U povodu obilježavanja 400. obljetnice smrti Marka Antuna de Dominisa, hrvatskog humanista, teologa, znanstvenika i filozofa, jedne je od najznačajnijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu, koji djeluje u sklopu Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pokrenuo je ideju izložbe Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba (autorica izložbe dr. sc. Marijana Borić). Izložba je realizirana u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uz suorganizatore Papinski hrvatski zavodu sv. Jeronima u Rimu i Družbu Braća Hrvatskoga Zmaja, i uz potporu Zaklade HAZU.
Izložbom se željelo oživjeti sjećanje i odati počast Dominisu za postignuća kojima je zadužio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu baštinu. Stoga je izložba zamišljena kao putujuća, s ciljem da se Dominisovo nasljeđe, kao važan dio hrvatske znanstvene baštine afirmira u zemlji i na međunarodnoj razini, pa će izložba prvo biti postavljena od 15. do 29. listopada 2024. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu manifestacija Mjesec hrvatske knjige i Dani europske baštine, a prilog je i obilježavanju 130. obljetnice Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Potom je dogovoreno izložbu postaviti u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu uz prigodni znanstveni kolokvij posvećen Dominisu, zatim u njegovom rodnom Rabu, Splitu, Sydneyu i drugdje, a na poslijetku biti će dio stalnog postava posvećenog Dominisu.
Sukladno širokom rasponu tema kojima se tijekom života bavio Marko Antun de Dominis, priređena izložba obuhvaća tematski raznolike priloge o njegovim intelektualnim interesima (teološkim, filozofskim, fizikalnim – prirodnofilozofskim), o objavljenim djelima, diplomatskom djelovanju, životnom putu i usponu u crkvenoj hijerarhiji, te o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba. Obuhvaćen je i niz znanstveno relevantnih tema kao što su Dominisov doprinos novovjekovnim prirodnim znanostima i filozofiji, a osobito razvoju teološke misli. Izložba je nastojala obuhvatiti ne samo zapažena Dominisova djela, već i ideje koje su ga pokretale i obilježile njegovo djelovanje. Namijenjena je širokom krugu posjetitelja i tematski podijeljena u tri dijela. Prvi dio donosi kronološki prikaz Dominisova života i rada, drugi dio izloženim pretiscima i prijevodima djela daje uvid u njegov opus, dok treći dio predstavlja znanstvenu, stručnu i popularnu literaturu o njemu. Multimedijalni dio priređen za ovu izložbu predstavlja Dominisova djela u digitalnome obliku i različite edukativne igre strukturirane po temama iz Dominisova života i raznolikog opusa. Dominisov prinos teoriji dalekozora, istaknut je uz optičke instrumente – odabrane najstarije primjerke dalekozora u Hrvatskoj iz zbirke „Branko Hanžek“. Dominis i njegov rad bili su izvor nadahnuća u mnogim područjima umjetničkog djelovanja. Umjetnički radovi kao rezultat tog djelovanja također su pronašli mjesto na ovoj izložbi. Izložba je upotpunjena i vrijednim prilozima uglednih kulturnih i baštinskih institucija i privatnih zbirki (Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Zadru, Arheološki muzej u Splitu, Institut za filozofiju u Zagrebu), a među njima neki su prilozi po prvi puta izloženi javnosti.
