Članovi Akademije

Čapo Jasna, akademkinja

Akademske titule:

• akademkinja
• doktor znanosti

Institucije:

• znanstvena savjetnica u trajnom zvanju – Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Funkcije u Akademiji:

• voditeljica – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru (01.11.2024. – …)

Članstvo u Akademiji:

• redoviti član – Razred za društvene znanosti (16.5.2024. – …)

Životopis

Jasna Čapo, etnologinja, rođena je 1961. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je etnologiju i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1984.). Magistrirala je na Odsjeku za antropologiju (1986.), a doktorirala na Odsjeku za demografiju (1990.) na University of California u Berkeleyu (S.A.D.). Bila je na poslijedoktorskim usavršavanjima na Sveučilištu u Strasbourgu (1995.) i na Sveučilištu u Beču (1996.). Dobitnica je stipendije njemačke zaklade Alexander-von-Humboldt (2001.-2002., 2008., 2017.).

Od 1986. do danas zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, od 2006. na radnom mjestu znanstvene savjetnice u trajnom zvanju. U Institutu je vodila istraživački program Instituta (1996.-2001.), četiri domaća i dva međunarodna znanstvena projekta: o hrvatskoj kulturi i tradicijama, povratničkim migracijama i procesima identifikacije u domovini i iseljeništvu te o urbanim prostorima. Članica je Upravnog odbora i sudionica COST Action CA21143 “Transnational Familly Dynamics in Europe (TraFaDy)” (2022.-2026.). Od 2016. članica je Znanstvenoga savjeta Instituta za podunavsku povijest i kulturu u Tübingenu (Institut für donauschwäbische Geschichte und Landeskunde)

U naslovnu redovitu profesoricu izabrana je na Hrvatskim studijima 2006. godine. Predavala je na (pred)diplomskim i doktorskim studijima, između ostaloga etnologije i kulturne antropologije, sociologije, hrvatske kulture, povijesti stanovništva i medicine na sveučilištima u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Beču i Ljubljani. Bila je gostujuća profesorica na Université de Provence Aix-Marseille I i Université de Toulouse Le Mirail. Održala je pojedinačna predavanja na sveučilištima ili akademijama u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Švedskoj i Australiji. Mentorirala je pedesetak diplomskih, pet magistarskih i deset doktorskih radnji u Hrvatskoj, te bila članicom povjerenstava za ocjenu doktorskih disertacija na sveučilištima u Melbourneu, Parizu, Novoj Gorici, Ljubljani i Aix-en-Provenceu. Su-autorica je sveučilišnog udžbenika i su-urednica sveučilišnog priručnika. Dobitnica je Državne nagrade za znanost za 1998. godine te nagrada Hrvatskog etnološkog društva za znanstvenu knjigu (2008.) i za organizaciju 12. Kongresa Europske etnološke i folklorističke udruge (Société Internationale d’Ethnologie et de Folklore) u Zagrebu (2016.).

Održala je pet plenarnih izlaganja i sedamdesetak izlaganja na etnološkim kongresima i konferencijama u zemlji i inozemstvu. Recenzentica je znanstvenih projekata za brojne inozemne zaklade za znanost i za European Research Council (članica panela društvenih i humanističkih znanosti za evaluaciju Synergy Grant-a) te radova za domaće i strane znanstvene časopise. Članica je savjeta niza međunarodnih časopisa  i stručnih udruga.

Znanstveni opus dr.sc. Jasne Čapo sastoji se od šest knjiga (četiri autorske, dvije su-autorske), jedne uredničke knjige (objavljena u inozemstvu), sedam su-uredničkih zbornika (tri su objavljena u inozemstvu), 103 izvorna znanstvena rada u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima (na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, ruskom, bugarskom i španjolskom jeziku) te pedesetak stručnih radova.

Uz stalan interes za povijest, teoriju i metodologiju etnologije (etnografski terenski rad, kvalitativne metode istraživanja), istraživala je klasične etnološke teme reinterpretirajući ih u interdisciplinarnom obzorju povijesne etnologije i demografije. Izdvajaju se danas nezaobilazne znanstvene sinteze hrvatske tradicijske kulture i društva (monografije Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka i Hrvatski uskrsni običaji) te prvi analitički osvrt na etnografsku metodologiju, proglašen sveučilišnim priručnikom na Sveučilištu u Zadru (zbornik Etnologija bliskoga). Povezujući etnologiju i kulturnu antropologiju sa sociologijom obitelji i migracija uvela je nove istraživačke teme u hrvatsku etnologiju—izbjegličke i radne migracije, ko-etničke i povratničke migracije, istraživanje sastavnica hrvatskog identiteta u prošlosti i sadašnjosti. Dvije knjige iz toga tematskoga opusa u redigiranim su prijevodima na engleski i njemački jezik objavljene u Sjedinjenim američkim državama—interdisciplinarna studija o prisilnoj migraciji vojvođanskih Hrvata u Hrvatsku tijekom 1990-ih  (Strangers Either Way. The Lives of Croatian Refugees in Their New Home), a u Njemačkoj kapitalna monografija o ekonomskoj migraciji Hrvata u Njemačku 1960-ih godina i njezinim posljedicama kroz vrijeme (Zwei Zuhause. Kroatische Arbeitsmigration nach Deutschland als transnationales Phänomen). Također se ističe angažman na uredničkim izdanjima na njemačkom i francuskom jeziku kojima je pridonijela da se hrvatska etnologija afirmira u međunarodnim etnološkim krugovima (Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern; spec. broj Ethnologie française: Croatie; spec. broj Jahrbuch für Europäische Ethnologie: Kroatien).

Bibliografija

Jasna Čapo – CroRIS