Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj u svom sastavu ima 27 znanstvenoistraživačkih jedinica, od kojih je 12 u Zagrebu, a 15 izvan njega (po jedna jedinica u Bjelovaru, Đakovu, Križevcima, Osijeku, Požegi, Splitu, Velikoj Gorici, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru te dvije jedinice u Dubrovniku i Rijeci uz područnu jedinicu u Puli). Mnoge od njih jedinstvene su u Hrvatskoj jer se jedine bave određenim znanstvenim područjem, a među njima je i Zavod za povijest i filozofiju znanosti u Zagrebu koji znanstvenim radom svojih djelatnika istražuje i valorizira djelovanje hrvatskih znanstvenika u prošlosti u kontekstu razvitka europske i svjetske znanosti, kao i njihov doprinos utemeljenju i institucionaliziranju prirodnih znanosti u Hrvatskoj, a bavi se i propitivanjem mogućnosti i granica znanstvene spoznaje. Zavod okuplja povjesničare znanosti iz područja matematike, fizike, biologije, kemije, farmacije, medicine i filozofije koji su uključeni u praćenje razvojnih procesa znanosti u nacionalnim i međunarodnim okvirima.
Zavod je osnovan 1960. kao Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti te je tim povodom 9. siječnja u Knjižnici HAZU održan znanstveni kolokvij povodom kojim je ujedno zaključeno i obilježavanje stote godišnjice rođenja utemeljitelja Zavoda, povjesničara medicine svjetskog glasa Mirka Dražena Grmeka. To je bilo prvo javno događanje koje je Hrvatska akademija organizirala u 2025.
Izlaganja na znanstvenom kolokviju bila su posvećena djelovanju Zavoda u proteklim desetljećima, kao i Grmekovom djelovanju i ostavštini.
Zavod se danas sastoji od tri jedinice: Odsjeka za povijest medicinskih znanosti, Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti i Odsjeka za filozofiju znanosti. Voditelj Zavoda je akademik Vjekoslav Jerolimov, a upraviteljica prof. dr. sc. Stella Fatović Ferenčić.
Iako osnovan 1960., njegov začetak pada u 1952. kada je tadašnji predsjednik Akademije Andrija Štampar osnovao Institut za medicinska istraživanja unutar kojeg je njegov bliski suradnik Mirko Dražen Grmek osnovao Odjel za povijest medicine i 1953. postao njegov ravnatelj. Odjel je 1960. ujedinjen s Muzejom za povijest zdravstva Zbora liječnika Hrvatske, Zavodom za povijest medicine Medicinskog fakulteta, Institutom za povijest farmacije s muzejskom zbirkom i Spomen-zbirkom „Ruđer Bošković“ na Lokrumu u Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti čiji je slijednik današnji Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU.
Grmek je u Akademiji i njenom tadašnjem Institutu djelovao do 1963. otkada je djelovao u Parizu, do 1973. u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja, a zatim je do 1989. bio voditelj studija za povijest znanosti i sveučilišni profesor na Sorboni gdje je surađivao s vodećim francuskim povjesničarima, poput Fernanda Braudela. Svojim istraživanjima učinio je revolucionarni iskorak u istraživanju i razumijevanju bolesti, povijesnih i suvremenih. Razvio je i ideju treće biološke revolucije kojom je nagli napredak molekulske biologije, genetike i virologije tumačio postojanjem kodirane biološke informacije kao treće komponente, uz materiju i energiju. Grmek je također istraživao povijest hrvatske medicine i doprinos hrvatskih liječnika svjetskoj medicini, kao i utjecaj bolesti na razvoj civilizacije. Bio je zaslužan i za širenje istine o stanju u Hrvatskoj u vrijeme srpske agresije te za međunarodno priznanje Hrvatske, ali i za promociju hrvatske kulture. Od 1966. bio je dopisni član HAZU kojoj je 1999., nedugo prije smrti, darovao dio svoje knjižnice i arhiva koji se čuva u Knjižnici HAZU kao Spomenička knjižnica Mirka Dražena Grmeka „Povijest znanosti slavenskih naroda“. Dio Grmekove donacije prikazan je na prigodnoj izložbi u prostoru Knjižnice HAZU.
Povodom stote godišnjice Grmekova rođenja, na sveučilištu Sorboni u Parizu 10. listopada 2024. održana je znanstvena konferencija Hommage à Mirko D. Grmek, organizirana u suradnji sa Zavodom za povijest i filozofiju znanosti HAZU.
Svim ovim aktivnostima Hrvatska akademija dostojno je obilježila jubilej jednog od svojih najistaknutijih članova.