Demografska revitalizacija Slavonije i Baranje bila je krovna tema Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje koji je 17. i 18. listopada održan u Gospodarskom centru u Osijeku. Znanstveni je sabor organizirao Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku, u suradnji sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera, te pod pokroviteljstvom Vlade RH, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Inicijativu za ponovno revitaliziranje imena i organiziranje Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje pokrenula je 2023. godine doc. dr. sc. Martina Harc, upraviteljica Zavoda HAZU u Osijeku.

Akademkinja  Mirna Šitum  pozdravila je prisutne na otvaranju uime organizatora ukazavši na demografske izazove u Republici Hrvatskoj te na važnost održavanja događaja poput Znanstvenog sabora. Prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera, naglasio je pak važnost obrazovanja i uloge Sveučilišta u budućnosti razvoja grada Osijeka i cijele regije. Uime Grada Osijeka okupljene je pozdravio gradonačelnik Ivan Radić, a uime Županije zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić. Posebni izaslanik Vlade RH, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je kako je demografska revitalizacija Slavonije i Baranje iznimno važna tema, dok je zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler pohvalio  napredak Slavonije i Baranje, ali i naglasio važnost daljnjeg razvitka.

U izjavama koje su sudionici dali novinarima uoči Znanstvenog sabora, akademkinja Mirna Šitum istaknula je kako je, sagledavamo li demografske trendove, u Hrvatskoj stanje poražavajuće. „Ne možemo govoriti da je to stanje usklađeno sa stanjem u Europi, jer u nekim europskim zemljama bilježe porast broja rođenih. Znanost može pridonijeti i razvoju gospodarstva, a ono je uvjet za neiseljavanje ljudi u najreproduktivnijoj dobi“, rekla je, te istaknula kako znanost itekako može pridonijeti promjeni trendova nabolje, što je cilj i ovog Znanstvenog sabora.

S akademkinjom se, razgovarajući s novinarima, složio i demograf izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu. Prema njegovu mišljenju, bez znanosti, struke i istraživanja pomaka nema. Podsjeća na to da demografska pitanja nisu univerzalna, nisu u svakoj državi ista, primjerice prosječni stanovnik Slavonije nema iste probleme kao prosječni stanovnik Njemačke. „Dakle, Hrvatska treba imati specifičnu populacijsku politiku i zato je potrebno provoditi istraživanja na regionalnim pa i nižim razinama kako bismo mogli donositi kvalitetne mjere. Demografija je top-tema u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, ali Hrvatska doista prednjači. Unutar Hrvatske Slavonija je, možemo reći, demografski laboratorij. Vidjeli smo iz popisa stanovništva negativne demografske trendove – pad nataliteta i iseljavanje. Nadamo se demografskom oporavku i inicijative poput ovog Znanstvenog sabora sigurno su dobrodošle, to više što je riječ i o poticajima od strane gospodarstva. Demografsko je pitanje prije svega ekonomsko pitanje, pitanje gospodarstva, ekonomije, održivih sustava… Dakle, tek kada se gospodarstvo maksimalno uključi, pa onda i politika, tijela državne uprave, lokalna zajednica, možemo govoriti o nekim boljim trendovima, čemu se svi nadamo“, rekao je ugledni demograf.

Dodao je kako je posljednjih godina prvi korak institucionalizacija, i na razini Europe, pa i u Hrvatskoj, gdje je osnovano Ministarstvo demografije, no najvažnije je, prema njegovu mišljenju, imati dobru koordinaciju javnih politika, koja iz samog vrha vlasti treba ići prema svim resornim tijelima.

Upitan što učiniti da se zaustave negativni demografski trendovi u Slavoniji, prof. Strmota odgovorio je kako je to ono što nazivamo populacijskom politikom. „Za početak, to je stambena politika, jer krov nad glavom postao je nepriuštiv mladom čovjeku. Potrebno je i radno mjesto, prateća infrastruktura i na kraju migracijska politika. Useljavanje je prepušteno privatnom sektoru, a o tome bi, prema mom mišljenju, brigu trebala voditi država. Znači, nužna je revitalizacija iz područja prirodnog kretanja i mehaničkog kretanja“, zaključio je prof. Strmota.

Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva, smatra da Osijek i Osječko-baranjska županija mogu biti primjer cijeloj Hrvatskoj kako se u sinergiji lokalne i regionalne vlasti i Vlade RH mogu postići itekako dobri rezultati bez kojih nema demografskih iskoraka. „To su ponajprije gospodarske aktivnosti, jer kad čovjek ima radno mjesto, može osnovati obitelj i dom te imati djecu. Bez strateškog dokumenta neće biti pravih demografskih iskoraka, uz konkretne mjere koje se dogovaraju na razini Vlade i ministarstava. Stoga najavljujem da ću Vladi i Hrvatskom saboru predložiti donošenje strateškog Zakona o demografskoj obnovi, koji bi mogao biti usvojen u roku godinu dana. Za donošenje tog ključnog dokumenta bit će važna suradnja s akademskom zajednicom, gospodarstvenicima, lokalnom i regionalnom samoupravom i svima kojima je interes dobro naroda i budućnost ove zemlje“, rekao je ministar Šipić.

