Obavijesti

Na ovim stranicama nalaze se informacije o aktivnostima članova Akademije, znanstvenicima i njihovom radu.

Umro akademik Luko Paljetak

U nedjelju 12. svibnja 2024. u Dubrovniku je u 81. godini života umro hrvatski književnik i prevoditelj akademik Luko Paljetak, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Rodio se 19. kolovoza 1943. u Dubrovniku gdje je završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i anglistiku.

Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadarskom kazalištu lutaka kao umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg od 1969. do 1973., a zatim je do 1978. bio asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije. Od 1978. do 2014. radio je kao urednik i tajnik uredništva časopisa Dubrovnik koji izdaje Matica hrvatska Dubrovnik.

Za redovitog člana HAZU u Razredu za književnost izabran je 1997., a od 1992. bio je član suradnik. Bio je i član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti „Leonardo da Vinci“ te dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Akademik Luko Paljetak objavio je 40-tak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu, među kojima je jedna od najpoznatijih Miševi i mačke naglavačke, te grafičko-pjesničke mape i dva romana. Pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, a bio je i vrstan prevoditelj s engleskog, slovenskog, francuskog i talijanskog. Uz ostalo, preveo je cjelokupan opus France Prešerena, Childe Harolda George Gordona Byrona, Sonete Williama Shakespearea i Uliksa Jamesa Joycea.

Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Pisao je i igrokaze za djecu te veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. Napisan je po opsadi Dubrovnika na početku Domovinskoga rata, kada je bio i prikazan u Dubrovniku.

Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2012. i Nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo za književne prijevode.

Pretraživanje