Članovi Akademije

Ćosić Stjepan, akademik

Funkcije u Akademiji:

• voditelj – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Varaždinu (01.10.2024. – …)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za društvene znanosti (19.05.2022. – …)
• član suradnik – Razred za društvene znanosti (10.05.2018. – 19.05.2022.)

Životopis

Stjepan Ćosić rođen je u Makarskoj 25. ožujka 1964. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je povijest i sociologiju 1987. godine. Završio je postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu Kulturna povijest istočne obale Jadrana. Na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu  magistrirao je 1994, a doktorirao 1997. s temom Dubrovačko područje od sloma Republike do 1848.

Od 1988. do 1992. predavao je u osnovnim i srednjim školama u Dubrovniku, a od 1992. do 1995. radio je kao arhivist u dubrovačkom Državnom arhivu. Od 1995. do 2003. zaposlen je kao istraživač u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, prvo u zvanju asistenta, a od 1998. u znanstvenim zvanjima.

U razdoblju od 2003. do 2012. u tri je mandata obavljao dužnost ravnatelja Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu. Godine 2011. izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika, a 2012. zaposlio se na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. U zvanje redovitoga profesora izabran je 2013. Kao šef katedre za ranonovovjekovnu i suvremenu povijest predavao je kolegije: Hrvatska povijest u ranome novome vijeku, Povijest historiografije, Metodologija znanstvenoga rada, Suvremena historiografija: teorije i metode, Povijest Dubrovnika i Povijest institucija vlasti u Hrvatskoj. Od godine 2017. profesor je na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje više kolegija na prediplomskim, diplomskim i doktorskim studijima povijesti i kroatologije Od 2019. do 2021. bio je prodekan za poslovanje Fakulteta hrvatskih studija, a tijekom 2021. i 2022. i dekan Fakulteta.

Godine 2018. izabran je za člana suradnika HAZU (Razred za društvene znanosti) te u trajno zvanje redovitoga profesora na Sveučilištu u Zagrebu.

Radeći u arhivima, stekao je stručna zvanja arhivista i višega arhivista te se upoznao s gradivom domaćih arhivskih ustanova. Kao istraživač radio je u nizu stranih arhiva (Bari, Vatikan, Venecija, Beograd, Budimpešta, Beč, Sankt-Peterburg, Moskva, Sarajevo). Historiografski interes usmjerio je na široki raspon tema iz političke, kulturne, intelektualne i demografske povijesti Dubrovačke Republike, Dalmacije, Hrvatske i BiH od 17. do 20. stoljeća. Bavi se arhivističkim temama, heraldikom i povijesnom kartografijom. Autor je i koautor devet knjiga i oko šezdeset znanstvenih i stručnih članaka i studija.

Kao vanjski suradnik od 2000. godine predavao je na Filozofskim fakultetima u Zadru i Zagrebu te na Sveučilištu u Dubrovniku – na diplomskimi poslijediplomskim studijima povijesti, povijesne demografije i arhivistike. Uredio je više svezaka časopisa te desetak knjiga i monografija u izdanju Zavoda HAZU u Dubrovniku, Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu, Matice hrvatske i drugih nakladnika. Dugogodišnji je član u uredništvima i urednik časopisâ u nakladi Zavoda HAZU i Hrvatskoga državnoga arhiva te drugih institucija iz struke (Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Dubrovnik Annals, Arhivski vjesnik i Fontes – izvori za hrvatsku povijest). Od 2007. do 2013. bio je voditelj projekta “Izvori za hrvatsku povijest u stranim arhivima” u sklopu znanstvenoga programa „Izvori za hrvatsku baštinu i hrvatski europski identitet” a od 1997. bio je suradnik na projektu „Povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike”, pod vodstvom Nenada Vekarića. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

Za svoj historiografski rad dobio je 2000. godine Nagradu Dubrovnika za knjigu Dubrovnik nakon pada Republike, a 2006. nagradu za znanost HAZU za knjigu Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi.

Za redovitog člana HAZU izabran je 19. svibnja 2022.

Bibliografija

Stjepan Ćosić – Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI