Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj aktivno potiče razvoj znanosti i širenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina. Jedan od njih je i znanstveni simpozij „Josip Matovinović“ posvećen bolestima štitnjače koji je 29. studenog održan po osmi put. Uz Odbor za tumore Razreda za medicinske znanosti HAZU, organizirali su ga i Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice i Hrvatsko društvo za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora.
Simpozije je pokrenuo tadašnji predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču, zaslužan što je u Hrvatskoj adekvatnom jodnom profilaksom eliminirana gušavost i drugi poremećaji uzrokovani nedostatkom joda, čime se Hrvatska uvrstila među države koje su najuspješnije riješile ovaj važan javnozdravstveni problem. Istodobno, Hrvatska je zemlja s visokom pojavnošću karcinoma štitnjače, sa16,5 oboljelih na 100 000 stanovnika u godinu dana, što je svrstava među prvih pet zemalja u Europi. Na ovogodišnjem simpoziju ugledni hrvatski stručnjaci i znanstvenici iznijeli su najnovije pristupe u operativnom liječenju, ultrazvučnoj dijagnostici, patohistološkoj dijagnotici, terapiji jodom-131 te onkološkom liječenju i praćenju malignih tumora štitnjače. Tema simpozija bio je i utjecaj štitnjače na brojne organe i organske sustave, posebno za rast i razvoj, prvenstveno mozga i koštanog sustava fetusa i malog djeteta. Upozoreno je da poremećaj rada štitnjače kod odraslih ima značajne posljedice koje se najviše očituju na srčanožilnom, koštanom, središnjem živčanom sustavu i drugim organima i organskim sustavima.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti potiče i znanstvena istraživanja važnih događaja iz hrvatske povijesti, posebno onih koji se tiču afirmacije hrvatske državnosti i očuvanja hrvatske samobitnosti u nepovoljnim političkim okolnostima. Stoga je još 2018., zajedno s Pravnim fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirala znanstveni skup povodom 150. godišnjice Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868., a 26. studenoga predstavljen je zbornik radova s tog skupa Hrvatsko-ugarska nagodba: institucije i stvarnost (urednici Dalibor Čepulo i Damir Karbić). Zbornik radova sadrži 17 radova autorica iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Finske koji Hrvatsko-ugarsku nagodbu i proces izgradnje moderne hrvatske nacije, države i institucija postavljaju u novi istraživački okvir različit od tradicionalnog pristupa i zasnovan na proširenom vremenskom, problemskom i poredbenom kontekstu koji obuhvaća uže i najšire europsko okruženje. Tako se po prvi put hrvatske institucije i proces izgradnje hrvatske nacije i državnosti uspoređuje sa sličnim procesima u Austriji i Ugarskoj, ali i na Islandu i Finskoj gdje je razvoj institucija također vodio od autonomije do države. Zahvaljujući novim istraživanjima, detektiran je utjecaj Hrvatsko-ugarske nagodbe na slovački pokret za autonomiju u sklopu Ugarske te na autonomiju Finske u Ruskom Carstvu.
Hrvatska akademija je 25. studenog nastavila ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. Jedna od tih jedinica je i Područna jedinica u Pula koja je dio Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, jedna od središnjih institucija za povijest zapadnog dijela Hrvatske. Predavanje je održao viši znanstveni suradnik Područne jedinice u Puli, povjesničar dr. sc. Milan Radošević, a bilo je posvećeno ulozi tehnologije u suvremenoj historiografiji. On je istaknuo da digitalna tehnologija posljednjih desetljeća kontinuirano ubrzava proces sustavnog prikupljanja informacija o dosadašnjim znanstvenim rezultatima na pojedinu temu te identifikaciju povijesnih izvora, no upozorio je da su informatički uređaji i digitalni alati još uvijek slabo zastupljeni u znanstvenoj zajednici.
Poticaj znanosti, ali i očuvanju kulturne baštine, Hrvatska akademija dala je u suradnji sa Školskom knjigom otvorenjem Znanstvene knjižare M. Marul u Akademijinoj palači Milesi u Splitu 30. studenog. Suprotno suvremenim trendovima da se prostori u središtima gradova na Jadranu zbog turizma pretvaraju u hotele, pansione, ugostiteljske objekte i kockarnice, Akademija je u svom prostoru u staroj jezgri Splita otvorila objekt s kulturnim sadržajem, gdje se ljubitelji knjige neće okupljati samo zbog kupovine novih naslova, nego i radi susreta i razgovora, kao što je bila tradicija u nekadašnjim splitskim knjižarama. Akademija je time poslala poruku o istinskim vrijednostima koje treba čuvati i promicati u svim vremenima i okolnostima jer su čuvari identiteta i pokretači razvoja.