Članovi Akademije

Herak Marijan, akademik

Akademske titule:

• akademik
• doktor znanosti

Institucije:

• professor emeritus – Sveučilište u Zagrebu, Geofizički odsjek PMF-a
• redoviti profesor u trajnom zvanju – Geofizički odsjek PMF-a

Funkcije u Akademiji:

• član, predstavnik HAZU – Odbor Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj (2023. – …)
• predsjednik – Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja HAZU (2009.–2016.)
• tajnik – Hrvatsko povjerenstvo za geodeziju i geofiziku (1991.–1999.)

Članstvo u Akademiji

• redoviti član – Razred za prirodne znanosti (16. 05. 2024. – …)
• član suradnik – Razred za prirodne znanosti (18. 05. 2006. – 16. 05. 2024.)

---

Životopis

Marijan Herak rođen je 3. listopada 1956. u Zagrebu. Studij fizike na PMF-u upisao je 1975. a diplomirao je geofiziku 1981. na Geofizičkom odsjeku PMF-a. Magistrirao je 1985., a doktorsku disertaciju Modeliranje kode lokalnih potresa (voditelj akademik D. Skoko) obranio je 1991. na Sveučilištu u Zagrebu.

Od 1982. g. je asistent, od 1992. docent, od 1997. izvanredni profesor, a 2002. izabran je za redovitoga profesora na Geofizičkom odsjeku PMF-a. Godine 2007. izabran je za redovitoga profesora u trajnom zvanju. Umirovljen je 2023., te ga je iste godine Sveučilište u Zagrebu na prijedlog matičnog fakulteta izabralo u počasno zvanje professor emeritus.

Znanstveni rad

Znanstvena djelatnost M. Heraka odvija se unutar znanstvenoga polja geofizike. Po struci je seizmolog. U Hrvatsku je uveo brojne postupke analize potresa i interpretacije seizmoloških opažanja – od lociranja potresa čim su postala dostupna elektronička računala, prvih računalnih analiza žarišnih mehanizama, uvođenja i modificiranja inovativnih algoritama za procjenu seizmičkog hazarda i rizika, do priloga kvantifikaciji potresa i analizi atenuacije i anizotropnosti u Zemljinoj unutrašnjosti. Snažno se zalagao za brzu digitalizaciju hrvatske seizmografske mreže i opremanje suvremenim instrumentima. Znatno se angažirao i na promociji međunarodne suradnje kao i na jačanju i uspostavi suradnje s kolegama geolozima i građevinarima.

Prema Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji do svibnja 2024. g. objavio je samostalno ili u koautorstvu 101 znanstveni rad u časopisima (od toga 82 u časopisima uključenima u WoS), 92 priopćenja i/ili sažetaka s raznih znanstvenih skupova, 2 knjige (kao su-urednik), 9 poglavlja u knjigama, te brojne radove na popularizaciji struke (vidi popis radova na https://www.croris.hr/osobe/profil/16042). Većinu radova objavio je u najuglednijim seizmološkim i geofizičkim časopisima s visokim faktorom utjecaja. Ti su znanstveni radovi citirani prema Web of Science oko 1500 puta, uz h-indeks jednak 20, dok Google Scholar registrira više od 3100 citata i h = 30. Prema svojoj znanstvenoj produkciji te po odjeku objavljenih radova M. Herak vodeći je hrvatski seizmolog svoje generacije.

Bavio se brojnim aspektima opažačke i teorijske seizmologije, među kojima se ističu:

Seizmičnost Hrvatske, postupci lociranja potresa i njihova kvantifikacija:

• Predložio je novi postupak lociranja potresa koji se bazira na sustavnom pretraživanju mogućih kooordinata hipocentra.
• Odredio je empirijsku kalibracijsku funkciju za površinske valove koja ispravlja nedostatke standardne formule za račun magnitude Ms. Tu formulu navodi i New Manual of Seismological Observatory Practice u izdanju IASPEI, te International Handbook of Earthquake & Engineering Seismology (Academic Press).
• Odredio je žarišne mehanizme za 400-tinjak najvažnijih hrvatskih potresa, a napisao je i program za njihovo određivanje. Time je uspostavio Hrvatsku bazu žarišnih mehanizama potresa koja primjenu nalazi npr. i u definiranju geoloških struktura i tektonskih pomaka.
• Anlizirao brojne važne povijesne potrese u Hrvatskoj i okolnim područjima, te im makroseizmički odredio žarište i intenzitet u epicentru.

