Članovi Akademije

Gašparović Darko

Akademske titule:

• profesor doktor znanosti

Institucije:

• redoviti profesor u miru – Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za kroatistiku (2010. – 07.01.2017)

Članstvo u Akademiji:

• član suradnik – Razred za književnost (15.05.2014. – 07.01.2017.)

Curriculum Vitae

Darko Gašparović, doktor društveno-humanističkih znanosti, teatrolog, dramaturg, kazališni kritičar i dramski pisac, rođen je  u Zagrebu 27. travnja 1944. Maturirao je  u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1963., diplomirao u Filozofskome fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i francuski jezik s književnošću 1969. Poslijediplomski studij završio magisterijem u istome Fakultetu 1976. tezom Krležina rana dramatika, a doktorat iz područja društveno-humanističkih znanosti postigao u Sveučilištu u Zagrebu 1986. tezom Teorijski aspekti apsurda i anarhije u književnosti Janka Polića Kamova.
Od proljeća 1974.  do danas živi i djeluje u Rijeci.
1969.-1971. glavni i odgovorni urednik kazališnog časopisa Prolog, Zagreb;
1972.-1974.  inspicijent Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
1974.-1981. dramaturg Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl.  Zajca u Rijeci;
1981.-1993. znanstveni asistent, potom docent za stilistiku i teoriju književnosti u Filološkom odjelu Pedagoškoga (potom Filozofskoga) fakulteta Sveučilišta u Rijeci;
1986.-1990. voditelj glumačke klase u dislociranome odjeljenju Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba u Rijeci, gdje kroz svih osam semestara predaje kolegij Povijest drame i kazališta;
1989.-1992. umjetnički voditelj Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, a u sezoni 1993./94. i cijeloga Kazališta;
1993.-1994. zamjenik gradonačelnika i pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke;
1994.-1998. intendant Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
1998.-2001. viši asistent za teoriju književnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci;
1997.-2003. kao docent i izvanredni profesor u Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu  predaje svjetsku književnost, teatrologiju i povijest hrvatskoga kazališta.
Od 1. rujna 2003. do 22. lipnja 2005. u zvanju redovitoga profesora drži kolegije hrvatske konverzacije, suvremene književnosti, pjesništva i drame u Odjelu za južnoslavenske studije Korejskoga sveučilišta za strane studije (HUFS) u Seulu, Republika Koreja.
Od 2001. izvanredni profesor teorije književnosti i teatrologije  u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci;
Od 2006. redoviti profesor.
Od travnja 2010. je u mirovini.
U svibnju 2014. izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Od 1965. do danas u brojnim listovima i časopisima objavio je  petstotinjak kazališnih kritika i eseja, feljtona, polemika, kolumni. Bio je stalni suradnik listova za kulturu Kamov, Hrvatsko slovo, Vijenac. Suradnik je u stručnim časopisima Kazalište i Hrvatsko glumište, a često se javlja u Republici, Forumu, Književnoj Republici, Riječkome teološkom časopisu, Književnoj Rijeci,  Novome Kamovu, Novoj Istri. Od 2007. godine do danas objavljuje stalnu kolumnu Promisao u obiteljskoj kršćanskoj reviji Kana. Tijekom posljednjih tridesetak godina sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu,  s domaćom i međunarodnom referencom. U zbornicima  tih skupova objavio je šezdesetak izvornih znanstvenih članaka, preglednih radova, prethodnih priopćenja i stručnih radova.
Uređivao je časopise Prolog (Zagreb, glavni urednik), The Bridge/Most (Zagreb), Dometi (Rijeka), Prolog/teorija/tekstovi (Zagreb, glavni urednik), Književna Rijeka (glavni urednik). Bio je član organizacijskoga odbora međunarodnoga znanstvenoga skupa Riječki filološki dani, a od  1996. do danas član je odbora međunarodnoga skupa Krležini dani u Osijeku.
U uredničkome radu ističu se Odabrana djela Andréa Gidea u osam knjiga, Otokar  Keršovani, Rijeka, 1980.  i Izabrana djela Janka Polića Kamova, edicija  Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb 2007.
Od dolaska u Rijeku 1974. godine intenzivno  se bavio dramaturškim radom, surađujući s nizom istaknutih hrvatskih i inozemnih redatelja. Za riječko Kazalište dramatizirao je dva romana hrvatskih pisaca 20. stoljeća – Vježbanje života Nedjeljka Fabrija (1990.) i Vuci Milutina Cihlara Nehajeva (1992.), a za Kazalište JAK u Malome Lošinju adaptirao je za scensko izvođenje starohrvatsku cresku Muku (1994.). Te su izvedbe, osobito Vježbanje života,  doživjele velik uspjeh i brojna priznanja i nagrade.
Član je Društva hrvatskih književnika, Matice Hrvatske, Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskoga centra ITI, Hrvatskoga društva političkih zatvorenika, Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja», Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije.  Od 2014. član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Knjige

1. Pismoto niz vekovite, na makedonski prevela Pavlina Taseva, Skopje 2016. – književno-kulturološkim ogledi
2.  Dubinski rez, Zagreb, siječanj 2012. – dramatološke i teatrološke studije
3. Trag Koreje, Rijeka, 2007. –  dnevnici, zapisi, putopisi
4. Kamov, Rijeka 2005. –  književno-znanstvena monografija
5. Frankapanski diptih, Rijeka, 2002. –  drame
6. Barač – život za rafineriju, Rijeka, 1994. – dramska jednočinka
7. Kamov apsurd anarhija groteska, Zagreb, 1988. –  književno-znanstvena studija
8. Pismo i scena, Rijeka, 1982. – kazališni ogledi i kritike
9. Dramatica krležiana,  Zagreb, 1977., drugo dopunjeno izdanje 1989. –  književnoteorijsko-teatrološka studija
10. Artaudova ideja kazališta i drugi eseji, Zagreb, 1974. – kazališni ogledi

Nagrade i priznanja

• Nagrada Antun Branko Šimić za mlade pisce 1973.
• Nagrada Dubravko Dujšin za kazališnu umjetnost 1992.
• Red Danice hrvatske s likom  Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi 1995.
• Nagrada Grada Rijeke 2006.
• Medalja zahvalnosti Sv. Vida Riječke nadbiskupije 2011.
• Nagrada Marko Fotez za teatrologiju Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti 2012.
• Prva nagrada za putopis na 5. Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ Križevci 2013.
• Nagrada Grada Rijeke za životno djelo 2015.
• Svjetska nagrada za humanizam/ Ohridske humanističke akademije za 2016. godinu, dodijeljena u Ohridu 18. siječnja 2016.

Dodatne informacije na:
Tko je tko u hrvatskoj znanosti