U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 11. rujna 2024. održano je predstavljanje Fonda Zlatko i Joyce Baloković, osnovanog prema želji hrvatskog violinista svjetskog glasa Zlatka Balokovića 1967., dvije godine nakon njegove smrti, kada je njegova supruga Joyce Sveučilištu Harvard predala određeni novčani iznos namijenjen stipendiranju hrvatskih studenata. Od te se godine dodjeljuju stipendije studentima i studenticama iz Hrvatske za studiranje na bilo kojem fakultetu ili odjelu Sveučilišta Harvard. Stipendije su namijenjene za poslijediplomske studije u područjima znanosti, umjetnosti, arhitekture, medicine, javnog zdravstva, pravnih znanosti i drugih srodnih disciplina. Ukupno je do sada iz Fonda Zlatko i Joyce Baloković dodijeljeno 80 stipendija, a prvi stipendist, od 1967. do 1968., bio je muzikolog i kasniji akademik Ivan Supičić.

Prilog HTV-a

Prema želji bračnog para Baloković, Fondom raspolaže Sveučilište Harvard, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima pravo prvenstva predlaganja kandidata. Ona svake godine predlaže jednog ili više kandidata za financiranje poslijediplomskog studija na bilo kojoj školi Sveučilišta Harvard, a prije prijave na natječaj kandidati sami moraju obaviti postupak prijave na neki od poslijediplomskih studija na spomenutom sveučilištu. Na temelju znanstvene izvrsnosti Uprava HAZU izrađuje listu prioriteta prijavljenih kandidata. Nakon toga Odbor za opće stipendije Sveučilišta Harvard potvrđuje kandidate, dozvoljava upis te odlučuje hoće li stipendirati jednog ili više kandidata i određuje visinu stipendije. Uobičajeno je da stipendija pokrije troškove školarine i boravka.

O važnosti stipendiranja iz Fonda Zlatko i Joyce Baloković govorio je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je i sam bio stipendist ovog Fonda od 1974. do 1976. Akademsku godinu 1974./75. proveo je na specijalnom studiju Sveučilišta Harvard u Cambridgeu MA, od čega trećinu programa na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology – Tehnološki institut države Massachusetts), a iduću akademsku godinu na usavršavanju u arhitektonskim atelijerima Skidmore, Owings & Merrill u Chicagu. Prema njegovim riječima, Baloković je svojom donacijom omogućio studentima iz Hrvatske školovanje na najboljem svjetskom sveučilištu u vrijeme kada su im strane stipendije bile teško dostupne, a ujedno je iskazao i povjerenje prema Hrvatskoj akademiji. Akademik Neidhardt je međutim upozorio da se zainteresirani za stipendiranje uglavnom javljaju iz područja pravnih znanosti, te da bi bilo nužno povećati multidisciplinarnost. Također, cilj je da se stipendisti s Harvarda vrate u Hrvatsku i u njoj primjenjuju stečena znanja i iskustva. Kako bi se to postiglo, sva hrvatska sveučilišta i fakulteti trebala bi poticati svoje studente da se prijave za studij na Harvardu i stipendiranje iz Fonda Zlatko i Joyce Baloković.

O svojim iskustvima tijekom procesa prijave za stipendiju te o tome koliko je studiranje na Sveučilištu Harvard pridonijelo razvoju njihove daljnje karijere govorili su bivši stipendisti, arhitekti doc. dr. sc. Alen Žunić (Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i mr. sc. Marija Barović (Katedra za teoriju i povijest arhitekture, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) te pravnik Mihael Maljak, suradnik u tvrtki McKinsey & Company.

Postupak upisa na Sveučilište Harvard obavlja sam kandidat ujesen prije objavljivanja natječaja za stipendiju. Moguće je i da kandidat koji je već upisan na Harvard traži stipendiju za drugu godinu školovanja. Za dodjelu stipendije mogu se natjecati i kandidati koji su već upisani na Harvard, ali su odgodili početak studiranja za godinu dana.

Ukratko o sudionicima:

Velimir Neidhardt, stipendist na Sveučilištu Harvard, 1974./1975.

