Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nastavlja ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj.

U ponedjeljak 2. prosinca 2024. u 14 sati predavanje Marko Antun de Dominis vs. Galileo Galilei: od konstrukcije do teorije dalekozora održat će dr. sc. Marijana Borić, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti, Zavoda za povijest i filozofiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Marko Antun de Dominis (Rab, 1560. — Rim, 1624.) svestrani učenjak, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat, smatra se jednom od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Svojim je znanstvenim opusom i ugledom u crkvenom, društvenom i političkom životu izazivao divljenje u elitnim europskim krugovima ali i otvoreno neprijateljstvo nekih suvremenika. Na tribini će se prikazati Dominisov  život koji se odvijao u širokom rasponu raznolika djelovanja. Također, razmatrat će se postignuća i odnos dvojice glasovitih suvremenika, Dominisa i Galilea Galileia, kao svojevrsnih simbola slobode promišljanja i propitivanja autoriteta. Kako se Galilei, slavljeni genij i metafora nove fizike odnosio prema postignućima suvremenika? U fokusu istraživanja obojice velikana bio je dalekozor – tada uzbudljivi novi instrument koji je izazvao senzaciju i doveo do epohalnih otkrića. Tko je izumio, tko rastumačio, a tko prvi nebu usmjerio dalekozor? Usporedba dvojice učenjaka zaokružiti će se prikazom ideje koje su ih nadahnjivale, oblikovale i pokretale, te im bile presudne vodilje u tom burnom razdoblju razvitka i revolucionarnih promjena, koje su vodile jednom od najznačajnijih događaja u ljudskoj povijesti – utemeljenju novovjekovne znanosti i filozofije.

Dr. sc. Marijana Borić, matematičarka, fizičarka, filozofkinja i povjesničarka znanosti, istražuje arhivsku građu iz područja matematike, fizike i astronomije, a posebno se bavi razvitkom matematičkih metoda i koncepcija koje su omogućile nastanak novovjekovne znanosti, te razvoj egzaktnih znanosti i tehnike. Osmislila je i vodi projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu i bavi se diseminacijom rezultata istraživanja te afirmacijom hrvatskog znanstvenog nasljeđa u zemlji i svijetu, prezentirajući je kao integralni dio hrvatskog identiteta, naglašavajući njen edukativni i odgojni potencijal.

U povodu 400. obljetnice Dominisove smrti autorica je izložbe Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba, kojom se željelo oživjeti sjećanje i odati počast Dominisu za postignuća kojima je zadužio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu baštinu.