Članovi Akademije

Menac Antica, akademkinja

Akademske titule:

• akademkinja
• doktor znanosti

Institucije:

• redovita profesorica u miru – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za filološke znanosti (19.05.1988. – 24.04.2020.)
• izvanredni član – Razred za filološke znanosti (04.06.1981. – 19.05.1988.)
• član suradnik – Razred za filološke znanosti (06.06.1975. – 04.06.1981.)

Spomenica Antica Menac : 1922.-2020. / uredio Stjepan Damjanović

Antica Menac rođena je 1922. godine u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i realnu gimnaziju. U Zagrebu je na Filozofskom fakultetu diplomirala slavistiku (A – ruski jezik i književnost, B – hrvatski jezik sa staroslavenskim, C – poredbena slavenska gramatika, jugoslavenske književnosti, talijanski jezik). Doktorirala je na temi iz poredbene hrvatske i ruske sintakse. Cijeli svoj radni vijek predavala je ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od zvanja asistenta do redovnog profesora, od toga punih 25 godina u svojstvu šefa katedre za ruski jezik.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti izabrana je za člana suradnika 1975., za izvanrednoga 1981. i za redovitoga člana 1988.

U svom znanstvenom radu bavila se hrvatskim i ruskim jezikom, proučavajući, najčešće na kontrastivnom planu, njihovu sintaksu, fonetiku i intonaciju, leksikologiju, frazeologiju i semantiku. Svoje radove objavljivala je u knjigama i znanstvenim časopisima, odnosno nastupala s njima na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

Posljednjih tridesetak godina intenzivno se bavila frazeologijom. Njezini radovi o hrvatskoj frazeologiji probudili su interes za tu granu jezikoslovlja, pa je smatraju osnivačem frazeologije kao znanstvene discipline u Hrvatskoj. Antica Menac bila je urednica i suautorica dvosveščanoga Rusko-hrvatskog ili srpskog frazeološkog rječnika, koji je 1981. god. dobio Republičku nagradu Božidar Adžija. Pokrenula je, uredila i velikim dijelom bila suautoricom u seriji Mali frazeološki rječnici, u kojima je hrvatski bio polazni jezik, a ciljni su jezici bili ruski, ukrajinski, poljski, češki, slovački, slovenski, njemački, francuski i talijanski.

U Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU bila je voditeljica projekta Hrvatska frazeologija, u kojem je kao urednica i suautorica objavila Hrvatski frazeološki rječnik.

U istom Zavodu surađivala je u projektu akad. Rudolfa Filipovića Hrvatski u dodiru s europskim jezicima, u kojem je proučavala rusizme u hrvatskom jeziku te je u suautorstvu objavila nekoliko radova u časopisima i knjigu Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima.

Niz godina surađivala je s akad. R. Filipovićem na projektu Anglicizmi u europskim jezicima te su zajedno objavili knjigu Engleski element u hrvatskom i ruskom jeziku i druge radove.

Antica Menac je u suautorstvu s A. P. Koval, sveuč. profesoricom iz Kijeva, sastavila Ukrajinsko-hrvatski i Hrvatsko-ukrajinski rječnik (Nagrada grada Zagreba 1981.), čime su ta dva jezika prvi put zajedno leksikografski obrađena.

A. Menac je pisac mnogih udžbenika za ruski jezik. Autorica je audiovizualne metode za ruski jezik (2 knjige i nekoliko priručnika), koju je teorijski zasnovao akad. Petar Guberina. S ruskoga i ukrajinskog jezika prevodila je književnu prozu i poeziju. Objavila je dvojezičnu knjigu svojih prepjeva s ukrajinskoga Ukrajinska lirika. 11. listopada. 2012. primila odličje Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti, a u prigodi 90. rođendana (odličje uručio tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović).