Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj aktivno potiče razvoj znanosti i širenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina, posebno u području medicine. Jedan od njih je i znanstveni sastanak Tumori prostate koji je 6. prosinca u Knjižnici HAZU održan po 11. put. Skup su organizirali Odbor za tumore Razreda za medicinske znanosti HAZU, Hrvatsko društvo za urološku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatsko urološko društvo HLZ-a. Predsjednik organizacijskog odbora skupa bio je akademik Željko Kaštelan. Na sastanku su stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili rezultate, dostignuća i pomake u dijagnostici i liječenju raka prostate, koji je najučestaliji rak kod muškaraca, čiji broj slučajeva raste na godišnjoj razini. U Hrvatskoj od raka prostate boluje oko 20.000 muškaraca, godišnje ih oboli oko 2400, a umre oko 800. Stoga je u veljači počela provedba Posebnog programa za probir i rano otkrivanje raka prostate u Hrvatskoj, zasad usmjerena na područje Grada Zagreba kojim se planira obuhvatiti oko 10.000 muškaraca u dobi od 55 do 69 godina.
Istog dana, 6. prosinca, održan je još jedan Akademijin tradicionalni skup s područja medicine, 21. Prosinački dermatovenerološki simpozij. Organizirali su ga Razred za medicinske znanosti HAZU, Klinika za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Hrvatsko društvo za dermatološku onkologiju i Hrvatsko dermatovenerološko društvo HLZ-a. Predsjednica organizacijskog odbora skupa bila je akademkinja Mirna Šitum. Tema simpozija, održanog u hotelu Westin, bila je Dermatovenerološke priče za pamćenje te su prikazana 54 intrigantna, nejasna, netipična, neobična, bizarna, diferencijalnodijagnostički složena nesvakidašnja slučaja očitovanja bolesti na koži koje se vrlo rijetko susreću u radnom vijeku jednog dermatologa. Na putu do konačne dijagnoze i početka liječenja, kod svakog opisanog bolesnika sudjelovali su stručnjaci iz različitih područja medicine, što potvrđuje da se u suvremenoj dermatovenerologiji stalno zrcali poželjan smjer ukupne medicinske znanosti, a to su multidisciplinarnost i holistički pristup pacijentu. Ujedno je predstavljena i znanstvena monografija istog naslova, Dermatovenerološke priče za pamćenje, urednice akademkinje Mirne Šitum, u izdavaštvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Medicinske naklade.
Jezik i skrb o položaju, statusu i razvitku hrvatskog jezika imaju posebno mjesto u poslanju Hrvatske akademije još od njenog osnutka 1861., a upravo su Akademijini članovi dali važan doprinos standardizaciji hrvatskog jezika, kao i izgradnji hrvatske stručne terminologije te obrani samobitnosti hrvatskog jezika u doba Jugoslavije i nametnutog jezičnog unitarizma. U skladu s tom tradicijom Hrvatska akademija je 2020. osnovala svoj Odbor za normu hrvatskog standardnog jezika koji je zamijenio nekadašnje Vijeće za normu hrvatskog jezika ukinuto 2012. odlukom tadašnjeg ministra znanosti i obrazovanja Željka Jovanovića. Putem Odbora Akademija je proteklih godina reagirala na pokušaje negiranja samobitnosti hrvatskog jezika kroz velikosrpska presizanja, kao i na pokušaje njegove dezintegracije širenjem teza o navodnom priznavanju hrvatskih narječja zasebnim jezicima. Odbor za normu hrvatskog standardnog jezika je još u studenom 2022. među prvima dao podršku nacrtu Zakona o hrvatskom jeziku, što je imalo značajan odjek u zainteresiranoj javnosti i bilo važan korak prema konačnom prihvaćanju Zakona u Hrvatskom saboru 26. siječnja ove godine. Odbor za normu hrvatskog standardnog jezika kojem je na čelu akademik Mislav Ježić organizirao je znanstveno-stručni skup Budućnost hrvatske jezične politike održan 4. i 5. prosinca u Knjižnici HAZU. Razgovaralo se o brojnim temama iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskog jezika i jezične prakse, no posebno je istaknuta važnost dostupnosti hrvatskog jezika na svim digitalnim platformama i sa svim alatima koji bi mu osigurali prisutnost u digitalnom svijetu. U protivnom, govornici hrvatskog jezika posegnut će za nekim drugim jezikom za koji razvijene jezične tehnologije već postoje te bi hrvatski postao neuporabiv u nizu djelatnosti i područja.
Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojem je na čelu akademik Sven Lončarić organiziralo je 3. prosinca u Knjižnici HAZU okrugli stol Inovacije u kružnom gospodarstvu na kojem su analizirane prednosti i koristi ovog koncepta zbrinjavanja otpada, s naglaskom na razvoj i inovativnost koji omogućuju bitno veću učinkovitost.
U sklopu Akademijinog ciklusa predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja Akademijinih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, 2. prosinca predavanje Marko Antun de Dominis vs. Galileo Galilei: od konstrukcije do teorije dalekozora održala je u Knjižnici HAZU dr. sc. Marijana Borić, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU u Zagrebu, voditeljica projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu. Ona je ove godine u sklopu projekta povodom 400. godišnjice Dominisove smrti organizirala niz događanja kojima se željelo oživjeti sjećanje i odati počast Dominisu za postignuća kojima je zadužio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu baštinu. Marko Antun de Dominis bio svestrani učenjak, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat, te jedna od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Dao je svoju viziju reforme Crkve i time došao pod udar rimske kurije, a istaknuo se i na području prirodnih znanosti, posebno optike, tako da je prvi na svijetu teorijski objasnio dalekozor, kojeg je ranije izumio Galileo Galilei, ispravno zaključivši da je povećanje slike predmeta ovisno o povećanju vidnog kuta. Upravo je Hrvatska akademija, još od vremena svog osnutka, kroz radove svojih članova dala značajan doprinos Dominisovoj valorizaciji, a to čini i u suvremeno doba, kao što je slučaj i drugim velikanima hrvatske znanosti i kulture.