Određivanje svojstava unutrašnjosti Zemlje:

• Objavio je novi postupak analize koda-valova te određivanja faktora atenuacije Qc.
• Sa suradnicima je primijenio analizu funkcija prijemnika kako bi odredio građu Zemljine kore i gornjeg plašta ispod Dinarida, te izmjerio dubinu Mohorovičićeva diskontinuiteta.

Seizmički hazard i rizik, seizmičko zoniranje:

• Autor je službene karte potresne opasnosti u Hrvatskoj koja je objavljena 2011. g., te omogućuje primjenu europske norme Eurokod-8 kojom se regulira protupotresna gradnja.
• Razvio je nove postupke primjene mjerenja mikroseizmičkoga nemira pri procjeni amplifikacije potresne trešnje tla u površinskim slojevima tla.

Važan aspekt djelovanja M. Heraka je doprinos istraživanjima u svakodnevnoj seizmološkoj praksi pisanjem računalnih programa te organiziranjem seizmoloških baza podataka. Programiranjem se bavi čitav svoj znanstveni vijek pa su tako i danas u rutinskoj svakodnevnoj uporabi njegovi programi HYPOSEARCH za lociranje potresa, i SANDI2 (u koautorstvu s N. Orlićem) za analizu potresa i generiranje izvješća. Tu je još i ModelHVSR za inverziju mjerenja mikroseizmičkog nemira koji se i danas koristi širom svijeta, kao i desetak drugih programa u vezi procjene hazarda ili modeliranja makroseizmičkih opažanja.

Znanstveni projekti

Marijan Herak je bio glavni istraživač na svim znanstvenim projektima (njih 5) iz seizmologije u Hrvatskoj od 1996. do 2019. godine, a sudjeluje kao glavni istraživač iz Hrvatske i u izvođenju brojnih međunarodnih znanstvenih projekata. Osim znanstvenog doprinosa i unapređenja međunarodne suradnje, ti su projekti omogućili i nabavku suvremenih 3-komponentnih digitalnih seizmografa. Od 23 međunarodna i domaća projekta na kojima je radio posebno se ističu:

• Velebit od vrha do dna (HRZZ, 2015.–2019.): Glavni istraživač. Projekt je rezultirao novim spoznajama o seizmičnosti Velebitskog područja i tektonskim odnosima u Vanjskim Dinaridima.
• AlpArray (2015.–2017.): Koordinator za Hrvatsku velikog pan-europskog projekta pod vodstvom ETH.
• Seizmičnost Hrvatske (MZT 119298, 1996.–2002.; MZOŠ 0119333, 2002.–2005., MZOŠ 119-1193086-1315, 2006.–2013.): Glavni istraživač. Projekti su uključivali praktički sva seizmološka istraživanja u Hrvatskoj i rezultirali su brojnim radovima u međunarodnim časopisima i izlaganjima na najvažnijim svjetskim konferencijama. U okviru projekata značajno je poboljšana seizmološka infrastruktura u Hrvatskoj.
• NATO – Assessment of seismic site amplification and of seismic building vulnerability in the Republic of Macedonia, Croatia and Slovenia (2004.–2008.): Ko-direktor projekta s partnerima iz Italije, Slovenije, Makedonije i Hrvatske. U okviru projekta koristio se mikroseizmički nemir kao pobuda pri mjerenju amplifikacije gibanja u površinskim slojevima tla, kao i određivanje opasnosti od rezonancije zgrada tijekom potresa.

Nastavni rad

2000. Herak je držao nastavu studentima geofizike iz šest kolegija na dodiplomskom i diplomskom studiju. Predmet Inženjerska seizmologija uveden je u kurikulum PMF-a na njegov prijedlog akademske godine 1999/2000. Tijekom godina kolegije je unapredivao i osuvremenjavao, te je napisao i opširna skripta za kolegije Uvod u spektralnu analizu i Seizmologija 2. Na poslije­diplom­skom studiju drži nastavu iz dva kolegija. Bio je voditelj izrade 25 diplomskih radova, te mentor 4 magistarska rada i 3 doktorske disertacije (uz još jedno komentorstvo disertacije).

