Bagić Krešimir, akademik
Datum rođenja:
- 22.1.1962.
Mjesto rođenja:
- Gradište
Adrese:
- Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, 10000 Zagreb
Telefoni:
- Razred za književnost HAZU: +385 01 4895 169
E-mail adrese:
Bagić Krešimir, akademik
Akademske titule:
- doktor znanosti
- akademik
Institucije
- redoviti profesor – Katedra za stilistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Članstvo u Akademiji
- redoviti član – Razred za književnost (19. 05. 2022. – …)
Životopis
Krešimir Bagić, pjesnik, stilističar i književni kritičar, rođen je 22. siječnja 1962. u Gradištu. Osnovnu je školu završio u Gradištu, srednju u Županji. Diplomirao je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1991. obranio magisterij Lingvistika i pjesnički tekst, a 1995. doktorat Stilistički i genološki aspekti polemičkoga teksta. Od 1989. zaposlen je na Katedri za stilistiku Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je 2009. postao redoviti profesor.
Bio je član uredništava Studentskoga lista, časopisa Quorum, Zrcalo, Croatica Nova i Hrvatski, uređivao je emisije Bibliovizor i Rječnik Trećeg programa na Trećem programu Hrvatskoga radija. U sklopu Hrvatskoga filološkog društva vodio je Sekciju za teoriju književnosti (1991-92). Radio je kao lektor za hrvatski jezik i književnost na Sorboni (1996-1999). Bio je voditelj Zagrebačke slavističke škole (2005-2009). Uređivao je biblioteku Palimpsest u nakladničkoj kući Disput (2005-2011). Pokrenuo je i uređuje portal stilistika. org. Od 2021. član je Slavenske književne i umjetničke akademije.
Poeziju objavljuje od kraja sedamdesetih godina 20. st. Objavio je sljedeće zbirke pjesama: Svako je slovo kurva (s B. Gregorićem, 1988), Između dva snažna dima (1989), Krošnja (1994), Bršljan (1996), Jezik za svaku udaljenost (2001), Le palmier se balance (Pariz, 2003), U polutami predgrađa (2006), Trebalo bi srušiti zidove (2011), Plaši li te moja boja (2013), Tko baca mrvice kruha dok hoda šumom / Qui sème des miettes de pain en traversant les bois (Rennes 2016) i Ponornice (2021). Nastupao je na pjesničkim manifestacijama u zemlji i inozemstvu, među ostalim na Goranovu proljeću, Struškim večerima poezije, Sarajevskim danima poezije, Marché de la poésie u Parizu, Voix de la Méditerannée u Lodèveu itd. Pjesme su mu uvrštene u brojne antologije, izbore i panorame suvremenoga hrvatskog pjesništva i prevođene na više jezika.
Kao stilističar, kritičar i književni znanstvenik potpisuje tridesetak autorskih i uredničkih knjiga, panorama, antologija i udžbenika. Među inim priredio je digitalna izdanja stilističkih temeljaca Ivana Filipovića, Janka Tomića i Petra Guberine te reprezentativne izbore iz poezije Josipa Severa, Stjepana Gulina i Zvonka Makovića. Izlagao je na više desetaka znanstvenih i stručnih skupova te objavio velik broj književnih rasprava i stručnih članaka. U više je navrata kritičarski pratio događanja na hrvatskoj pjesničkoj sceni objavivši pritom oko četiristo kritika, prikaza i eseja. Najvažnije Bagićeve stilističke, hermeneutičke i književnokritičke knjige su: Četiri dimenzije sumnje (koautor, 1988), Živi jezici (1994), Umijeće osporavanja (1999), Brisani prostor (2002), Treba li pisati kako dobri pisci pišu (2004), Rječnik stilskih figura (2012), Uvod u suvremenu hrvatsku književnost (2016) i Pogled iz Dubrave (2017).
Dobitnik je pjesničkih nagrada – „Goran“ (za mlade pjesnike, 1989), „Dobriša Cesarić“ (2011), „Duhovno hrašće“ (2011) „Plaketa sv. Kvirina“ (2013) i „Zvonko Milković“ (2021). Za znanstveni rad dobio je Državnu nagradu za znanost (2013), nagradu „Kiklop“ (2013), Nagradu Filozofskoga fakulteta (2013) i nagradu „Josip i Ivan Kozarac“ (2016), dok je za književnokritičku djelatnost dobio nagradu „Julije Benešić“ (2003).