Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt posjetio je u četvrtak 27. ožujka 2025. Hrvatsko katoličko sveučilište gdje je s rektorom prof. dr. sc. Željkom Tanjićem razgovarao o nizu tema od zajedničkog interesa. Posebno se razgovaralo o potrebi razvoja humanističkih i društvenih znanosti radi općeg dobra.
U New Yorku je u 84. godini života umro hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj Mario Suško, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2012. Rodio se 17. prosinca 1941. u Sarajevu, gdje je 1965. diplomirao anglistiku na Filozofskom fakultetu, a doktorirao je 1973. na State University of New York (SUNY) u Stony Brooku. Objavio je 82 knjige, od toga 30 knjiga poezije te više knjiga prijevoda s engleskog jezika.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 21. ožujka 2025. u Knjižnici HAZU svoju nakladničku djelatnosti u 2024., kao što redovito čini svake godine. Hrvatska akademija je tijekom 2024. objavila ukupno stotinu svezaka raznih publikacija: 34 knjige, 19 zbornika radova, 32 sveska časopisa, dva kataloga izložbi, četiri knjige sažetaka, osam spomenica preminulim akademicima i jedan rječnik. Od navedenih izdanja, 69 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 31 kao suizdavač. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2024. Akademija je objavila ukupno 7001 svezak različitih publikacija, odnosno premašila je broj od 7000.
Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izdao je u ožujku 2025. e-book kataloga izložbe 9. hrvatski trijenale grafike na hrvatskom i engleskom jeziku. E-izdanja izložbe održane u Galeriji Klovićevi dvori (svibanj – lipanj, 2024.) predstavljaju recentnu umjetničku produkciju 65 hrvatskih grafičara nastalu u razdoblju 2019. do 2024. te samostalnu izložbu umjetnicu Ines Krasić.
Povodom Svjetskoga dana rane glazbe u emisiji HRT-a – Putovi hrvatske glazbe urednice Ive Lovrec Štefanović gostovali članovi Razeda za glazbenu umjetnost i muzikologiju: Hana Breko Kustura, Katarina Livljanić i Ennio Stipčević.
Emisija zamišljena u formatu okruglog stola predstavila je slušateljstvu oris izvora hrvatske rane glazbe, te najvažnijih međunarodnih projekata i festivala u kojima je hrvatska rana glazba dostupna u europskom kontekstu.
Akademik Nikola Bašić dao je intervju Slobodnoj Dalmaciji od subote 1. ožujka 2025., a s njim je razgovarala Ana Vučetić Škrbić povodom znanstvenog kolokvija održanog u organizaciji Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU o turističkim zonama kao razvojnom paradoksu hrvatskog turizma.
Akademije Europske unije, među njima i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, uputile su Otvoreno pismo za jačim i snažnijim Okvirnim programom za istraživanje i inovacije budući da su europska ulaganja u istraživanja i inovacije znatno manja u odnosu na SAD, Kinu i ostale. Pismo je upućeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, povjereniku za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu Piotru Serafinu, povjerenici za startupove, istraživanje i inovacije Ekaterini Zaharievoj i predsjedniku Europskog vijeća Antoniu Costi.
Kosovski veleposlanik u Hrvatskoj Martin Berishaj posjetio je u četvrtak 13. ožujka 2025. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje ga je primio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt. On je svog gosta izvijestio o povijesti, ustroju i djelovanju Hrvatske akademije, a razgovaralo se i o dosadašnjim povijesnim vezama hrvatskog i albanskog naroda te Hrvatske i Kosova, kao i o mogućnostima unapređenja znanstvene suradnje između akademija dviju zemalja. Uz akademika Neidhartda sastanku je bio nazočan i glavni tajnik HAZU akademik dario Vretenar i akademik Andrija Mutnjaković, počasni građanin Prištine u kojoj je projektirao zgradu Nacionalne knjižnice Kosova “Pjetër Bogdani”, jedan od simbola kosovskog glavnog grada.
U četvrtak 13. ožujka 2025. u Hamburgu je u 94. godini života umrla ruska skladateljica Sofija Asgatovna Gubajdulina, dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Rodila se 24. listopada 1931. u Čistopolju u Rusiji. Studirala je skladanje na Moskovskom konzervatoriju. Ubraja se u vodeće ruske i svjetske skladatelje druge polovice 20. stoljeća. Od 1991. živjela je u Njemačkoj. Njezino je tatarsko podrijetlo obilježilo njezin opus, ponajprije zbog stalnih nastojanja da spoji istočnjačko duhovno ustrojstvo s tradicijom zapadnjačke umjetničke glazbe.
Tajnik Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Ranko Matasović održao je 14. ožujka 2025. pozvano predavanje na Sveučilištu Leiden u Nizozemskoj pod naslovom “Cruces etymologicae: new etymologies of some old Latin words” posvećeno novoj etimologiji nekih starih latinskih riječi.
Kao i svake godine, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pridružila se obilježavanju 24. Tjedna mozga u Hrvatskom simpozijem pod nazivom Novije spoznaje u istraživanju mozga koji je 13. ožujka u Knjižnici HAZU organizirao Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU, na čelu s akademikom Ivicom Kostovićem, u suradnji s Međunarodnim institutom za zdravlje mozga, Hrvatskim društvom za neuroznanost, Hrvatskim institutom za istraživanje mozga i Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnji Tjedan mozga bio je dio svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative, kojoj je cilj promicanje znanja o mozgu i bolestima mozga.
Odsjek za etnologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu organizirao je predstavljanje knjige Nikola Novaković. Staro selo Štefanje početkom 20. stoljeća održano u nedjelju, 9. ožujka 2025. u Općini Štefanje. O etnološkoj monografiji govorili su akademik Anđelko Akrap, urednik serije Zbornik za narodni život i običaje u kojoj je knjiga objavljena (svezak 64), prof. Marina Junger, priređivačica monografije te dr. sc. Jakša Primorac i dr. sc. Klementina Batina, djelatnici Odsjeka za etnologiju.
Budite u toku s našim događanjima i primajte više informacija o nama i našim aktivnostima.