Zagreb, 19. travnja 2021. – U petak 16. travnja 2021. u Montrealu je u 94. godini života umro dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti liječnik prof. dr. sc. Krešimir Krnjević. Rođen je 7. rujna 1927. u Zagrebu. Kao sin političara Jurja Krnjevića djetinjstvo je proveo u emigraciji te je osnovnu školu završio u Ženevi. U domovinu se vratio s ocem nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939., te ju ponovno napustio u travnju 1941. kada Juraj Krnjević odlazi u London kao član izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije. Krešimir Krnjević gimnaziju je završio 1944. u Capetownu, a 1949. diplomirao je medicinu na Sveučilištu u Edinburghu na kojem je 1953. doktorirao iz neurofiziologije. Postdoktorsko je iskustvo stekao radeći na University of Washington, Seattle, te na Australian National University, Canberra, Australija. Od 1964. djeluje na Sveučilištu Mc Gill u Montrealu, u početku kao gostujući profesor, potom redoviti, a 1978. postaje pročelnik Odjela na fiziologiju na tom sveučilištu (od 2001. profesor emeritus).
Njegovom zaslugom ondje je radilo i mnogo mladih hrvatskih znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković.
Krešimir Krnjević bavio se neurofiziologijom i proučavao je ulogu kemijske regulacije procesa u mozgu. Posebice su važna njegova otkrića djelovanja i uloge nekih neurotransmitera (gama-aminomaslačne kiseline, glutamata, acetilkolina). Tijekom svoje znanstvene karijere bio je savjetnikom nekoliko klinika i znanstvenih instituta u Kanadi i Americi. Savjetnik je instituta za istraživanje mozga u Zagrebu. Bio je stalni recenzent u više uglednih svjetskih znanstvenih časopisa kao npr. Nature i Science, član uredništva ili jedan od urednika te glavni urednik časopisa Canadian Journal of Physiology and Pharmacology. Objavio je više od 450 znanstvenih tekstova, oko 70 poglavlja u knjigama, sudjelovao na 200 međunarodnih znanstvenih skupova te održao preko 100 predavanja. Bio je jedan je od najcitiranijih svjetskih znanstvenika (od 1965. do 1978.) a za postignuća u znanosti nagrađen je s 14 međunarodnih znanstvenih priznanja.
Od 1983. bio je počasni član Hrvatskog farmakološkog društva, a od 1991. počasni predsjednik i član Savjeta Hrvatskog istituta za istraživanje mozga. Od 1990. bio je i počasni predsjednik udruge Alma Matris Croatica Alumni u Quebecu. Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti izabran je 1992.