Članovi Akademije

Durn Goran, akademik

Akademske titule:

• doktor znanosti
• akademik

Institucije:

• redoviti profesor u trajnom zvanju – Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• dekan – Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2005. – 2009.)

Funkcije u Akademiji:

• tajnik Razreda za prirodne znanosti (01.01.2023.-…)
• član Predsjedništva – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (01.01.2023. – …)
• zamjenik tajnika – Razred za prirodne znanosti (01.01.2019. – 31.12.2022.)
• predsjednik – Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša (25.09.2019. – …)
• predsjednik – Nacionalni odbor INQUA (27.03.2019. – 28.03.2023.)
• tajnik – Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša (2015. – 2019.)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za prirodne znanosti (12.05.2016. – …)
• član suradnik – Razred za prirodne znanosti (15.05.2014. – 12.05.2016.)

Životopis

Goran Durn rođen je 1962. godine u Zagrebu. Doktorirao je 1996. godine u području prirodnih znanosti, znanstvenom polju geologija. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu gdje predaje na diplomskom i doktorskom studiju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i na diplomskom studiju Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Mentor je velikog broja diplomskih radova, jednog magistarskog rada i sedam doktorskih disertacija te član povjerenstava  diplomskih i doktorskih radova na Rudarsko-geološko naftnom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Agronomskom fakultetu,   Freie Univesität u Berlinu, Njemačka, te na  University of Natural Resources and Life Sciences u Beču, Austrija. Usavršavao  se na University of Natural Resources and Applied Life Sciences u Beču, Austrija, Eötvös Lorand University u Budimpešti, Mađarska i Comenius University u Bratislavi, Slovačka. Kao znanstvenik boravio je na više sveučilišta/instituta u Europi i svijetu. Bavi se multidisciplinarnim istraživanjem tala i paleotala (mineralogija, geokemija, mikromorfologija) te mineralogijom i geokemijom okoliša. Posebno ga zanimaju minerali glina u paleotlima jer su osjetljivi pokazatelji geokemijskog okoliša pedogeneze i dijageneze, te se mogu koristiti u paleookolišnim i paleoklimatskim rekonstrukcijama. Također je uključen u istraživanje prirodnog staništa bakterija otpornih na karbapeneme (tla pod utjecajem  ilegalnih odlagališta otpada, tehnosoli, svinjsko gnojivo, riječni ekosustavi). Do sada je kao autor ili u  koautorstvu objavio više od 100 znanstvenih radova. Njegovi radovi o crvenicama među najcitiranijim su radovima na temu geneze toga tipa tla u svijetu. Aktivno je kao voditelj ili suradnik sudjelovao u radu deset međunarodnih/bilateralnih projekata, jednom FP7 projektu, sedam domaćih znanstvenih projekta i tri HRZZ projekta. Bio je predsjednik ili član znanstvenog odbora 9 međunarodnih znanstvenih skupova i član organizacijskog odbora 2 međunarodna znanstvena skupa. Na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu održao je desetak pozvanih predavanja. Član je uređivačkog odbora znanstvenog časopisa  Geologia Croatica i recenzent slijedećih znanstvenih časopisa: Geoderma, Catena, Clay Science, Applied Clay Science, Chemical Geology, Geochimica et Cosmochimica Acta, Quaternary International, Quaternary Science Journal, Journal of the Geological Society, International Journal of Speleology, Journal of Asian Earth Sciences, Geologia Carpatica, and Environmental Geology. Gostujući je urednik (uz Manfreda Frechena iz Leibniz Institute for Applied Geophysics u Hannoveru, Njemačka) posebnog broja Elsevierovog časopisa Quaternary International koji je tiskan 2018 godine pod naslovom Quaternary of Croatia (vol. 494) te je u cijelosti posvećen multidisciplinarnim istraživanjima kvartara Hrvatske. Bio je prodekan za nastavu i studente (2001 – 2005) i dekan (2005 – 2009) Rudarsko-geološko naftnog fakulteta, predsjednik  Hrvatske grupe za gline (2004 – 2007), predstavnik Hrvatske grupe za gline u European Clay Groups Association (2005 – 2007), predsjednik Matičnog odbora za područje prirodnih znanosti – polje geologija (2017 – 2023), predsjednik  Nacionalnog odbora INQUA (2019 – 2024 )  i predstavnik Hrvatskog geološkog društva u European Federation of Geologists u okviru Euroages projekta (2007 – 2011).Predsjednik je Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode i okoliša HAZU (2019 – ).  Ekspert je Europske komisije za evaluaciju znanstvenih projekata iz geoznanosti i okoliša. Dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području prirodnih znanosti i matematike za 2011. godinu i Nagrade Grada Zagreba u 2019. godini. Od 2014 godine je član suradnik, a od 2016 godine redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Razred za prirodne znanosti).  Kao prevodilac u Hrvatskom uredu za vezu pri Promatračkoj misiji Europske Zajednice, tijekom 1991. i 1992. godine obišao je gotovo sva agresijom zahvaćena područja Hrvatske.

Bibliografija

Goran Durn – CRORIS

Goran Durn  – Google Scholar

Goran Durn – ORCID