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1978.

1979.

• André Vaillant (1890 – 1977). // Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 81(1979), 679-682. (in memoriam).
• Christiaan Alphonsus van den Berk (31.1.1919 – 30.1.1979). // Slovo 29(1979), 139-140. (in memoriam).
• Pravodobno smo obavijestili o Kongresu slavista. // Školske novine 38-39(1979), 6.
• Spovid općena : latinička transkripcija glagoljskog teksta tiskanog god. 1496. u Senju. / urednici Anica Nazor i Branko Fučić. Senj : Senjsko muzejsko društvo, 1979 + Pretisak 27. listopada 1978.
• U Londonu potpun primjerak senjskih Mirakula. // Vjesnik 20. veljače 1979.

1980.

• A. A. Kruming, Slavjanskie staropečatnye knigi glagoličeskogo šrifta v bibliotekah SSSR. Problemy rukopisnoj i pečatnoj knigi. AN SSSR. Moskva : Vsesojuznaja Gosudarstvennaja biblioteka im. V. I. Lenina, 1976, 101-125. // Slovo 30(1980), 132-137. (recenzija).
• Ciklus : glagoljska pismenost. // Televizija u školi, školska god. 1980/81, 59-62.
• Hrvatskoglagoljski rukopisi izvan domovine. // Istra 3-4(1980), 55-68.
• Ljudevit Jonke (29. VII. 1907 – 15. III. 1979). // Slovo 30(1980), 123-125. (in memoriam).
• Opisanie staropečatnyh izdanij kirillovskogo šrifta.Vypusk 1. Opisanie izdanij tipografi i Švajpol’ta Fiolja. Sostavitel’ E. L. Nemirovskij. Moskva : Gosudarstvennaja ordena Lenina, Biblioteka SSSR imeni V. I . Lenina. Otdel redkih knig, 1979, 51 str. + tabl. 1. l – 1.8. // Slovo 30(1980), 140-142. (recenzija).
• Senjska Spovid općena kao izvor Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika. // Senjski zbornik VIII / urednik Ante Glavičić. Senj : Gradski muzej, 1980, 369-375.

1981.

• Croatian Glagolitic Manuscripts : a Survey of their Repositories. // Polata k’’nigopis’naja, 5 (1981), 54-64.
• Đuro Daničić kao izdavač srednjovjekovnih bosanskih rukopisa. // Zbornik o Đuri Daničiću / urednici Antonije Isaković i Josip Torbarina. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti ; Beograd : Srpska akademija nauka, 1981, 415-424.
• Glagoljski rukopisi u koricama i hrptovima knjiga. // Istra 5-6(1981), 51-58.
• Korizmenjak, Senj 1508 : pretisak 25. studenoga 1981. / urednici Anica Nazor, Branko Fučić. Fototipsko izd. Senj : Senjsko muzejsko društvo, 1981.
• U Londonu potpun primjerak senjskih Mirakula. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske XXIII(1977-1978),1-4(1981), 151-152.

1982.

• Divkovićeva djela u glagoljskim rukopisima 17. i 18. stoljeća. // Zbornik radova o Matiji Divkoviću / urednik Herta Kuna. Sarajevo : Institut za jezik i književnost, 1982, 163-173.
• O pewnych związkach chorwackich głagolaszy z Polską. // Slawistyka 3(1982), 107-112.
• Rijetka glagoljska inkunabula u samostanu franjevaca konventualaca u Cresu. Zapis o savjetovanju «Izvori za povijest otoka Cresa i Lošinja». // Otočki vjesnik 33, svibanj 1982.
• U samostanu franjevaca konventualaca u Cresu otkrivena rijetka glagoljska inkunabula. // Naša knjiga 2(1982), 36-37.

1983.

• Događaj jugoslavenskih razmjera. Branko Fučić, Glagoljski natpisi. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1982, Djela JAZU knj. 57. // Naša knjiga 3(1983), 32-34.
• 22. veljače 1483. // Jezik 30,5(1983), 157-158.
• Međašnji datum nacionalne kulture. Uz pola milenija najstarije hrvatske tiskane knjige. // Naša knjiga 3(1983), 5-6.
• Veliko djelo istarskih glagoljaša. Uz 500. obljetnicu tiskanja prve hrvatske knjige – glagoljskog Misala iz 1483. // UNESCO Glasnik : obrazovanje 36(svibanj 1983), 35-36.
• Zvjezdani datum kulture. U povodu 500. obljetnice prve tiskane hrvatske knjige. // Školske novine XXXIV, 9(1983), 13.

1984.

• Cijena glagoljskih kodeksa iz 14. i 15. stoljeća. // Zbornik vo čest Blaže Koneski po povod šeesetgodišninata / urednik Božidar Vidoeski. Skopje : Universitet «Kiril i Metodij», Filološki fakultet, 1984, 193-201.
• Issledovanie horvatskogo učenogo o glagoličeskih nadpisjah. // Informacionnyj bjulleten’ 10(1984), 88-90.
• Malo poznati Kožičić. Tko je zadarski svećenik i štampar čiji je pretisak Knjižica krsta sada izdala izdavačka jedinica Cankarjeve založbe u Zagrebu. // Danas 140, 23. listopada 1984.
• Staroslavjanskij institut im. S. Ritiga v Zagrebe. // Informacionnyj bjulleten’ 10(1984), 73-75. (prijevod na engleski i francuski jezik).
• Šimun Kožičić, Knjižice krsta, Rijeka 1531 : transkripcija, komentar, rječnik. / priredila Anica Nazor. Ljubljana-Zagreb : Cankarjeva založba, 1984. + Pretisak.
• Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1591. // Slovo 34(1984), 5-16.

1985.

• Ćirilica u glagoljskim rukopisima. // Litterae Slavicae Medii Aevi : Francisco Venceslao Mareš Sexagenario Oblatae / hrsg. von Johannes Reinhart. München : Verlag Otto Sagner, 1985. – (Sagners Slavistische Sammlung ; 8), 241-252.
• Glagoljska baština. U Lenjingradu i u Odesi pronađeni odlomci iz hrvatskih glagoljskih misala iz 15. stoljeća. // Vjesnik, 12. siječnja 1985.
• Konferencija o staropečatnyh horvatskih izdanijah (16-18 nojabrja 1983. g., Zagreb). // Informacionnyj bjulleten’ 13(1985), 35-36.
• La scrittura glagolitica. Presso i Croati. // Tre alfabeti per gli Slavi : catalogo della mostra allestita nella Biblioteca Vaticana per l’undicesimo centenario della morte di san Metodio / [urednik Vittorio Peri]. Rim : Biblioteca Apostolica Vaticana, 1985, 57-65.
• O pewnych związkach chorwackich głagolaszy z Polską. Polskie kontakty z piśmiennictwem cerkiewnosłowiańskim do końca wieku XV. // Slawistyka 3(1982), (1985), 107-112.