Josip Miletić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, spomenuo je brojne županijske poticajne mjere: sufinanciranje kamata na kredite, stambeno zbrinjavanje, pomoć mladim obiteljima… „Ključem razvoja i demografske revitalizacije smatram radno mjesto, jer ono je temelj ostanka čovjeka u Slavoniji i Baranji. Također, ključan je obiteljski način života, koji je tradicionalan u Slavoniji, jer je obitelj najvažniji čimbenik razvoja. Osječko-baranjska županija svemu će tome dati značajan doprinos.  Na ovom Znanstvenom saboru stručnjaci raspravljaju o bitnim temama, a zaključci koji se ovdje donesu bit će korisni u budućem djelovanju svih nas“, rekao je Miletić.

Nataša Tramišak, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, demografsku revitalizaciju drži najaktualnijom temom ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. „Znanstveni sabor Slavonije i Baranje donijet će nam znanstveni pogled na pitanje demografije, odgovoriti na to gdje se trenutno nalazimo, kako je bilo u povijesti i kamo možemo ići u budućnosti. Svima nama koji smo kreatori i donositelji javnih politika ovo je važan i impuls i signal, dobit ćemo znanstveno pokriće i podršku. Dobro je da imamo Ministarstvo demografije, jer sam sigurna da će i njegove mjere biti u sinergiji s mjerama koje provodi lokalna i regionalna samouprava. Valja naglasiti da iz svih mjera koje provodimo ne smijemo isključiti gospodarstvo i poduzetništvo“, rekla je Tramišak.

Ključ je demografije u gospodarstvu, slaže se i Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka. „Mi smo kao prioritet svog mandata stavili baš gospodarstvo i danas se možemo pohvaliti dobrim brojkama – Osijek bilježi rekordno visoku zaposlenost i rekordno nisu nezaposlenost. U odnosu na 2021. godinu kada sam preuzeo dužnost gradonačelnika Osijeka, u njemu danas radi gotovo 3000 ljudi više. U grad smo doveli najveću privatnu stranu investiciju u posljednjih 30 godina na području Slavonije i Baranje – američki tvrtku Jabil, koja će pridonijeti porastu zapošljavanja. Nužno je građanima podignuti i kvalitetu života, tako da u ovom trenutku u Osijeku provodimo projekte vrijedne 350 milijuna eura. S APN-om krećemo u gradnju 206 stanova, ponudit ćemo parcele za gradnju kuća mladim obiteljima, a ulazimo i u suradnju s Europskom investicijskom bankom koja će nas besplatno savjetovati o modelima priuštivog stanovanja. Ulažemo u vrtiće, škole i sportske dvorane…“, podsjetio je Radić.

PLENARNA PREDAVANJA

Izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, demograf, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govoreći o temi „Demografska budućnost Slavonije i Baranje“ istaknuo je važnost identifikacije ključnih prednosti i resursa, razvoja ciljanih populacijskih politika, promocije kroz moderne medije i marketing, poticanja povratka dijaspore, te angažiranja lokalne zajednice.

Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj, u predavanju naslovljenom „Ekonomski izgledi Republike Hrvatske s naglaskom na Slavoniju i Baranju“ naglasio je kako bolju budućnost Slavonije i Baranje vidi ponajprije u kvalitetnom obrazovanju mladih.  Viceguverner Hrvatske narodne banke, dr. sc. Maroje Lang iznio je svoje viđenje budućnosti Slavonije i Baranje u plenarnom izlaganju  „Slavonija i Baranja na valovima globalnih promjena“. Primijetio je da se promjene već događaju i istaknuo kako Slavonija i Baranja moraju biti spremne prilagoditi se i iskoristiti prilike.

PANEL INDUSTRIJE

Osim znanstvenika o krovnoj su temi Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje govorili i gospodarstvenici, oni koji stvaraju nove poslovne prilike, potiču inovacije i investicije te, u konačnici, zadržavaju radnike i privlače nove. Panel industrije moderirao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, a sudjelovali su vlasnik i predsjednik uprave Žito grupe d.o.o. Marko Pipunić, privatni poduzetnik i predsjednik HGK – Županijske komore Vukovar Vladimir Džaja, zamjenik predsjednika uprave Nexe grupe d.d. Stjepan Ergović, predsjednik udruge Osijek Software City iz tvrtke Mono d.o.o. Mihael Tomić te direktor Centra kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj Ivan Ambroš. Panelisti su predstavili primjere dobre prakse iz svojih tvrtki otkrivši kako se nose s novim izazovima, izdvajajući umjetnu inteligenciju, zelenu tranziciju te društvenu odgovornost kao popularne i važne trendove današnjice.

PANEL LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE

Na Panelu lokalne uprave i samouprave, uz moderiranje Nataše Tramišak, zastupnice u Hrvatskom saboru, raspravljali su zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić i župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović. Sudionici su iz prve ruke govorili o izazovima pojedinih županija i predstavili vlastita rješenja kojima nastoje pratiti trendove i razvijati svaku pojedinu županiju u pravom smjeru.

KNJIGA SAŽETAKA

Drugi dan Sabora (18. listopada) bio je rezerviran za izlaganje sažetaka i ključnih poruka rada svih autora koji su poslali svoje radove za objavu u Zborniku sa Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje. Knjiga sažetaka Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje sadrži ukupno 80 sažetaka uz ključne poruke radova 209 autora sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Sveučilišta u Mostaru, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Veleučilišta Lavoslava Ružičke u Vukovaru i Veleučilišta Edward Bernays.

(Više o Znanstvenom saboru na: https://zssib.hr/)