Category: Priopćenje

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj u svom članstvu okuplja vodeće osobe hrvatske znanosti i umjetnosti koji su članstvo u Akademiji zaslužili svojim prethodnim radom, a svi oni aktivan doprinos svojim strukama daju i nakon izbora u HAZU, pa i nakon umirovljenja. Među tim članovima je i akademkinja Koraljka Kos, istaknuta hrvatska muzikologinja i glazbena pedagoginja, koja je 2024. priredila knjigu svojih muzikoloških radova pod nazivom Glazbopisi. Ogledi stari i novi, objavljenu u izdanju Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatskog muzikološkog društva povodom 90. rođendana akademkinje Kos.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u utorak 28. siječnja 2025. rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ prof. dr. sc. Ivu Lučića i prorektora za nastavu, studentska pitanja i upravljanje kvalitetom izv. prof. dr. sc. Luku Mihanovića, kapetana bojnog broda. Oni su predsjednika HAZU izvijestili o djelovanju ovog Sveučilišta, osnovanog 2021., koje je vodeća visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova za potrebe sustava domovinske sigurnosti i obrane u Hrvatskoj. Razgovaralo se o planovima za suradnju Sveučilišta s Hrvatskom akademijom.

Tajnica Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademkinja Dubravka Oraić Tolić bila je u petak 17. siječnja 2025. gošća emisije Tura kulture voditeljice Zorane Vukić Gavran na Mreži TV.

Upravo je iz tiska izišao zimski broj Foruma (10-12, 2024.). U njemu možete pročitati tekstove Krešimira Nemeca, Dubravke Oraić Tolić, Božidara Petrača i Stjepana Damjanovića vezane uza 100. obljetnicu rođenja Slobodana Novaka; zatim poeziju Mladena Machieda, Jadranke Fatur, Ane Brndarić i Hrvoja Kirića; novu prozu Milka Valenta, Tatjane Gromače, Karmele Špoljarić i Stjepana Svedrovića; novi prijevod, tekst Milovana Tatarina posvećen Luku Paljetku, dramski tekst Dore Delbianco, tekst Vladimira Rismonda, razgovor s povodom, naše stalne kulturne kronike i još mnogo toga!

U utorak 7. siječnja 2025. u Mostaru je u 91. godini života umro hrvatski književnik Veselko Koroman, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990. Rodio se 7. travnja 1934. u Radišićima kraj Ljubuškog. Studij južnoslavenskih književnosti i filozofije završio je na Filozofskome fakultetu u Sarajevu 1965. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor, uređivao sarajevski časopis Život (1969.–1972.) i mostarski Osvit (1995.–1998.). Bio je potpisnik Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku iz 1971. Od 2012. bio je redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Britanski kralj Charles III. dodijelio je 18. prosinca 2024. u Buckinghamskoj palači u Londonu titulu MBE – Member of the Most Excellent Order of the British Empire (Najviši red izvrsnosti Britanskog imperija) donatorici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  lady Jadranki Njerš Beresford-Peirse, osnivačici Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike, u znak priznanja za više od 30 godina predanosti i rada na razvoju odnosa između Velike Britanije i Hrvatske, filantropije te zaštite kulturnog nasljeđa Hrvatske.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj organizira brojne javne znanstvene skupove i umjetnička događanja ili pak podržava njihovo održavanje kao pokrovitelj, što takvim skupovima daje određeni prestiž i vjerodostojnost. Tako je 17. siječnja 2025. pod Akademijinim pokroviteljstvom u Knjižnici HAZU održan simpozij Hrvatskog društva za stereotaksijsku radiokirurgiju. Hrvatska akademija tradicionalni je pokrovitelj i niza znanstvenih skupova pod nazivom Hrvatski književni povjesničari, a 15. siječnja 2025. u Knjižnici HAZU bio je predstavljen Zbornik radova o Nikoli Andriću.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj u svom sastavu ima 27 znanstvenoistraživačkih jedinica, od kojih je 12 u Zagrebu, a 15 izvan njega. Jedan od njih je i Zavod za povijest i filozofiju znanosti u Zagrebu osnovan 1960. te je tim povodom 9. siječnja 2025. u Knjižnici HAZU održan znanstveni kolokvij povodom kojim je ujedno zaključeno i obilježavanje stote godišnjice rođenja utemeljitelja Zavoda, povjesničara medicine svjetskog glasa Mirka Dražena Grmeka. To je bilo prvo javno događanje koje je Hrvatska akademija organizirala u 2025.

U nedjelju 22. prosinca 2024. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održan je tradicionalni Božićni koncert Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Opera gala. Pod ravnanjem šefa dirigenta zagrebačke Opere Piera Giorgia Morandija solisti Opere HNK uz pratnju opernog orkestra izveli su djela najistaknutijih svjetskih opernih skladatelja. Koncert je izravno prenosila Hrvatska radiotelevizija.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj aktivno potiče razvoj znanosti i širenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima, a suvremenim potrebama znanosti prilagođava i svoje ustrojstvo. To je posebno vidljivo u djelovanju znanstvenih vijeća Akademije koja okupljaju ne samo članove HAZU, nego i druge istaknute znanstvenike i stručnjake iz područja svoje djelatnosti, a cilj im je poticanje, organiziranje, koordinacija i pomaganje znanstvenih i stručnih istraživanja. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti posljednjih desetak godina Božić tradicionalno obilježava organizacijom dva javna događanja – božićnog koncerta i prigodnog predavanja.

Na Filozofskom institutu u Teheranu 23. prosinca 2024. predstavljena je knjiga hrvatskog modernog pjesništva od A. G. Matoša do Monike Herceg, sastavljena od uradaka 34 autora, naslovljena stihom Anke Žagar „Napišem šuma, i bude šuma“. Urednik, izbornik i prevoditelj bio je Ebtehaj Navaey, a knjigu je uz ostale predstavio i s hrvatski veleposlanik u Iranu akademik Drago Štambuk.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u četvrtak 19. prosinca 2024. u Knjižnici HAZU nekadašnjeg ministra kulture Božu Biškupića koji je tom prigodom Akademiji darovao pjesničko-grafičku mapu posvećenu akademiku Luki Paljetku pod nazivom List je čovjek koji hoda zrakom. Mapa sadrži 17 pjesama čiji su autori hrvatski i strani pjesnici, kao i 34 grafike, a predgovor mapi napisao je akademik Krešimir Nemec.