1986.

• The Codex of Hval Krstjanin = Zbornik Hvala Krstjanina : transcription and commentary. / edited by Nevenka Gošić, Biserka Grabar, Vera Jerković, Herta Kuna, Anica Nazor. Sarajevo : Svjetlost : Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1986. + Faksimil.
• Crnojevićev Psaltir u pretisku. // «Sedam Dana», 28. VI 1986.
• Istraživač glagoljaštva. In memoriam Josipu Tandariću. // Vjesnik, 25. I 1986.
• Josip Tandarić (Kotari 1935 – Zagreb 1986). // Slovo 36 (1986), 228-238. (in memoriam).
• Obilježavanje 1100. obljetnice Metodijeve smrti u Jugoslaviji. // Slovo 36 (1986), 264-275. (vijest).
• The Old Testament in Croato-glagolitic Manuscript Translation. // Ninth World Congress of Jewish Studies : Division D, Vol. 1 : Hebrew and Jewish Languages, Other Languages. Jerusalem : World Union of Jewish Studies, 1986, 69-75.
• Sorabotkata na Staroslovenskiot zavod «Svetozar Ritig» so Rada Ugrinova. // Literaturen zbor XXXIII,5(1986), 19-21.

1987.

• Ćirilica i glagoljaši. // Brački zbornik 15 : obljetnica Povaljske listine i praga 1184-1984. / urednik Ivo Marinković. Supetar : SIZ za kulturu općine Brač, 1987, 78-83.
• Glagoljica u benkovačkom kraju. // Benkovački kraj kroz vjekove : zbornik 1 / urednik Julijan Medini. Benkovac 1987, 125-132.
• Jaroslav Šidak (4. siječnja 1903 – 25. ožujka 1986). // Slovo 37(1987), 185-188. (in memoriam).
• Josip Hamm (3. XII. 1905 – 23. XI. 1986). // Slovo 37(1987), 7-12. (in memoriam).
• Još jedna glagoljska verzija legende o svetom Nikoli. // Croatica XVIII,26-27-28(1987), 71-80.
• Psaltir s posljedovanjem Đurđa Crnojevića 1494. Cetinje : Centralna narodna biblioteka SR Crne Gore «Đurđe Crnojević» ; Ljubljana : Cankarjeva založba, 1986. – (Fototipska izdanja ; knj. 12). // Slovo 37(1987), 206-208 (recenzija).

1988.

• The Heritage of Cyril and Methodius in the Art of Printing. // Christianity Among the Slavs the Heritage of Saints Cyril and Methodius : Acts of the International Congress held on the Eleventh Centenary of the Death of St. Methodius Rome, October 8-11, 1985. Roma : Pont.Institutum Studiorum Orientalium, 1988. – (Orientalia Christiana Analecta ; 231), 283-290.
• Ivan Dujčev (1. V. 1907 – 24. IV. 1986). // Slovo 38(1988), 113- 115. (in memoriam).
• Mjesto Šimuna Kožičića u glagoljaštvu 16. stoljeća. // Krbavska biskupija u srednjem vijeku : zbornik radova znanstvenog simpozija u povodu 800. obljetnice osnutka krbavske biskupije, održanom u Rijeci 23-24. travnja 1986. godine / uredio Mile Bogović. Rijeka : Visoka bogoslovska škola ; Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1988 . – (Croatica Analecta Christiana ; 25), 143-149.
• Poslijeratna paleoslavistika u Hrvatskoj. // Croatica XIX,29(1988), 7-18.
• Vladimir Mošin (9. X. 1894 – 3. II. 1987). // Slovo 38(1988), 109-112. (in memoriam).

1989.

• Brozić, Nikola. // Hrvatski biografski leksikon 2 : Bj – C. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod «Miroslav Krleža», 1989, str. 372.
• Još jedan glagoljski fragment legende o mučenju sv. Georgija. // Kliment Ohridski i ulogata na Ohridskata kniževna škola vo razvitokot na slovenskata prosveta / urednik Mateja Matevski. Skopje : Makedonska akademija na naukite i umetnostite, 1989, 119-122.
• Staroslavenski zavod «Svetozar Ritig» u Zagrebu. // Rasprave Zavoda za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku u Zagrebu 15(1989), 25-31.

1990.

• Bibliografi ja znanstvenih i stručnih radova Marije Pantelić. // Slovo 39-40(1989-1990), 18-22.
• Crnojevićeva štamparija i staro štamparstvo, Cetinje 11 – 12. svibnja 1989. // Slovo 39-40 (1989-1990), 247. (osvrt).
• Još jedan glagoljski tekst apokrifa o Abrahamovoj smrti. // Filologia e letteratura nei paesi slavi : studi in onore di Sante Graciotti / urednici Giovanna Brogi Bercoff… [et al.]. Roma : Carucci editore, 1990, 55-63.
• Odlikovan prof. Franjo Većeslav Mareš. // Slovo 39-40 (1989-1990), 256. (vijest).
• 700. obljetnica Vinodolskog zakona i 600. obljetnica Krčkoga i Senjskoga statuta. Zagreb-Senj-Novi Vinodolski-Vrbnik, 19-22. IX. 1988. // Slovo 39-40(1989-1990), 234-236. (vijest).
• Treća međunarodna hilandarska konferencija. Beograd, 28 – 30. ožujka 1989. // Slovo 39-40(1989-1990), 245-246 (vijest).

1991.