Akademik Velimir Neidhardt diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1967. Stručno i umjetnički usavršavao se 1968. – 1970. u Majstorskoj radionici akademika Drage Galića te je usporedno do 1974. radio u Arhitektonskom birou Medveščak u Zagrebu. Uz to, 1972. godine nastavlja studij na Arhitektonskom fakultetu, te 1978. magistrira. Akademsku godinu 1974./75. provodi na specijalnom studiju Sveučilišta Harvard u Cambridgeu MA, od čega trećinu programa na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology – Tehnološki institut države Massachusetts). Sljedeće godine (1975./76.) na usavršavanju je u arhitektonskim atelijerima Skidmore, Owings & Merrill u Chicagu. Nakon povratka u domovinu djeluje u Urbanističkom institutu Hrvatske u Zagrebu. Doktorirao je 1990. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za svoje stvaralaštvo – uz dvjestotinjak idejnih studija, planova i projekata – dobiva više priznanja, među kojima su: Nagrada Vladimir Nazor Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u arhitekturi i urbanizmu 1989. i 1995. te Nagrada Viktor Kovačić Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1979. godini.

Za izniman doprinos hrvatskoj arhitekturi 2001. dodijeljena mu je Nagrada Grada Zagreba. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića odlikovan je 2009. godine. Za projekt terminala Zračne luke Zagreb dodijeljena mu je 2017. godine Američka arhitektonska nagrada (American Architecture Prize). Dobitnik je još niza važnih nagrada. Zbog iznimnog doprinosa arhitekturi Zagreba, promoviran je u počasnog člana Društva arhitekata Zagreba. Od 1996. godine međunarodni je član (International Associate) Američkog arhitektonskog instituta (American Institute of Architects – AIA). U Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti 1980. godine izabran je za člana suradnika, 1990. za izvanrednog člana, a od 1991. godine redoviti je član – akademik. U razdoblju 2011. – 2018. potpredsjednik je, a od 2019. predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 2015. postaje dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a 2019. redoviti član (Fellow) Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science – WAAS) iz SAD-a.

Alen Žunić, stipendist na Sveučilištu Harvard (Harvard Graduate School of Design), 2013./2014., 2014./2015.

Dr. sc. Alen Žunić, mag. ing. arch., MDesS, docent je na Katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Usavršavao se na prestižnim svjetskim sveučilištima; 2015. završio je postdiplomski studij teorije i filozofije arhitekture na Sveučilištu Harvard (Harvard University, GSD) s dijelom programa na MIT-u; 2016. doktorirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu; 2017./18. usavršavao se u Institutu za povijest i teoriju arhitekture (GTA) na tehnološkom učilištu ETH u Zürichu; 2019. bio je gostujući istraživač na sveučilištu Columbia University NY (Academy for Advanced Studies). Objavio je 16 autorskih, koautorskih i uredničkih knjiga. Za znanstveno i teorijsko-publicističko djelovanje dobio je dvaput međunarodnu Nagradu Ranko Radović, godišnju Nagradu Radovan Ivančević, Nagradu Grada Zagreba, Nagradu Vera Johanides za najboljega mladog znanstvenika u području tehničkih znanosti u RH i Nagradu HAZU.

Marija Barović, stipendistica na Sveučilištu Harvard (Harvard Graduate School of Design), 2020./2021., 2021./2022.

Mr. sc. Marija Barović, mag. ing. arch., arhitektica je, trenutno doktorandica i asistentica na Katedri za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prije upisa na doktorski studij završila je poslijediplomski studij na Sveučilištu Harvard – Graduate School of Design (2022.), sudjelovala u studentskoj razmjeni na pariškome fakultetu École Nationale Supérieure d’Architecture de Paris La Villette (2014.) i diplomirala na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2015.). Ovlaštena je arhitektica s petogodišnjim iskustvom rada u arhitektonskim uredima u Ljubljani i Zagrebu.

Mihael Maljak, stipendist na Sveučilištu Harvard (Harvard Business School), 2022./2023., 2023./2024.

Mihael Maljak, nakon završene Elektrostrojarske škole u Varaždinu, diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je nagrađen Rektorovom nagradom za rad na temu međunarodnih trgovačkih sporazuma. Nakon završetka studija provodi dvije godine u inozemstvu na studentskim razmjenama i praksama, koje obavlja u Austriji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i SAD-u. Nakon povratka u Hrvatsku gradi karijeru u strateškom i operativnom savjetovanju. Akademsko obrazovanje nastavlja na Sveučilištu Harvard (Harvard Business School) 2022. – 2024. kao stipendist Fonda Zlatko i Joyce Baloković, gdje poseban naglasak stavlja na pitanja međunarodnog širenja startupova i korporacija iz Hrvatske. Danas radi kao suradnik u zagrebačkom uredu globalne kuće za strateško savjetovanje McKinsey & Company.