William Shakespeare: MAKBETH. Preveo Dimitrija Demeter. 1868. Rukopis.
Kao nekad Arhiv i muzej Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, tako se sada i Muzejsko kazališna zbirka Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta iz godine u godinu povećava i upotpunjuje recentnom i novoprikupljenom i poklonjenom povijesnom građom. Stalnim povećavanjem i upotpunjavanjem građe neminovno dolazi i do promjena u razvrstavanju i sastavu pojedinih zbirki, koje su se najočitije iskazale u oblikovanju zajedničkih zbirki i fondova za sva kazališta i festivale te sve kazališne umjetnike, dramske pisce i skladatelje glazbenoscenskih djela kao što su novouspostavljene cjeline koje svoje temelje imaju u građi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu:
I. A Obiteljski i osobni arhivski fondovi
II. A Kartoteka osoba
III. A Prijepisi i izresci iz novina i periodike (hemeroteka)
IV. A Audioteka i videoteka
V. A Fond izložbi
VI. A Umjetnička djela
Građa profesionalnih, poluprofesionalnih, alternativnih, neovisnih te studentskih i amaterskih kazališta, kazališnih družina i grupa, festivala, smotri i susreta u sastavu Muzejsko-kazališne zbirke razvrstana je i popisana unutar pet glavnih grupacija:
I. B Zbirka Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
II. B Veće zbirke zagrebačkih kazališta i festivala
III. B Manje zbirke zagrebačkih kazališta, družina i grupa, kabareta i festivala
IV. B Veće zbirke kazališta i festivala izvan Zagreba
V. B Manje zbirke kazališta i festivala izvan Zagreba
Prilikom popisivanja građe obvezatno su se navodili, ako su, naravno, postojali, njezini prethodni djelomični ili potpuni popisi, bilo da su objavljeni ili da se još nalaze u rukopisu, te se glavna pozornost posvećivala primarnoj kazališnoj građi kao što su cedulje, programske knjižice, dramski tekstovi te scenografski i kostimografski radovi.
Zbog zadržanoga neujednačenog razvrstavanja i čuvanja građe u kazališnim ustanovama, koja se u jednom njihovom dijelu pohranjuje kronologijski ili abecedno prema vrstama, dok se u drugom u potpunosti ili djelomice veže za predstave, kao i zbog raznorodnosti građe, njezine količine, sastava i značenja pojedinačnih cjelina te uvjeta i intenziteta preuzimanja i prikupljanja, svjesno se odstupilo od unificiranosti popisa u svim obrađenim jedinicama te se pribjeglo deskriptivnosti.
Branko Gavella.I. A. Obiteljski i osobni arhivski fondovi
Obiteljski i arhivski fondovi sadrže građu o 126 obitelji odnosno osoba kao što su: Srećko Albini, Krešimir Baranović, Slavko Batušić, Božena Begović, Pavao Cindrić, Dmitrija Demeter, Miroslav Feldman, Rasim Filipović, Marko Fotez,Dalibor Foretić, Branko Gavella, Josip Kulundžić, Veljko Maričić, Kalman Mesarić, Stjepan Mihalić, Stjepan Miletić, Milan Ogrizović, Vika Podgorska, Zvonimir Rogoz, Drago Rubin, Tito Strozzi, Hinko Tomašić, Želimir Zagotta… Dio fondova čine cjelokupne ostavštine, a dio dijelovi ostavština, poklonjene donacije ili prikupljena građa. Za stanovite fondove postoje detaljni popisi, od kojih su neki objavljeni u časopisu „Kronika“.
II. A. Kartoteka osoba
Kartoteka osoba nastavlja se na preuzetu kartoteku osoba Hrvatskoga narodnog kazališta, koja je imala oko 300 svežnjeva, a današnja ima više od 4000 i obuhvaća kazališne djelatnike s cijeloga hrvatskog područja, kao i hrvatske dramatičare i skladatelje glazbeno-scenskih djela. U kartoteci je i građa o stranim kazališnim umjetnicima, piscima i skladateljima koji su djelovali u Hrvatskoj ili su se njihova djela nalazila na repertoarima hrvatskih kazališta. Riječ je o raznovrsnoj građi koja se sastoji od privatnih i službenih dokumenata (ugovori i rješenja), popisa uloga ili režija, a i od pisama, novinskih izrezaka i fotografija.
III. A. Prijepisi i izresci iz novina i periodike (hemeroteka)
1. Prijepisi i ekscerpti iz novina i periodike (1814. – 1873.) temelje se na obradi kompleta novina i periodike u zagrebačkim knjižnicama.