• Brevijar po zakonu rimskoga dvora, 1491. Faksimil (faksimilna reprodukcija) jedinoga sačuvanoga originalnoga primjerka Venecija, Biblioteca Nazionale Marciana, «Breviario glagolitico», Inc. 1235. / urednik Anica Nazor. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1991. + Prilozi.
• Brevijar po zakonu rimskoga dvora [1491] = Das Brevier der römischen Kurie [1491]. // Brevijar po zakonu rimskoga dvora. Prilozi / Ivan Bakmaz, Anica Nazor, Josip Tandarić. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske – Izdavačka djelatnost uz suradnju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 1991, 5-24.
• Kožičićeva glagoljska tiskara u Rijeci. // Zbornik radova o Šimunu Kožičiću Benji / urednik Anica Nazor. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti : Razred za filološke znanosti, 1991, 137-149.
• Literatura o prvotisku glagoljskoga brevijara = Editio princeps of the Croatian Glagolitic Breviary, 1491. // Brevijar po zakonu rimskoga dvora. Prilozi / Ivan Bakmaz, Anica Nazor, Josip Tandarić. Zagreb : Grafi čki zavod Hrvatske – Izdavačka djelatnost uz suradnju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 1991, 136-142.
• Neki primjeri književnih veza u hrvatskim glagoljskim i srpskim ćirilskim rukopisima 13. i 14. stoljeća. // Naučni sastanak slavista u Vukove dane 19/1, Beograd-Priština-Tršić-Novi Sad 13 – 17. 9. 1989. Beograd : Međunarodni slavistički centar, 1991, 113-122.
• Slavist od formata : in memoriam Josipu Vrani. // Vjesnik, 14. 11. 1991.

1992.

• František Václav Mareš i Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. // Slavia 61, 4(1992), 519-520.
• Hrvatskoglagoljski izvori u Miklošičevu Lexiconu palaeoslovenico-graeco-latinum. // Miklošičev zbornik / Mednarodni simpozij v Ljubljani od 26. do 28. junija 1991 ; uredili Jože Toporišič… [et al.]. Ljubljana : Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Univerza v Ljubljani…, 1992 . – (Obdobja ; 13), 13-19.
• I libri glagolitici stampati a Venezia. // Il libro nel bacino Adriatico (secc. XVXVIII) / urednik Sante Graciotti. Firenze : Leo S. Olschki, 1992. – (Civilità veneziana studi ; 44), 75-84.

1993.

• Čučković, Andrija, pisac glagoljaš (XVI. st.). // Hrvatski biografski leksikon 3 : Č-Đ, 1993, 115.
• Georgievski, Mihajlo, Vrutočko četveroevangelie srpske redakcije, bosanski tip od XIII-XIV vek. // Slovenski rakopisi vo Makedonija, knj. 5. Prilep : Institut za staroslavenska kultura, 1993, 15-16.
• Hrvatskoglagoljske inkunabule: u povodu 500. obljetnice brevijara Blaža Baromića (1493-1993). // Croatica XXIII/XXIV, 37/38/39(1993), 229-257.
• Tragom Parčićeva glagoljskoga Misala. // Zadarska smotra 3(1993), 103-120.

1994.

• Bilješke o hrvatskim banovima Matiji Gerebu i Ivanu Karloviću u glagoljskom rukopisu iz zbirke Phillippica. // Dometi 4,12(1971), (izašlo1994), 25-34.
• Glagoljska tiskara u Senju. // Forum 11-12(1994), 1050-1061.
• Josip Vrana (25. veljače 1903 – 7. studenoga 1991). // Slovo 41-43(1991-1993), (izašlo1994), 256-261. (in memoriam).
• Kašićev Ritual i glagoljaši. // Život i djelo Bartola Kašića : zbornik radova sa znanstvenoga skupa u povodu 340. obljetnice Kašićeve smrti, Zadar-Pag 18-21. travnja 1991. / urednik Nikica Kolumbić. Zadar : Hrvatsko filološko društvo Zadar, 1994. – (Izdanja Hrvatskog filološkog društva u Zadru ; 5), 101-106.
• Literatura o senjskom glagoljskom Misalu 1494. // Senjski glagoljski Misal 1494. Dodatak uz faksimilni pretisak. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1994, 23-24.
• O problematici glagoljskih prvotisaka (inkunabula). // Crnojevićeva štamparija i staro štamparstvo : radovi sa naučnog skupa Cetinje, 11. i 12. svibnja 1989. / urednik Jevto Milović. Podgorica : Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, 1994, 215-227.
• O senjskom glagoljskom misalu 1494. // Senjski glagoljski misal 1494. Dodatak uz faksimilni pretisak. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1994, 7-11.
• Senjski glagoljski misal 1494. / urednici Milan Moguš i Anica Nazor. Faksimilni pretisak. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1994. + Dodatak.

1995.

• Glagoljske knjige tiskane u Senju (1494-1508) = Glagolitic Books Printed in Senj (1494-1508). // Acta Graphica 7(1995), 1-18.
• Glagoljski rukopisi s Vinodolskog područja. // Novljanski zbornik 3(1995), 43-68.
• Osvrt na novija proučavanja hrvatskoglagoljskih rukopisa. // Radovi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 37(1995), 183-206.
• Novija izdanja starih tiskanih glagoljskih knjiga (u povodu 500. obljetnice objavljivanja glagoljskog Misala, Senj 1494.). // Nemzetközi Szlavisztikai 5,1. kötet(1995), 215-232.
• Proučavanje hrvatskoglagoljskih rukopisa u poslijeratnom razdoblju = Post war studies of croatian glagolitic manuscripts. // Proučavanje srednjovekovnih južnoslovenskih rukopisa. Beograd, 1995, 331-344.
• Zbirke glagoljskih spomenika u Zagrebačkoj biskupiji. // Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094-1994. : zbornik u čast kardinala Franje Kuharića / urednik Antun Škvorčević. Zagreb : Nadbiskupija zagrebačka : Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995, 493-503.

1996.

