Članovi Akademije

Mikecin Igor, akademik

Akademske titule:

• akademik
• profesor doktor znanosti

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za društvene znanosti (16.5.2024. – …)

---

Životopis

Akademik Igor Mikecin rođen je 11. listopada 1968. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Studirao je filozofiju, germanistiku i klasičnu filologiju na sveučilištima u Zagrebu, Zürichu i Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine  diplomirao je filozofiju i germanistiku.

Od 1994. do 1998. godine bio je zaposlen kao asistent na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zadru Sveučilišta u Splitu (danas Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru), gdje je držao seminarsku nastavu iz predmeta Ontologija i Grčka filozofija.

Od 1995. do 1997. godine pohađao je poslijediplomski studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Akademski stupanj magistra humanističkih znanosti, znanstveno polje filozofija, stekao je 1999. godine obranivši magistarski rad pod naslovom Leibniz. Supstancijalitet i vrijeme.

Od 1999. do 2004. godine bio je zaposlen kao znanstveni novak na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine stekao je akademski stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filozofija, obranivši doktorski rad pod naslovom Religija, zajednica i sloboda u ranoga Hegela i Hölderlina.

Na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku izabran je 2004. godine u suradničko zvanje i na radno mjesto višega asistenta, a 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje znanstvenoga suradnika i na radno mjesto docenta iz područja humanističkih znanosti, polje filozofija, grana povijest filozofije.

Od akad. god. 2008./09. godine zaposlen je na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za povijest filozofije, najprije u znanstvenom zvanju znanstvenoga suradnika i znanstveno-nastavnom zvanju docenta za područje humanističkih znanosti, polje filozofija, grana povijest filozofije, zatim od 2013. godine u znanstvenom zvanju višega znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednoga profesora, a od 2019. godine u znanstvenom zvanju znanstvenoga savjetnika i znanstveno-nastavnom zvanju redovitoga profesora.

U okviru studija filozofije na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu nositelj je i izvoditelj kolegija na Katedri za povijest filozofije. Izvoditelj je nastave i na poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Znanstveno se je usavršavao na Sveučilištu u Tübingenu (Njemačka) u okviru doktorskoga studija filozofije kao stipendist Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD), a potom i kao gostujući istraživač na Sveučilištu u Tübingenu i Sveučilištu Sapienza u Rimu.

Sudjelovao je na znanstveno-istraživačkim projektima na Filozofskom fakultetu u Zadru, Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Osijeku i Institutu za filozofiju u Zagrebu, kao i na više međunarodnih projekata na njemačkim sveučilištima.

Osim na brojnim domaćim znanstvenim i stručnim konferencijama održao je većinom pozvana izlaganja na njemačkom jeziku i na mnogim međunarodnim znanstvenim konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu, pretežno u Njemačkoj (Tübingen, Meßkirch, Wuppertal, Miltenberg).

Gostujuća predavanja održao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Tübingenu, na Fakultetu humanističkih znanosti Sveučilišta u Pragu, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta u Osijeku, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Samostalno je organizirao ili je sudjelovao u organizaciji kao predsjednik ili član programskih i organizacijskih odbora više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova i konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu.

Jedan je od voditelja i predavača na znanstvenoj konferenciji Klassische deutsche Philosophie na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (IUC), koja se organizira u suradnji Instituta za filozofiju u Zagrebu i Bavarske akademije znanosti u Münchenu.

Razgranatu međunarodnu sveučilišnu suradnju njeguje u okviru Srednjoeuropskoga programa sveučilišne razmjene nastavnika i studenata CEEPUS kao jedan od osnivača mreže Philosophy and Interdisciplinarity, koja svoje sjedište ima na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i u kojoj je obuhvaćeno 25 sveučilišnih ustanova iz 14 zemalja.

Međunarodnu afirmaciju postigao je postavši članom Udruženja za fenomenologijsku filozofiju u Tübingenu (Tübinger Gesellschaft für phänomenologische Philosophie), koje djeluje pri Filozofskom seminaru Sveučilišta u Tübingenu (Philosophisches Seminar der Universität Tübingen), u okviru kojega je stalni suradnik na trima znanstvenim projektima: 1. Philosophische Seminare (Heiligkreuztal, Njemačka), 2. Europäische Philosophie, griechische Mythologie und ihr Mysterienwesen (Samotraka, Grčka) i 3. Internationales Miltenberger Kolloquium (Miltenberg, Njemačka).

Bio je sudionik triju veoma uglednih znanstvenih skupova posvećenih djelu Martina Heideggera koji su se pod naslovom Internationale Tübinger Kolloquien zum Werk Heideggers održali od 2019. do 2023. godine u Tübingenu u organizaciji Tübingenskog udruženja za fenomenologijsku filozofiju i Filozofskog seminara Sveučilišta u Tübingenu.

Suradnik je Centra Eugen Fink u Wuppertalu (Eugen-Fink-Zentrum Wuppertal), glavnog svjetskog centra za istraživanje Finkove filozofije, koji je u sastavu Instituta za transcendentalnu filozofiju i fenomenologiju Wuppertal (Institut für Transzendentalphilosophie und Phänomenologie Wuppertal).

Njegov je međunarodni ugled na području hermeneutički i fenomenologijski usmjerene filozofije potvrđen također i izborom za istraživača-suradnika i člana savjeta u Istraživačkom centru za fenomenologiju i hermeneutiku na Sveučilištu Koblenz-Landau (Forschungsstelle für Phänomenologie und Hermeneutik Koblenz-Landau), koji djeluje pri Institutu za filozofiju Sveučilišta Koblenz-Landau (Institut für Philosophie der Universität Koblenz-Landau), a bavi se istraživanjem temeljnih pojmova i povijesti fenomenologije i hermeneutike, kao i primjenom fenomenologijske i hermeneutičke metode u različitim granama filozofije.

