Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava

organizira

OKRUGLI STOL

Priprema i provedba reformi u javnoj upravi i pravosuđu Republike Hrvatske

u utorak, 7. svibnja 2024.  s početkom u 10 sati kao videokonferencija

Uvodna izlaganja:

Izv. prof. dr. sc. Ružica Šimić Banović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Izv. prof. dr. sc. Valentina Vučković, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Izv. prof. dr. sc. Martina Basarac Sertić, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU

• Socioekonomski pogled na (ne)provedbu reformi u Republici Hrvatskoj

Izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

• Reforma lokalne samouprave u strateškim dokumentima Republike Hrvatske: potrebe, ciljevi i ishodi

Izv. prof. dr. sc. Jasmina Džinić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Izv. prof. dr. sc. Romea Manojlović Toman, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doc. dr. sc. Iva Lopižić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

• Reorganizacija sustava socijalne skrbi: priprema, provedba i perspektive

Doc. dr. sc. Marko Bratković, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

• Građansko pravosuđe: samo mijena stalna jest

Izv. prof. dr. sc. Zoran Burić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

• Reforma pravosuđa kroz digitalizaciju: perspektive i izazovi

Javna uprava i pravosuđe dva su područja o čijoj pravnoj uređenosti i tijelima koja u njima djeluju u velikoj mjeri ovisi ostvarenje vladavine prava, stoga je u svakoj državi od vitalne važnosti da se u njima zadovoljavajuće, primjereno potrebama, odnosno besprijekorno obavljaju poslovi izvršne i sudbene vlasti. To zahtijeva dobro praćenje stanja stvari, utvrđenje potreba za unaprjeđenjem kvalitete djelovanja i poduzimanje mjera potrebnih da se poslovi obavljaju na zadovoljavajući način.

Stanje u nas zahtijeva reforme. Stalno se nešto reformira, osobito se to činilo u vrijeme pretpristupnih pregovora Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju. Da bi ispunila uvjete za stupanje u punopravno članstvo u Uniji, Republika Hrvatska morala je unaprijediti javnu upravu i pravosuđe.

Iako je cijelo desetljeće članica Unije, javna uprava i pravosuđe i dalje su suočeni s mnogim problemima koje je prijeko potrebno riješiti. Dojam građana o stanju u javnoj upravi i pravosuđu s pravom je negativan, što pokazuju istraživanja Eurobarometra – prema njima 76% hrvatskih građana smatra da u pogledu neovisnosti sudaca stojimo loše ili jako loše. U Strategiji sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine navodi se kako građani na pitanje na kojem su području najčešće primorani sudjelovati u korupciji na prvo mjesto stavljaju zdravstvo (33,5%), na drugo lokalnu samoupravu (15,5%), na treće poduzetništvo (13,4%), a na četvrto pravosuđe (9,4%). Zapošljavanje u javnoj upravi i pravosuđu nije privlačno, pa je u njima sve teže privući i zadržati stručan i kvalitetan kadar.

Iako sustavnih evaluacija o provedenim reformama gotovo i nema, analize stanja pojedinih aspekata javne uprave i pravosuđa pokazuju da dosad poduzete reformske mjere nisu baš bile uspješne i da se nakon okončanja jednog ciklusa reformi od njih odustajalo ili su se mijenjali načini njihove provedbe. Rješavanje potreba na tim područjima kako bi se u njima zadovoljavajuće djelovalo zahtijeva političku odlučnost, stručnost i dugoročan pristup te širi društveni konsenzus oko ciljeva i načina provedbe reformskih mjera.

Prijeko je potrebno ispitati kako se pripremaju i provode reforme u javnoj upravi i pravosuđu te koliko ih je važno dobro pripremiti jer bez toga nije moguća ni njihova uspješna primjena. Važno je razmotriti kako pojedini problemi dolaze na red za rješavanje i kako ih se predlaže riješiti, imaju li nositelji reformi sluha za prijedloge i primjedbe znanosti i struke te  što utječe na (ne)uspjeh reformi u javnoj upravi i pravosuđu.

Uvodna izlaganja i pisani prilozi sudionika u raspravi objavit će se u 83. knjizi nakladničkog niza Znanstvenog vijeća Modernizacija prava.