• Bašćanski ostrišci iz 12. stoljeća ! Otkriće. // Vjesnik, subota 2. studenoga 1996.
• Dvije stare tiskane glagoljske knjige na izložbi u Kraljevskoj biblioteci u Haagu (1. X. – 3. XII. 1993.). // Slovo 44-46(1996), 275-276. (vijest).
• František Václav Mareš (20. prosinca 1922. – 3. prosinca 1994.). // Slovo 44-46(1994-1996), 211-219. (in memoriam).
• Glagoljaški Očenaš. // Očenaš iz Hrvatske / sabrala i priredila Đurđica Ivanišević. Zagreb : Teovizija, 1996. – (Biblioteka Svjedočenja ; 5), 211-228.
• Još jedan glagoljski tekst Legende o 12 petaka. // Croatica XXVI, 42/43/44(1995-1996), 289-302.
• Neki primjeri Kopitarova odnosa prema hrvatskim glagoljskim spomenicima. // Kopitarev zbornik / urednik Jože Toporišič. Ljubljana : Filozofska fakulteta, Oddelek za slovanske jezike in književnosti, 1996. – (Obdobja ; 15), 265-276.
• A Note on the 1494 Senj Glagolitic Missal. // Journal of Croatian Studies XXXVIX-XXVII (1995-1996), 9-18.
• O hrvatskoj glagoljskoj inkunabuli Spovid općena, Senj 25. IV. 1496. // Vjesnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 5,1-3(1996), 157-158.
• O ponovnim izdanjima Crnojevićeve tiskare. // Pola milenijuma Crnojevića štamparije : zbornik radova / urednik Milorad Nikčević. Zagreb : Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, 1996, 53-66.
• Rječnik crkvenoslavenskoga jezika. // Slavia 65,1-2(1996), 35-36.
• Sjećanje na Josipa Hamma. // Vjesnik, srijeda 27. studenoga 1996.
• Staroslavenska akademija i Staroslavenski institut. // Slovo 44-46(1994-1996), Prilozi, 300-311.
• Štefanija s. Alojzija Caratan (8. veljače 1905. – 4. srpnja 1995.). // Slovo 44-46(1994-1996), 220-223. (in memoriam).

1997.

• Hrvatski glagoljski brevijar iz 1493. godine čitavo stoljeće opisivan kao ćirilski časoslov (Breviarium slavicum). // Suvremena lingvistika 23,1-2(43-44), 1997, 233-239.
• Ivšićevo zanimanje za hrvatske glagoljske tekstove. // Prvi hrvatski slavistički kongres : zbornik radova / urednik Stjepan Damjanović. Zagreb : Hrvatsko fi lološko društvo, 1997, 35-46.
• Napomene o izvorima Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. // Zbornik vo čest na Radmila Ugrinova-Skalovska po povod sedumdesetgodišninata / urednik Mito Miovski… [et al.]. Skopje : Universitet «Sv. Kiril i Metodij» : Filološki fakultet, 1997, 195-200.
• Novija izdanja hrvatskih glagoljskih književnih tekstova. // Croatica XXVII,45-46(1997), 311-335.
• The Old Church Slavonic Academy and the Old Church Slavonic Institute. // Journal of Croatian Studies XXXVI-XXXVII(1995-1996),(1997), 63-74.
• Uz obilježavanje 600. obljetnice Brevijara Vida Omišljanina. // Nova Istra II,5,2(1997), 16-21.

1998.

• The Bible in Croato-Glagolitic Liturgical Books. // Interpretation of the Bible =…Interpretacija Svetega pisma : International Symposium on the Interpretation of the Bible…,17-20 September 1996 Ljubljana / editor, urednik Jože Krašovec. Ljubljana : Slovenska akademija znanosti in umetnosti ; Sheffield : Sheffield Academic Press, 1998, 1031-1037.
• Franjevci trećoredci glagoljaši i Staroslavenski institut : pozdravni govor na proslavi 75. obljetnice dolaska franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagreb. // Vjesnik franjevaca trećoredaca 35,4(1998), 77-78.
• Neki pokušaji ponovnoga izdanja senjskoga Transita sv. Jerolima. // Senjski glagoljaški krug 1248. – 1508. : zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanoga u Zagrebu 21. i 22. studenoga 1994. godine u povodu 500. obljetnice senjskoga glagoljskoga Misala 1494. / urednik Milan Moguš. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1998, 121-127.
• Tekst «Očenaša» u hrvatskim glagoljskim spomenicima. // Tematy : księga jubileuszowa w 70. rocznicę urodzin profesora Leszka Moszyńskiego / urednik Maria Mosiewicz. Gdańsk : Wydawnictwo Uniwersytetu Gdańskiego, 1998. – (Slawistyka; 9), 382-400.

1999.

• Akademik Eduard Hercigonja i Staroslavenski institut. // Dometi VII-XII(1999), 23-25.
• Another Copy of the Dubrovnik Prayer Book. // Journal of Croatian Studies XL (1999), 3-9.
• Još jedan dubrovački molitvenik. // Vjesnik, subota 27. studenoga 1999., 20.
• Pronađeni Bašćanski ostrišci iz 12. stoljeća. // Slovo 47-49(1997-1999), 359-360. (vijest).
• Senjski Transit svetoga Jerolima i Hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika. // Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 25(1999), 249-255.

2000.

• Discovering the Glagolitic Script of Croatia : exhibition in Trinity College Library Dublin, November 20, 2000 – February 20, 2001. / izložbu osmislila Anica Nazor ; urednik Srećko Lipovčan. Zagreb : Erasmus, 2000.
• The Glagolitic Script of Croatia. Bibliography. Glagolitic Today. // Discovering the Glagolitic Script of Croatia. Zagreb : Erasmus, 2000, 17-105, 124-125.
• [Uvodna riječ]. // Glagoljski fragmenti Ivana Berčića u Ruskoj nacionalnoj biblioteci / priredila Svetlana O. Vialova…; glavni urednik Anica Nazor. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti : Staroslavenski institut ; Petrograd : Ruska nacionalna biblioteka, 2000, 2 knj.
• Horvatskie glagoličeskie rukopisi. Issledovanija v period posle Vtoroj mirovoj vojny i nekotorye iz aktual’nyh zadač. // Current State and Futher Perspectives of Slavonic Studies in Central Europe… / urednik Vladimir Vavřínek. Prague : CEU : Slavonic Institute, 2000, 49-53.
• Jezikoslovac Fran Kurelac moli đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera da mu pomogne oko ponovnoga izdanja stare glagoljske knjige o svetom Jeronimu. // Đakovački vezovi : revija 2000. Đakovo, 30. lipnja 2000, 49-50.
• Nedo Grbin (5. II. 1928. – 21. I. 1999.). // Slovo 50(2000), 205-208. (in memoriam).
• Prožimanje glagoljice i ćirilice na hrvatskom prostoru. // Hrvatska i Europa : kultura, znanost i umjetnost. Svezak 2 : Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stoljeće) / urednik Eduard Hercigonja. Zagreb : HAZU : Školska knjiga, 2000, 288-297.
• Uvod. Popis izvora. Askupa-Atir’. Bubnanie-bês. Bêsnovati-bêt’. // Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije = Lexikon linguae Slavonicae redactionis Croaticae = Slovesa knig’ slovênskih’ ezikom’ hr’vatskim’ angliiskim’ gr’čskim’ i latinskim’ skazaema. I. svezak : a-vrêd’. / znanstveni urednik Anica Nazor ; glavni urednici Biserka Grabar… [ et al.]. Zagreb : Staroslavenski institut, 2000[i.e. 2002], str.: I-III, XXXI-XXXIX, 92-97, 245-256, 257-258.