2. Izresci iz novina o kazališnim zbivanjima, predstavama i djelatnostima uprava, kao i o članovima dramskog, opernog i baletnog ansambla, te gostovanjima, a i dramskim piscima i kazališnim skladateljima, počeli su se u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu prikupljati već početkom 1902. godine. Preuzevši 20 takvih svezaka, Odsjek je nastavio s tom praksom do danas prikupljajući od 1978. članke o ukupnosti kazališnog života u Hrvatskoj, ali nažalost iz manjeg broja dnevnika. 42 knjige
3. Zbirke novinskih članaka o pojedinim hrvatskim kazalištima (27 kutija) i četiri knjige izrezaka o predstavama Dramskoga kazališta Gavella
IV. A. Audioteka i videoteka
- Audioteka je zbirka od oko pet stotina različitih nosača zvuka (najviše gramofonskih ploča i kaseta) sa snimkama glumačkih interpretacija počevši od 1927. godine do danas (LP ploče – 564 komada; Kasete – 8 komada)
- Videoteka je skromnog opsega, sadrži snimke nekih kazališnih predstava i dokumentarnih filmova posvećenih drami i kazalištu (Video vrpce – 42 komada)
- Zbirka audiozapisa, fotografija ili snimki na CD-u i DVD-u – 75 komada, te unutar pojedinih zbirki (ITD, DK Gavella, Kugla glumište).
V. A. Fond izložbi
Fond izložbi sastoji se od preuzetih i rekonstruiranih izložbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, prigodnih izložbi ostvarenih u suradnji s hrvatskim kazalištima, darovane građe za izložbe, odnosno darovanih izložbi te retrospektivnih i monografskih izložbi ostvarenih samostalno ili u suradnji s drugim institucijama.
VI. A. Umjetnička djela
Ljubo Babić: MILICA MIHIČIĆ. Ulje na platnu. 80×75 cm
U sastavu Muzejsko-kazališne zbirke nalaze se i brojna umjetnička djela, portreti, poprsja, reljefi i plakete, kao i raznovrsna druga muzejska građa poput diploma, srebrnih vijenaca, pokala, nakita, memorijalnih predmeta i prigodnih darova, koja potječu iz Muzeja i arhiva Hrvatskoga narodnog kazališta ili su preuzeta od drugih kazališnih ustanova, odnosno dobivena od privatnih darovatelja.
Građa profesionalnih, poluprofesionalnih, alternativnih, neovisnih te studentskih kazališta, kazališnih družina i grupa festivala, smotri i susreta.
I. B. Zbirka Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu (kazališne cedulje od 1840. do 1870. pojedinačno, a od 1870. u uvezanim knjigama, programske knjižice od 1959/60., knjižnice rukopisa i prijepisa dramskih djela – izvedenih i neizvedenih (2988 kutija), scenografske i kostimografske skice te likovna rješenja za dramske, operne i baletne predstave, arhiv administrativnih spisa i korespondencije, fototeka)
Skice Ive Vojnovića za treći dio Dubrovačke trilogije, Na taraci.
Miroslav Krleža: VUČJAK. Režijska knjiga. Rukopis.
II. B. Veće zbirke zagrebačkih kazališta i festivala (Zagrebačko kazalište lutaka, Zagrebačko kazalište mladih, Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, Dramsko kazalište Gavella, Satiričko kazalište Kerempuh, Teatar ITD, PIF)
III. B. Manje zbirke zagrebačkih kazališta, družina i grupa, kabareta i festivala (Teatar marioneta, Zagreb; Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca, Zagreb; Družina mladih, Zagreb; SEK, Zagreb, IFSK, Zadar, Zagreb; Komorni teatar klasike, Zagreb; Kugla glumište, Zagreb; Teatar u gostima, Zagreb; Glumačka družina Histrion, Zagreb; Eurokaz, Zagreb…)
IV. B. Veće zbirke kazališta i festivala izvan Zagreba (Kazališna građa Splita, Kazališna građa Osijeka, Kazališna građa Varaždina, Dubrovačke ljetne igre, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik, Kazališna građa Šibenika, Kazališna građa Zadra, Kazališna građa Karlovca, HNK Ivan pl. Zajc, Rijeka…)
V. B. Manje zbirke kazališta i festivala izvan Zagreba (Udruženje kazališnih dobrovoljaca, Sušak, Kazališna građa Bjelovara, Kazališna građa Vinkovaca, Kazališna građa Siska, Kazališna građa Virovitice, Studentski teatar Lero, Dubrovnik…)
Sergej Sergejevič Prokofjev: ZALJUBLJEN U TRI NARANČE. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb. Red. Kosta Spaić. Kost. Inga Kostinčer. 04. 10. 1970. Kostimografska skica.