Stručni rad

1. Herak objavio je u koautorstvu više desetaka stručnih i znanstvenih studija i elaborata, pri čemu se bavio analizom seizmičnosti, seizmičkim zoniranjem i amplifikacijom površinskih slojeva tla na mjestu temeljenja značajnih objekata, te određivanjem elemenata seizmičkog hazarda. Mnogima od tih studija bio je voditelj. Bio je član i ekspertnih povjerenstava za procjenu potresne opasnosti u zemlji i u inozemstvu (npr. za NE Krško, u Gradu Zagrebu, i sl.).

Funkcije i članstva

Tijekom svoje karijere M. Herak je obnašao brojne dužnosti i funkcije u hrvatskoj i međunarodnoj znanstvenoj i akademskoj zajednici. Među njima se mogu istaknuti ove:

• PMF: Prodekan PMF-a za međunarodnu suradnju u dva mandata (ak. god. 2004/5.–2007/8.); Pročelnik Geofizičkog odsjeka PMF-a u dva mandata (2001.–2004.); Pomoćnik pročelnika Geofizičkog odsjeka PMF-a u dva mandata (1996.–2000.); Član Vijeća PMF-a (do 2022.)
• Sveučilište u Zagrebu: Predsjednik Vijeća prirodoslovnog područja Sveučilišta u Zagrebu (2013.–2015.); Član Vijeća prirodoslovnog područja Sveučilišta u Zagrebu (2005.–2021.); Član Senata Sveučilišta u Zagrebu (2013.–2015.); Član Odbora za međunarodnu suradnju Sveučilišta (2005.–2012.); Član Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta (2005.–2013.); Član Vijeća studija Upravljanje krizama Sveučilišta u Zagrebu (2011., 2023); Član povjerenstva za dodjelu nagrade Andrija Mohorovičić (2018.–)
• Međunarodne funkcije i članstva: Predstavnik Hrvatske u Europskoj seizmološkoj komisiji (ESC) (2000.–2023); Član povjerenstva za dodjelu Plinijeve medalje (Plinius medal) Europske geofizičke unije (EGU) (2019.–2023.); Član Izvršnoga savjeta Europsko-mediteranske seizmološke komisije (EMSC/CSEM) (2006.–2010.); Predstavnik Hrvatske u grupi za znanost i tehnologiju Centralno­europske inicijative (Geofizika); Član Američkog seizmološkog društva (1983.–2020.)
• Ostale dužnosti i članstva: Član Matičnog odbora za polje fizike (2005.–2008.); Glavni i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Geofizika (1993.–2003.); Član Uredničkog odbora časopisa Geofizika od prvog broja (1984.–); Član povjerenstva za časopise MZOŠ (2015.–2017.); Član ocjenjivačkog panela HRZZ (u dva navrata).

Popularizacija znanosti

• Kao pozvani predavač održao je dvadesetak znanstveno-popularnih predavanja u Daruvaru, Dubrovniku, Makarskoj, Opatiji, Požegi, Rijeci, Samoboru, Sisku, Splitu, Zagrebu…
• O seizmičnosti Zagreba, Istre, Stona i Dubrovnika objavio je popularne članke u hrvatskom tisku.
• Idejni je začetnik i jedan od organizatora uređenja memorijalnih prostorija Andrije Mohorovičića (2005.) na Geofizičkom odsjeku PMF-a.
• Aktivno je sudjelovao u obilježavanju 150. obljetnice rođenja A. Mohorovičića, pri čemu je održao 15-ak predavanja, objavio više znanstvenih i stručnih članaka, i uredio (sa suradnicima) tri izložbe, te 100. godišnjice otkrića Mohorovičićevog diskontinuiteta, kojom prilikom je u Pragu otkrivena spomen ploča A. Mohorovičiću.

Marijan Herak – osobna stranica

---

Bibliografija

Marijan Herak – CroRIS