2001.

• Ivan Berčić (Zadar 9. I. 1824 – 24. V. 1870). // Zadarska smotra L,5-6(2001), 478-485.
• Još jedan glagoljski tekst Očenaša. // O kraljevstvu nebeskom – staro i novo : zbornik radova u čast Bonaventuri Dudi, OFM, u povodu 75. rođendana i 50. godina svećenstva / uredio Mario Cifrak. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 2001. – (Teološki radovi ; 34), 397-400.
• Novija izdanja hrvatskih glagoljskih liturgijskih rukopisa. // Drugi hrvatski slavistički kongres : zbornik radova / urednik Dubravka Sesar. Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2001, 253-262.
• Prijevod «Lucidara» Honorija Augustodunensisa u glagoljskom prijepisu. // Godišnik na Sofijskija universitet «Sv. Kliment Ohridski» 89(8)(1997), 2001, 85-112.
• Šimun Kožičić Benja ( u povodu 470. obljetnice rada njegove glagoljske tiskare u Rijeci, 1530 – 1531.). // 5. stručni simpozij grafičara : zbornik radova. Senj, 2001, 4 -16.

2002.

• Drei Schriften – Drei Sprachen : Kroatische Schriftdenkmäler und Drucke durch Jahrhunderte : Ausstellung Staatsbibliothek zu Berlin – Preussicher Kulturbesitz, 26. April – 8. Jun 2002. / die Autoren der Ausstellung Anica Nazor… [et al.] ; Chefredakteur Srećko Lipovčan. Zagreb : Erasmus naklada, 2002.
• Ausstellungskatalog : Inschriften – Handschriften – Drucke. / Autoren der Legenden…, Anica Nazor… [et al.] // Drei Schriften – Drei Sprachen… Zagreb : Erasmus naklada, 2002, 102-104, 106-107, 108-109, 110-115, 116-120, 122-126, 128-131, 138-140.
• Die glagolitische Schrift. Die kyrillische Schrift. Die Glagoliza heutzutage. // Drei Schriften – Drei Sprachen… Zagreb : Erasmus naklada, 2002, 31-51, 51-55, 233-238.
• Glagoljski fragmenti Ivana Berčića u Ruskoj nacionalnoj biblioteci. // Vjesnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti X,1-2(2001), 2002, 51-56.
• Grgur Senjanin. // Hrvatski biografski leksikon 5 : Gn – H. / gl. urednik Trpimir Macan. Zagreb : Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», 2002, 194.
• Henrik Birnbaum : dobitnik nagrade «Vatroslav Jagić». / [obrazloženje odluke i izrada bibliografije Anica Nazor]. Zagreb ; Zadar : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2002.
• Hval, pisar (XIV – XV. st.). // Hrvatski biografski leksikon 5 : Gn – H. / gl. urednik Trpimir Macan. Zagreb : Leksikografski zavod « Miroslav Krleža», 2002, 773-775.
• Milčetićev odnos prema ćirilici. // Zbornik o Ivanu Milčetiću – književnom povjesničaru, filologu i etnologu : zbornik radova sa znanstvenoga skupa Varaždin – Malinska, 19. – 20. travnja 2001., Varaždin, 16. studenoga 2001. / urednik Tihomil Maštrović. Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2002, 149-153.
• Milčetićev opis tiskanih glagoljskih knjiga u petrogradskoj zbirci Ivana Berčića. // Zbornik o Ivanu Milčetiću – književnom povjesničaru, fi lologu i etnologu : zbornik radova… / urednik Tihomil Maštrović. Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2002, 33-38.

2003.

• Glagoljske tiskane knjige. // Hrvatska i Europa : kultura, znanost i umjetnost. Svezak 3 : Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. stoljeće) / urednik Ivan Golub. Zagreb : HAZU : Školska knjiga, 2003, 274-283.
• Budi volja Tvoja : hrvatski Očenaši u glagoljskim rukopisima = Thy will be Done: the Croatian Lord’s Prayers in Glagolitic manuscripts. / priredila Anica Nazor ; crteži Vjera Reiser… Zagreb : Erasmus, 2003.
• Milčetić i Berčićeva glagoljska zbirka u Petrogradu. // Republika LIX,3(2003), 113-115.

2004.

• Branko Fučić (8. rujna 1920. – 31. siječnja 1999.). // Slovo 52-53(2002-2003), (2004), 127-136. (in memoriam).
• Drei Schriften – Drei Sprachen : Kroatische Schriftdenkmäler und Drucke durch Jahrhunderte : Eine Ausstellung der… Württembergische Landesbiothek Stuttgart 22. April bis 12. Jun 2004, Museum für Literatur am Oberrhein Karlsruhe 17. Jun bis 15. Jul 2004. // die Autoren der Ausstellung Anica Nazor… [et al.] ; Autoren der Aufstellung Srećko Lipovčan, Zlatko Rebernjak… Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica : Erasmus naklada, 2004.
• Die glagolitische Schrift. Die kyrillische Schrift. Ausstellungskatalog. Die Glagoliza heutzutage. Gesamtbibliographie. // Drei Schriften – Drei Sprachen : Kroatische Schrift denkmäler und Drucke durch Jahrhunderte… Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica : Erasmus, 2004, 33-55, 99-101, 103-104, 106-107, 108-125, 127-130, 137-140, 232-237, 238-245.
• L’ecriture glagolitique = Glagolitic Script. L’ecriture cyrillique = Cyrillic Script. Catalogue de l’exposition = Exibition Catalogue. L’ecriture glagolitique aujourd’hui = The Glagolitic Script Today. Bibliographie = Bibliography. // Trois ecritures – trois langues : pierres gravées, manuscrits anciens et publications croates à travers les siècles : Exposition , Bibliothèque Royale, Bruxelles, du 23 janvier au 28 février 2004 = Three Scripts – Three Languages : Croatian Written Monuments, Manuscripts and Publications through Centuries : Exhibition, The Royal Library, Brussels 23th January – 28th February 2004 / [urednici Srećko Lipovčan i Zlatko Rebernjak]… Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica : Erasmus, 2004, 27-63, 118-120, 122-125, 127-136, 138-139, 140-144, 145-147, 149-157, 161-167, 179-184, 265-269.
• Horvatskij tekst Molitvy Gospodnej Otče naš v interpretacii Jozefa Dobrovskogo. // Josef Dobrovský fundator studiorum slavicorum : sborník příspěvků z mezinárodní konference Praha 2003 / vydali Vladimir Vavřínek… [et al.]. Praha : Slovanský ústav AV ČR, 2004, 298-304.
• Izdavačka djelatnost Staroslavenskoga instituta. // Glagoljica i hrvatski glagolizam : zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa povodom 100. obljetnice Staroslavenske akademije i 50. obljetnice Staroslavenskog instituta (Zagreb-Krk 2.-6. listopada 2002.) / uredili Marija-Ana Dürrigl, Milan Mihaljević, Franjo Velčić. Zagreb – Krk : Staroslavenski institut : Krčka biskupija, 2004, 25-35.
• Vojtěch Tkadlčík (8. veljače 1915. – 25. prosinca 1997.). // Slovo 52-53(2002-2003),(2004), 123-125. (in memoriam).