Član je i znanstvenoga savjeta Filozofijsko-interdisciplinarnog klastera Tübingen – Cluj (Philosophical-Interdisciplinary Cluster Tübingen – Cluj), u kojem se ostvaruje znanstveno-istraživačka suradnja Centra za interdisciplinarnost i interkulturalne studije Sveučilišta u Tübingenu i Centra za primijenjenu filozofiju Sveučilišta u Cluju (Rumunjska) sa sveučilištima u Bologni, Messini, Beču i Zagrebu.

Obnašao je različite akademske dužnosti, među ostalim dužnost pročelnika Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku u akad. god. 2007./08., dužnost pročelnika Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu u akad. god. 2014./15. i 2015./16. i dužnost zamjenika voditelja poslijediplomskog doktorskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od akad. god. 2010./11. obnaša dužnost predstojnika Katedre za povijest filozofije na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Jedan je od utemeljitelja studija filozofije i autora programa studija filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Osijeku od njegova osnutka u akad. god. 2004./05.

Kao nastavnik na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od akad. god. 2008./09. uveo je i izvodio na preddiplomskom i diplomskom studiju filozofije cijeli niz novih izbornih kolegija u okviru predmeta Povijest filozofije. Inovirao je plan i program nastave iz predmeta Povijest filozofije, čime je predložio i uveo nove i inovirane sadržaje na studiju filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uz odobrenje nadležnog stručnog tijela visokoga učilišta.

Član je Hrvatskog filozofskog društva i Odjela za filozofiju Matice hrvatske, kojega je bio pročelnik od 2018. do 2022. godine.

Kao član i pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske organizirao je više znanstvenih skupova, okruglih stolova, pojedinačnih predavanja iz filozofije, kao i predstavljanja filozofijskih publikacija Matice hrvatske. Kao jedan od voditelja Filozofske škole Matice hrvatske sudjelovao je u dopunskom filozofijskom obrazovanju izvrsnih studenata sa svih studija filozofije na hrvatskim sveučilištima. Dao je svoj doprinos i u radu na objavljivanju Matičinih zbornika radova sa znanstvenih skupova iz područja filozofije održanih u organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske.

U suradnji s Akademijom dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je i vodio filozofske seminare za studente filozofije Filozofskog fakulteta u Zagrebu i studente ADU Zagreb.

Dugogodišnji je član uredništva najznačajnijega filozofijskoga časopisa u Hrvatskoj, znanstvenoga časopisa Hrvatskoga filozofskoga društva Filozofska istraživanja, za koji je, uz redovito djelovanje u uredništvu i recenziranje tekstova, priredio i tri tematska bloka.

Bio je član izdavačkoga savjeta biblioteke Filozofska istraživanja Hrvatskoga filozofskoga društva, koja je kako po opsegu tako i po kakvoći jedna od vodećih filozofskih biblioteka u Hrvatskoj.

Velik doprinos u stručnoj djelatnosti dao je kao recenzent znanstvenih projekata u sastavu znanstvenog panela Hrvatske naklade za znanost za područje humanističkih znanosti, polje filozofije.

Redoviti je recenzent priloga za ugledne domaće i inozemne znanstvene časopise i znanstvenih knjiga kod uglednih izdavača.

Glavni je urednik filozofijske biblioteke Philosophia u izdavačkoj kući Školska knjiga, koja u svojem programu ima objavljivanje hrvatskih prijevoda klasičnih filozofijskih djela.

Kao dugogodišnji i redoviti suradnik Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Republike Hrvatske (NCVVO) sudjelovao je u pripremi, oblikovanju i recenziranju državne mature za predmet filozofija u hrvatskim gimnazijama.

Od 2024. godine član je Matičnog odbora za filozofiju, teologiju i religijske znanosti Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj Republike Hrvatske.

Prof. dr. sc. Igor Mikecin autor je izvornih znanstvenih radova pretežno iz povijesti filozofije, posebno povijesti grčke filozofije i povijesti njemačke klasične filozofije, a isto tako iz područja ontologije i filozofije jezika.

Svoje filozofijske interpretacije i hermeneutičko-filologijske analize temelji na izvornoj i cjelovitoj koncepciji povijesti filozofije koju izlaže u svojim znanstvenim radovima. Najznatniji znanstveni doprinos postigao je u istraživanju povijesti grčke filozofije, napose povijesti ranogrčke filozofije, što je potvrdio objavljivanjem i dviju opsežnih monografija o Heraklitu i Parmenidu s izvornim i cjelovitim kritičkim izdanjima grčkih tekstova te filozofijskim i filologijskim komentarima. Među ostalim znanstvenim radovima iz područja grčke filozofije ističu se oni u kojima se bavi temeljnim ontologijskim pojmovima Platonove filozofije.

U okviru povijesti klasične njemačke filozofije istražuje ponajprije Hegelovu filozofiju, osobito Hegelovu logiku i povijest filozofije, a također i Hölderlinovu recepciju Kanta, Fichtea, Schellinga i Hegela na osnovi njegovih poetologijskih spisa.

U izvornim znanstvenim radovima na području filozofije jezika istražuje filozofijske temelje gramatike u Grka i povijest filozofijske terminologije.

Autor je više prijevoda filozofijskih djela sa starogrčkoga (Heraklit, Parmenid) i njemačkoga (Hegel, Heidegger, Wittgenstein, Gadamer i dr.) na hrvatski jezik.