Što je to biološka raznolikost i zašto nam je važna?
Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
organizira predavanje
Što je to biološka raznolikost i zašto nam je važna?
četvrtak, 23. svibnja 2024. s početkom u 12 sati
Knjižnica HAZU, Strossmayerov trg 14
Predavač: prof. dr. sc. Antun Alegro s Biološkog odsjeka Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Moderator: prof. dr. sc. Željko Škvorc, pročelnik Sekcije za zaštitu bioraznolikosti.
Sažetak: U predavanju je obrađen koncept biološke raznolikosti, njegov povijesni razvitak i današnje značenje. Raspravljalo se o uzrocima biološke raznolikosti te je dat uvid u trenutno stanje teorijskih koncepata, između ostalih i ekoloških mreža kao suvremenog okvira shvaćanja i istraživanja bioraznolikosti. Prikazano je sadašnje stanje bioraznolikosti na Zemlji i njezina prostorna raspodjela te mjesto bioraznolikosti Hrvatske u globalnom kontekstu. Na nekoliko primjera prikazana je primjena teorijskih koncepata u istraživanjima i monitoringu kao osnovi za razumijevanje i očuvanje bioraznolikosti. Raspravljalo se i o važnosti bioraznolikosti za očuvanje funkcionalosti ekosustava i opstanak čovjeka te najvažniji razlozi njezine ugroženosti.
Životopis: Prof. dr. sc. Antun Alegro rođen je u Karlovcu 10.12.1974. godine gdje je završio osnovnu školu i prirodoslovnu gimnaziju. Studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu završio je 1998. godine, a iste godine zapošljava se na Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Magistrirao je 2002., a doktorirao 2007. godine. Tijekom 2000. boravio je na Institutu za botaniku Sveučilišta u Beču kao stipendist Republike Austrije. Od 2009. svake godine boravi nekoliko tjedana u Mađarskom prirodoslovnom muzeju radi usavršavanju u poznavanju mahovina i rada na mahovinskoj herbarijskoj zbirci. Na preddiplomskim i diplomskim studijima predaje kolegije Botanika, Primijenjena botanika, Nomenklatura i determinacija bilja i Vegetacijska ekologija, a na doktorskom studiju kolegij Biološko vrednovanje i zaštita kopnenih i slatkovodnih ekosistema. Sedam puta je dobio nagradu „Brdo“ Studentskog zbora PMF-a kao najbolji predavač na Biološkom odsjeku, a 2010. nagradu Biološkog odsjeka „Srećko Jelinić“, također kao najbolji predavač. Dosada je pod njegovim mentorstvom izrađeno 26 diplomskih radova te tri doktorske disertacije. Njegova znanstvena djelatnost posvećena je florističkim, vegetacijskim i ekološkim istraživanjima koja su mahom vezana za područje Hrvatske te su uklopljena u širi kontekst jugoistočne Europe. U svojim istraživanjima obuhvatio je različite tipove vegetacije (šumska i travnjačka vegetacija, vegetacija pješčanih obala, slatkovodna i cretna vegetacija). Također se bavio sistematikom i biogeografijom trava koje grade suhe brdske i planinske travnjake, što je nadogradio istraživanjima vegetacijskih, ekoloških i fitogeografskih značajki tih travnjaka i njihove promjene u vremenu, osobito recentne, uzrokovane napuštanjem tradicionalnog gospodarenja. Pritom uvijek veliku pažnju poklanja općim florističkim istraživanjima, osobito u kontekstu proučavanja bioraznolikosti i njenih središta. Posljednjih godina intenzivno se bavi istraživanjima biogeografije i raznolikosti mahovina u Hrvatskoj. Nadalje, jedan od važnih fokusa istraživanja posljednjih godina su mu i makrofiti kopnenih voda, njihova raznolikost, rasprostranjenost i mogućnost upotrebe kao indikatora ekološkog stanja voda. Dosad je objavio 120 izvornih znanstvenih radova i 34 stručna rada, dok je na znanstvenim skupovima sudjelovao sa 149 priopćenja. Autor je i niza stručnih studija koje se bave travnjacima i njihovom sukcesijom, cretnom vegetacijom te florom i vegetacijom. Bio je voditelj i suvoditelj nekoliko međunarodnih projekata, te voditelj još dvadesetak projekata koji se bave florističkim i vegetacijskim istraživanjima različitih područja u Hrvatskoj. Član je uredničkih odbora časopisa Studia botanica hungarica, Biologia Nissana te savjetničkog odbora časopisa Botanica Serbica. Bio je i član uredništva popularnog časopisa Priroda. Redoviti je recenzent u desetak botaničkih znanstvenih časopisa. Od 2010. do 2014. bio je predsjednik Hrvatskog botaničkog društva, dok je od 2020. do danas podpredsjednik Društva. Član je znanstvenih i stručnih udruga: Hrvatskog botaničkog društva, Hrvatskog udruženja slatkovodnih ekologa te međunarodnih društava Eastern Alpine and Dinaric Society for Vegetation Ecology and European Committee for Conservation of Bryophytes.