2005.

• Dva teksta Očenaša u glagoljskom Pariškom zborniku Slave 73. // Drugi Hercigonjin zbornik / uredio Stjepan Damjanović. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2005, 321-326.
• Ešče odin ekzempljar dubrovnickogo Molitvenika 1512 goda. // Fedorovskie čtenija 2005 / otvetstvennyj redaktor V. I. Vasil’jev. Moskva : Nauka, 2005, 166-172.
• Hrvatske glagoljske knjige tiskane u Veneciji u XV. i XVI. stoljeću. // Zbornik radova: 9. međunarodno savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija, Lovran – Hrvatska 15. – 16. rujna 2005. / urednici Zdenka Bolanča… [et al.]. Zagreb : Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Senj : Ogranak Matice hrvatske Senj ; Ljubljana : Inštitut za celulozo in papir, 2005., 11-16.
• Jakovčić Pero (Petar), notar i prevoditelj. // Hrvatski biografski leksikon 6 : I– Kal / urednik Trpimir Macan… Zagreb : Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», 2005, 268-269.
• Lobkovicov psaltir : senjski glagoljski rukopis iz 1359. godine. / Anica Nazor ; urednik Vjera Reiser. Zagreb : Vjera Reizer – vlastita naklada, 2005.
• Molitva sv. Brigite u Oficiju rimskom Šimuna Kožičića iz 1530. godine. // Od indoeuropskoga do hrvatskoga : zbornik radova u čast Daliboru Brozoviću… (u pripremi).
• L’interpénétration de l’ecriture glagolitique et cyrillique sur le sol croate. // CROATIE : Trésors du Moyen Âge et de la Renaissance (XIIIe-XVIe siècle) / sous la direction de Eduard Hercigonja et Ivan Supičić avec les contributions de Anđelko Badurina… [et al.]. Zagreb : Školska knjiga ; Paris : Somogy éditions d’art, 2005. – (La Croatie et l’Europe / Acadèmie croate des sciences et des arts ; vol. 2), 271-279.
• Josip Bratulić-Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI stoljeća. 1. svezak : VIII – XVII. stoljeće, VEDA, Križevci-Zagreb 2005. // Republika LXI, 10(2005), 115-121.
• Rešetar i dubrovački ćirilski molitvenik iz godine 1512. : zbornik o Milanu Rešetaru književnom kritičaru i filologu. // Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Beč, 25. rujna 2004. – Dubrovnik, 1. – 2. listopada 2004. / urednik Tihomil Maštrović. Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2005, 57-67.
• Rukopisi Crkve bosanske.// Fenomen «krstjani» u srednjovjekovnoj Bosni i Humu : zbornik radova. Sarajevo : Institut za istoriju u Sarajevu ; Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 2005, 539-562.
• Tekstovi molitve Oče naš u rukopisima Crkve bosanske. // Raukarov zbornik : zbornik u čast Tomislava Raukara / [ured. Neven Budak]. Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest, 2005, [115]-126.

2006.

• Ante Glavičić (Senj, 19. siječnja 1931. – Senj, 26. travnja 2003.). // Slovo 54-55(2004-2005), 212-214. (in memoriam).
• Biskup Strossmayer, papa Lav XIII. i slavenski apostoli Ćiril i Metod. // Međunarodni znanstveni skup Josip Juraj Strossmayer povodom 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti. Zagreb, 19. svibnja 2005. – Đakovo, 20. svibnja 2005. : zbornik radova. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2006, 67-80.
• František Václav Mareš i Staroslavenski institut. // Slavica mediaevalia in memoriam Francisci Venceslai Mareš / Hrsg. Johannes Reinhart. Frankfurt am Main… : Peter Lang : Europäischer Verlag der Wissenschaften, 2006, 89-93. – (Schriften über Sprachen und Texte / hrsg. von Georg Holzer ; Bd. 8)
• Nikola Rodić (1. prosinca 1940. – 7. veljače 2003.). // Slovo 54-55(2004-2005), 209-211. (in memoriam).
• Šime Jurić (18. svibnja 1915. – 27. listopada 2004.). // Slovo 54-55(2004-2005), 222-226. (in memoriam).

2007.

• Josip Hamm kao urednik Slova i suradnik u izdanjima Staroslavenskoga instituta. / Josip Hamm i njegovo djelo : zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa povodom 100. obljetnice rođenja Josipa Hamma, Zagreb, 2. – 3. prosinca 2005. Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 189-196.
• Slovo uz otkrivanje spomen-ploče Josipu Hammu u Gatu. / Josip Hamm i njegovo djelo : zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa povodom 100. obljetnice rođenja Josipa Hamma, Zagreb, 2. – 3. prosinca 2005. Zagreb : Hrvatski studiji, 2007, 271-272.
• Šimun Kožičić Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov. Rijeka, 1531. Knjiga 2 : latinička transkripcija glagoljskoga teksta (s predgovorom i uvodom). / priredila Anica Nazor. Rijeka : Sveučilišna knjižnica Rijeka, 2007. + Faksimil.

2008.

