Članovi Akademije

Kolumbić Nikica, akademik

Akademske titule:

• akademik
• professor doktor znanosti

Institucije:

• redoviti profesor – Filozofski fakultet u Zadru
• professor emeritus – Sveučilište u Zadru

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za filološke znanosti (16.05.2002. – 01.03.2009.)
• član suradnik – Razred za filološke znanosti (19.05.1988. – 16.05.2002.)

Spomenica Nikica Kolumbić : 1930.-2009. / urednik Petar Šimunović

Životopis

Akademik Nikica Kolumbić, filolog i književni povjesničar, rodio se 6. listopada 1930. u Zagrebu. Osnovnu školu polazio je u Hvaru, gimnaziju završio u Splitu, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radio je na Pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je od 1979. godine bio redoviti profesor starije hrvatske književnosti, a umirovljen je u listopadu 2001. godine. U razdoblju od 1983. do 1985. te od 1994. do 1997. bio je dekan Fakulteta. Pored svoga glavnog predmeta – Starije hrvatske književnosti – prof. Kolumbić je na Filozofskom fakultetu i Pedagoškoj akademiji, prema potrebi, predavao još desetak predmeta (Teorija književnosti, Stilistika, Kultura jezičnog izraza, Metodika nastave materinskog jezika, Dječja književnost, Radio, televizija i film, Turistička kultura, Osnove filmske umjetnosti).

Objavio je 8 knjiga, oko 60 znanstvenih radova (rasprave, studije i nova građa) te oko 60 priloga u časopisima, zbornicima i knjigama. Znanstvenim i stručnim opusom Kolumbić se predstavio kao literarni historičar koji je svoje teze gradio na osnovi brižljivo proučene građe i čvrstih argumenata.

Najvažniji su dio Kolumbićeva znanstvenog rada njegove rasprave o srednjovjekovnoj poeziji i drami, počevši od doktorske disertacije pa sve do radova iznesenih u objavljenih u „Danima hvarskog kazališta“ (npr. o razvoju hrvatske srednjovjekovne drame, o izvorima hvarskoj „Robinji“, o Gundulićevim dramama i dr.). Posebno područje u radu akademika Kolumbića predstavlja bavljenje piscima i djelima od 16. do l8. stoljeća, kao što su npr. razmatranja o Zoranićevim „Planinama“, o Lucićevoj „Robinji, o djelima M. Pelegrinovića i P. Hektorovića, o usporedbi jedne Boccaccciove novele i Držićeva „Dunda Maroja“, o Vitezoviću, o Vetranoviću i dr.

Nikola Kolumbić bio je vrstan stručnjak čije je temeljito poznavanje tekstova i literarnohistorijska interpretacija uvijek značila pomak prema novim znanstvenim spoznajama. Zato se mnogi istraživači s pravom oslanjaju na rezultate Kolumbićevih istraživanja, nalazeći uvijek točan podatak i utemeljenu interpretaciju. Osobito su dragocjeni Kolubmićevi komentari jer upućuju čitaoca na mnoge domaće i strane paralele.

Poseban je interes usmjeravao prema pasionskim tekstovima i njihovoj književnoj sudbini u srednjoj Dalmaciji (Zadar, Brač, Hvar) Od filoloških analiza bio je krenuo u književnopovijesnu i estetsku analizu pojedinih srednjovjekovnih i renesansnih tekstova, posebice se osvrćući na društvene i političke prilike u kojima su ti tekstovi nastajali i zatim stoljećima živjeli mijenjajući se u  jeziku ali i u odnosu sa suvremenim književnim trendovima kod nas i u svijetu. Nikica Kolumbić bavio se i bogatom problematikom hrvatske manirističke književnosti, otkrivajući njezine prve poticaje vrlo rano već u djelu Mavra Vetranovića, a u punini u „Vili Slovinki“ Jurja Barakovića. Proširivao je i produbljivao svoje zanimanje za srednjovjekovnu i humanističku, renesansnu i manirističku hrvatsku književnost.

Zaokružujući tako svoje znanstvene interese, Nikica Kolumbić je kao filolog i kao književni povjesničar i književni estetičar dao velik prinos otkrivanju, poznavanju i afirmaciji hrvatske dopreporodne književnosti.