• Radosavljeva bosanska knjiga : Zbornik krstjanina Radosava iz XV.stoljeća. / priredila Anica Nazor. – Sarajevo : Međunarodni Forum Bosna, 2008. // Forum Bosnae 42(2008).

Priredila: Zlata Majer, Staroslavenski institut, Zagreb
Časopis SLOVO, sv. 56-57 (2006-’07), 19-38, Zagreb 2008.
preuzeto sa hrcak.srce.hr

2008.

• Knjiga o hrvatskoj glagoljici „Ja slovo znajući govorim…“ Priredili Srećko Lipovčan i Zlatko Rebernjak  -. Zagreb 2008: Erasmus naklada.
• Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije iniciran na IV. međunarodnom slavističkom kongresu u Moskvi 1958. godine. (U povodu 50. obljetnice inicijative) // Vidjeti Ohrid / Da go vidime Ohrid: Predavanje hrvatskih sudionika na XIV. međunarodnom slavističkom kongresu, Ohrid 10.-16. rujna 2008.)/ urednik Marko Samardžija. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, Hrvatska sveučilišna naklada, 2008, 65-82.
• Glagolitic books printed in Senj 1508 // Blaž Baromić, 12th International conference on printing, design and graphic communications. Proceedings, Split, 2008, 23-39.
• Horvatskie izdanija Assemanieva evangelija // Jews and Slavs, vol. 20. The Holy Land and the manuscript legacy of Slavs, Jerusalem-Sofia 2008, 254-270.

2009.

• Šimun  Kožičić: Od bitija redovničkoga knjižice, Rijeka 1531. // Faksimil i latinička transkripcija glagoljskoga teksta (s uvodom, rječnikom i literaturom) / Priredila Anica Nazor. Rijeka: Državni arhiv u Rijeci – Družba Braće hrvatskoga zmaja, Stol Riječko-bakarski, Rijeka 2009.
• Pjesma nad pjesmama u glagoljskom Humskom brevijaru // Transkripcija glagoljskoga teksta (latinicom) Anica Nazor; slike i crteži Vjera Reiser. Zagreb: vlastita naklada Vjere Reiser i Kršćanska sadašnjost. Biblioteka: Bibliofilska izdanja i radni reprinti, Zagreb, 2009.
• Glagolitic Breviary of Blaž Baromić 1493. // 13th International Conference on Printing, Design and Graphic Communications Blaz Baromic, Proceedings, Senj, 30. rujna – 2. listopada 2009, 11-20.

2010.

• Manuscripts of the Bosnian Church. // Unity and Plurality in Europe „Multiculturalism and Tradition, Forum Bosnae 49/10, Sarajevo 2010, 123-174.
• Hrvatski glagolizam u XIX. stoljeću. // Hrvatska i Europa: Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX. stoljeće) / urednik Mislav Ježić. Zagreb: HAZU: Školska knjiga, 2009. 305-316.
• Levakovićeva glagoljska izdanja. // Zbornik o Rafaelu Levakoviću. Zagreb / urednik Pavao Knezović: Hrvatski studiji, 2010, 317-334.

2011.

• Još glagoljskih Pazinskih fragmenata iz početka XIV. stoljeća // Slovo 69 (2011), 575-608.
• Doprinos Branka Fučića istraživanju glagoljskih natpisa // Az grišni diak Branko pridivkom Fučić: Radovi međunarodnoga znanstvenoga skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1929-1999), Malinska, Dubašnica, otok Krk, 30. siječnja – 1. veljače 2009. / priredio Tomislav Galović. Malinska – Rijeka – Zagreb, 2011, 599-614.
• Mala glagoljska akademija „Juri Žakan u Roču i akademik Josip Bratulić // Knjige poštujući, knjigama poštovan / ur: D. Dukić – M. Žagar. Zbornik o 70. rođendanu Josipa Bratulića: Matica Hrvatska, Zagreb 2010, 33-40.
• Akademija i glagolitika // 150 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 1861-2011., Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2011, 160-165.
• Glagolitika u zbirci Kezele // Izložba ex lirbis Kezele, Muzej Mimara, Zagreb, srpanj 2011. Katalog, 5-10.
• Predgovor // Knjiga Rijetkosti u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Katalog inkunabula i knjiga 16. stoljeća: sastavila i bilješkama popratila Tamara Runjak / urednica Anica Nazor Zagreb, HAZU, 2011, 7-15.
• Šimun Kožičić Benja i njegova glagoljska tiskara u Rijeci // Vijenac, god. XIX, br. 449, Zagreb, 19. svibnja 2011, 16-17.

2012.

• Pjesma nad pjesmama iz glagoljskoga Ljubljanskoga (Beramskog) brevijera (slike i crteži Vjere Reiser), Erasmus naklada d.o.o., Zagreb 2012., 64 str.
• Šimun Kožičić Benja i njegova tiskara u istraživanjima Petra Kolendića, Fluminesia, 24/1, Rijeka, 2012., 29-39.

2013.

• komentar uz faksimil: Hrvatski ćirilički molitvenik 1512., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Matica hrvatska, Zagreb 2013., 28 str. (prevedeno na engleski, njemački i francuski)
• Molitva sv. Brigite, u: Od indoeuropeistike do kroatistike. Zbornik u čast Dalibora Brozovića, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. 2013., 417-428
• Zoe Hauptová (nekrolog), Slovo 62 (2012.) 278. – 283.

2014.
Iz: Izvješće o radu za 2014. godinu

Objavila je članke: O prvotisku glagoljskoga Misala i primjerku iz Sikova. Zbornik radova: Glagoljica i glagoljaštvo u biogradskom kraju, Biograd – Zadar, 2014, 19-28; Glagoljica u Hrvatskoj. Glagoljica u zadarskom kraju (Zadarskoj nadbiskupiji), Katalog izložbe Svjetlost glagoljice Željke i Borisa Rogića, Zadar, 2014, 7-41; Ante Glavičić i glagoljska tiskara u Senju, Senjski zbornik 40 (2013), 19-24 (objavljeno 2014.).

Nastavlja s istraživanjem hrvatskih glagoljskih tekstova.

Recenzirala je više rukopisa članaka i knjiga za Akademijina i druga izdanja. Predstavljala je knjige i otvarala izložbe s tematikom o glagoljaštvu. Sudjelovala je na tribini Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu i govorila o nizu: Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae u nakladi Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. U nizu je objavljeno 16 volumena (18 knjiga), pretežno glagoljskih matičnih knjiga: krštenih, vjenčanih, umrlih i nekoliko bratovštinskih madrikula.

Iz prvotiska glagoljskoga Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.) izabrala je biblijske novozavjetne odlomke, koje je olovnim slovima složio profesor i grafičar Frane Paro na ručnoj preši u Glagoljskoj tiskari Juri žakan u Roču. Tiskaru je utemeljila Katedra čakavskog sabora Roč da polaznicima Male glagoljske akademije Juri žakan Roč i turistima pokaže kako su se nekoć tiskale knjige (prema željama izabrani će se tekst otiskivati kao kulturni suvenir).

Sudjelovala je u Akademijinim manifestacijama: Noć knjige 2014. (23. travnja) i govorila o Hrvatskom ćiriličkom molitveniku iz 1512. godine (tim povodom priredila je tekst deplijana: Hrvatski ćirilički molitvenik, 1512.); Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 25.-26.XI.2014. i govorila o glagoljskoj tiskari u Senju, 1494.-1508. (povodom 520. obljetnice; priredila tekst deplijana o senjskoj tiskari). Održala je više javnih predavanja u zemlji i inozemstvu (u organizaciji Matice hrvatske u Beču održala je predavanje o hrvatskoj glagoljici 22. svibnja 2014. u Hrvatskom centru).

2015.
Iz: Izvješće o radu za 2015. godinu

Objavila je članke: Još jedan primjerak rijetke glagoljske inkubunabule Brevijara Blaža Baromića iz 1493. U: Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju (uredili: Vesna Badurina Stipčević, Sandra Požar, Franjo Velčić). Staroslavenski institut, Zagreb 2015, 69-85; O senjskoj tiskari i njezinim izdanjima (1494.-1508.), objavljen u Vijencu 8. siječnja 2015. povodom 520. obljetnice njezina djelovanja. Dio članka Još Pazinskih fragmenata iz početka XIV. stoljeća, preuzet iz časopisa Slovo 60 (2010), objavljen je i dopunjen sažetkom na talijanskom jeziku u : Glagoljaštvo v Istri in Kopru s srednjeveškim iluminiranimi  glagolskimi kodeksi in fragmenti. Bibliotheca iustinopolitana n. 7. Koper Capodistria 2015, 69-85.

Sudjelovala je na Monaldovim danima u Kopru (5.-8. studenog 2015.) i govorila o spomenutim glagoljskim Pazinskim fragmentima iz početka 14. stoljeća, naknadno pronađenima na koricama knjiga u franjevačkom samostanu u Pazinu. Na znanstvenom kolokviju, upriličenom 4. prosinca 2015. o 50. obljetnici smrti Josipa Turčinovića govorila je o Josipu Turčinoviću i Rječniku crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, za koji je J. T. u početnom razdoblju ekscerpirao građu iz glagoljskih izvora.

Na poslijediplomskom sveučilišnom studiju licencijata i doktorata Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je kolegij: Hrvatski glagoljski liturgijski kodeksi.

Obavlja završne radove za izdanja – faksimila i transliteracije teksta – glagoljskoga Berčićeva zbornika br. 5 iz 15. st., (Ruska nacionalna biblioteka u Sankt-Peterburgu), koje je priredila Svetlana O. Vjalova, a u obavljanju završnih radova spriječila ju je smrt (koncem srpnja 2015.) Između ostaloga potrebno je usporediti s originalom (fotokopijama) autoričinu transliteraciju teksta zbornika iz glagoljice u latinicu; prirediti popis literature kojom se autorica služila; revidirati uvod; urediti rukopis za tisak (kao glavna urednica izdanja).

U informativnom biltenu Bugarske akademije nauka obilježena je 80. obljetnica života A. N. s izborom bibliografije: Anica Nazor na 80. godini. Margaret Dimitrova, Simeon Stefanov. Bьlaristika – Bulgarica. Informacionen bjuletin 30/2015. Sofija. 2015. Izdatelstvo na BAN  „ Prof. Marin Drinov“, str. 61-69. U Bašćini, glasilu Društva prijatelja glagoljice. Broj 16, Zagreb, studeni 2015., str 54-61 u rubrici: Velikani glagoljaštva objavljen je tekst: Anica Nazor i hrvatska glagoljaška baština (skraćeni tekst Ivanke Petrović iz časopisa Slova 55-57 s aktualiziranim dodatcima).

Na izložbi Lijepa stvorena jesi, prijateljnice moja, koju su u Zagrebu priredili Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice u okviru projekta Hrvatska glagoljska baština (Zagreb 11. 02. 27. 02. 2015.) bio je izdvojen stup s pitanjima i odgovorima iz njezine knjige o hrvatskoj glagoljici Ja slovo znajući govorim… (2008.).

2016.
Izvještaj o radu u 2016. godini

Objavila je priloge: O glagoljskoj tiskari u Senju i njezinim izdanjima (1494. – 1508.). U: Senjski zbornik god. 41, str. 211-244; O otkriću glagoljskoga Senjskog misala i njegovih rijetkih primjeraka. U : Hrvatski dijalektološki zbornik 20 (2016.), str. 171-177. Obavila je završne radove i uredila izdanje (faksimila i latiničke transliteracije teksta) glagoljskoga Berčićeva zbornika br. 5 iz 15. stoljeća, koje za života nije dospjela dovršiti Svetlana O. Vialova (preminula koncem srpnja 2015.) Zbornik je izdašno vrelo hrvatskih srednjovjekovnih književnih tekstova, među kojima su neki jedinstveni (npr. Legenda o sv. Mavru). Izdanje izlazi u Zadru kao 20. vol. niza Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae u nakladi Stalne izložbe crkvene umjetnosti i Sveučilišta u Zadru.
Na međunarodnom znanstvenom skupu u Zagrebu: Crkvenoslavenska i hrvatska povijesna leksikografija govorila je o početcima rada na Rječniku crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije.
Na  znanstvenom skupu posvećenom Josipu Turčinoviću povodom 25. obljetnice smrti govorila je o njegovoj suradnji sa Staroslavenskim institutom, napose o doprinosu u pripremi Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Predstavljala je izdanja s područja glagoljaštva i surađivala s Hrvatskom radio-televizijom.
Nastavlja istraživanja hrvatskih glagoljskih tekstova, napose Korizmenjaka tiskanoga u Senju 1508. g.